MIRKA LUKIĆ ŠARKANOVIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Mirka Lukić Šarkanović birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 28. na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS), članica Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, i zamenica člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i Odbora za zdravlje i porodicu.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao osma na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS). Članica je Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, Odbora za zdravlje i porodicu i Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo i Odbora za kulturu i informisanje. Takođe, zamenica je predsednika Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.


BIOGRAFIJA

Rođena je 12. oktobra 1968. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Loznici. Na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu diplomirala je u februaru 1995. godine. Doktorsku disertaciju je odbranila 2012. godine takođe na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Na istom fakultetu završila je i supspecijalizaciju iz Medicine bola 2017. godine. Zaposlena je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu u zvanju asistenta sa doktoratom, dok je na Stomatološkom fakultetu u Pančevu docent. Autorka je velikog broja radova u domaćim i stranim stručnim časopisima i brojnih izlaganja na međunarodnim i domaćim kongresima i simpozijumima.

Na Klinici za anesteziju i intenzivnu terapiju, Kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu, zaposlena je kao lekar specijalista anesteziologije sa reanimatologijom od avgusta 2000. godine.

Od 2016. godine bila je odbornica u Skupštini grada Novog Sada.

Članica je Socijalističke partije Srbije od 1990. godine. Trenutno je i članica Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije.
Poslednji put ažurirano: 14.12.2025, 08:52

Osnovne informacije

Statistika

  • 6
  • 3
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.12.2025.

Hvala.

Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege, danas na dnevnom redu ove sednice je i Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o saradnji u oblasti prevencije, ograničavanja i ublažavanja posledica katastrofa.

Naglasila bih važnost ove bilateralne saradnje Srbije i Rumunije, obzirom da se radi o nama izrazito prijateljskoj zemlji sa kojom nas veže viševekovno prijateljstvo i činjenica da naša dva naroda žive zajedno i u jednoj i u drugoj državi, kako sam naglasila, više vekova. Dakle, ovo mogu da tvrdim kao neko ko dolazi sa severa Srbije, iz Vojvodine, gde sa nama Srbima živi više od 30 nacionalnih manjina. Dakle, svi žive uglavnom sa poštovanjem i uvažavanjem.

Naglasila bih nešto što je važno za svaki odnos. Svaki odnos između dve strane je zapravo dvosmeran i potrebno je da svaka strana pokaže želju, volju, ali pre svega dobru nameru da taj odnos uspe i da napreduje. Ako se za neuspeh nekog odnosa krivi samo jedna strana, onda se plašim da tu postoji loša namera.

Dakle, odnosi u Vojvodini bi trebali da budu primer između Srba i nacionalnih manjina kako zapravo to treba da funkcioniše i kako se takvi odnosi neguju i zbog toga naglašavam ovu međunarodnu saradnju, ovaj Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije.

Rumunija i Srbija su učvrstile svoje prijateljstvo onog trenutka kada je Rumunija odbila da prizna samoproglašeno Kosovo, zahvaljujući tome što poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svake države članice UN.

Važnost ovog sporazuma, a koji je u ime Vlade Republike Srbije potpisao potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova gospodin Ivica Dačić, ogleda se u tome da Rumunija je naš najveći sused. Imamo jednu dugačku granicu čiji najveći deo čini međunarodna reka Dunav i izuzetno je važno i potrebno urediti zakonom, odnosno ovim međunarodnim sporazumom način sprečavanja prirodnih katastrofa i akcedenata kako bi se zaštitili životi i zdravlje ljudi sa obe strane, odnosno obe zemlje.

Ovaj sporazum će sprovoditi Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, koji je i formirao upravo ministar Ivica Dačić kada je prvi put bio ministar unutrašnjih poslova.

Mislim da možemo biti ponosi učinkom ovog sektora ne samo u Srbiji, već i u nekoliko zemalja regiona gde je Ministarstvo unutrašnjih poslova slalo vatrogasce i spasioce, naročito za pomoć u gašenju letnjih požara.

Mi smo kao zemlja i sami prošli kroz više prirodnih katastrofa, zemljotrese, požare, poplave i odlično znamo i razumemo potrebu, ali i obavezu da i sa svojim susedima sarađujemo u tome.

Želim da pohvalim nesebičan i požrtvovan rad pripadnika Sektora za vanredne situacije, zahvaljujući čijoj hrabrosti iz požara i poplava ovih poslednjih godina spašavamo mnogo života i imovine. Verujem da će se zato i dalje raditi na jačanju kapaciteta ovog važnog sektora, što naravno treba da doprinese i boljoj bilateralnoj saradnji u oblasti prevencije i ublažavanju posledica prirodnih katastrofa.

Sigurna sam i uverena da će se bilateralni Sporazum sa Rumunijom o saradnji u oblasti katastrofa sprovoditi kvalitetno, jer imam poverenja u Ministarstvo unutrašnjih poslova i Sektor za vanredne situacije, koji je po ovom sporazumu za to i određen.

Htela bih još nešto, a što nema direktnu vezu sa ovim sporazumom o međunarodnoj saradnji u oblasti katastrofa, a to je da bih iskoristila priliku da skrenem pažnju na zimske elementarne nepogode koje će biti sve češće i sve češće će nas zadesiti, obzirom na klimatske promene i upravo ova zimska elementarna nepogoda

16/2 GD/JG

se desila ove godine u oktobru. Dakle, 3. oktobra u jugozapadnoj Srbiji, opština Medveđa, Ivanjica, ali i u drugim opštinama je pao veliki sneg i led koji je napravio veliku štetu. Pre svega, zbog neraščišćenih trasa dalekovoda došlo je do nestanka električne energije i, naravno, onih šteta koje su uslovljene ovim nestankom, ali takođe izazvao je i veliku štetu na zasadima šuma, ali pre svega voća, jer se stanovništvo ovih krajeva, koje su na nadmorskoj visini od preko 600 metara, uglavnom bavi poljoprivredom, odnosno voćarstvom, te tako je ovo zapravo i jako važno, od vitalnog značaja za njihov opstanak na ovoj teritoriji.

Ono što bih htela da pohvalim jeste Ministarstvo poljoprivrede i ministar poljoprivrede Glamočić, koji je prepoznao ovaj problem i promptno reagovao u smislu da je procenio štetu i da je opredeljena pomoć od 300 hiljada sertifikovanih sadnica Instituta u Čačku za ova domaćinstva koja su pogođena ovom nepogodom.

Zašto je ovo važno da se pravovremeno i adekvatno uradi? Zbog toga što je potrebno dve, tri, pa i više godina da bi došlo do prvog roda na ovim zasadima, a što je, kažem, od vitalnog značaja za stanovništvo ovih krajeva.

Mislim da je ova reakcija Ministarstva poljoprivrede bila zaista dobra, ali mislim takođe da bi trebalo, obzirom na to da se dešavaju ozbiljne klimatske promene, sistematski rešiti ovu oblast, odnosno uzeti je u razmatranje kao elementarnu nepogodu na koju treba obratiti pažnju u budućnosti.

Hvala.

Peta vanredna sednica , 12.06.2025.

Hvala.

Poštovani, ovo što je amandmanom tražio gospodin Lazović i njegova poslanička grupa, već je obuhvaćeno ovim izmenama i dopunama zakona.

Ono što je dobro je što je zakonopisac u toku ove kratke implementacije zakona uvideo da postoje neke pravne praznine, i ono što je dobro da se one otklone ovim izmenama. Ovim izmenama će tako biti obuhvaćeno da se tako može kupiti ili izgraditi individualna kuća, sa pomoćnim objektima ili montažna, obuhvatajući i montažnu, ali isto tako ono što je dobro da se proširuje jemstvo na treće lice, tako da neće važiti samo za kreditno sposobne članove porodice.

Ovom prilikom bih međutim, pomenula još jedan problem koji se javlja u praksi u sprovođenju ovog zakona, a koji bi trebalo razmotriti i rešiti. Naime, ima dosta slučajeva da su unuci nakon smrti svojih baba ili deda, bili obuhvaćeni nasleđem kao suvlasnici nužnog dela nasledstva i bili u katastar upisani kao suvlasnici tih nužnih delova. Nakon toga su se te nepokretnosti dogovorom naslednika prodavale, najčešće zbog velikog broja naslednika, ali i nemogućnosti fizičke deobe takvih stanova. Dakle, unuci nisu koristili nasleđene nužne delove nepokretnosti. Ovi mladi ljudi, međutim, ostaju upisani u katastru kao nekadašnji suvlasnici nužnih delova i oni faktički ne ispunjavaju uslove za ostvarenje stambenih kredita ni po osnovnom zakonu o garantnoj šemi niti po izmenama i dopunama o kojima govorimo na ovoj sednici. Razlog je što su u katastar već upisani kao vlasnici te im se stan za koji su podigli kredit po osnovu ovog zakona ne računa kao prva nekretnina.

Inače, preko sajta Ministarstva finansija građani su postavljali pitanje, - da li se može aplicirati za kredit mlad čovek ukoliko je ostavinskom raspravom postao vlasnik dela nepokretne imovine u kojoj ne živi? Odgovor je da se po Zakonu prvom nepokretnošću smatra nepokretnost koju korisnik kredita stiče samostalno, a do donošenja zahteva za kredit nije imao na svoje ime u vlasništvu nepokretnost za stanovanje niti je korisnik stambenog kredita.

Mislim da bi ovakve situacije, a nadam se i da ih neće biti mnogo trebalo da se preciziraju zakonom, odnosno da se ne prepuštaju različitim tumačenjima, i da se takva, da kažem, privremena nasleđa od roditelja, ne smatraju prvom stambenom nekretninom.

Smatram da bi i ovim mladim ljudima trebalo dati šansu da svoj stambeni problem reše kroz ovaj povoljan zakonski okvir koji država nudi kao značajnu meru podrške mladima od 20 do 35 godina, a koju mi socijalisti podržavamo. Hvala najlepše.

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 18.03.2025.

Hvala, predsedavajući.

Poštovane kolege poslanici, poštovani građani Srbije, želim najpre da se pridružim kolegama i da izrazim duboko saučešće porodicama, ali i celom narodu nama prijateljske Severne Makedonije, koje je zadesila teška tragedija i koji su u samo jednom danu ostali bez 59 svojih sugrađana, mahom mladih ljudi. Narod Srbije, cela Srbija je duboko potrešena ovim događajem, a ja bih htela zapravo da istaknem da sam ponosna na naš zdravstveni sistem koji je kao i uvek, kao i mnogo puta do sada reagovao i preuzeo lečenje jednog broja povređenih.

Cela ova situacija podsetila me je na gotovo identične dve situacije od 2008. i 2014. godine u Novom Sadu, kada je gotovo na identičan način nastradalo 14 mladih ljudi. Ja sam kao lekar učestvovala tada u njihovom zbrinjavanju i lečenju i mogu da kažem da moje kolege, a takođe i povređene čeka jedna duga i teška borba u narednom periodu, za kritično povređene sa možda i neizvesnim ishodom.

Ovo nas opominje da državni organi Republike Srbije moraju još odgovornije postupati u postupcima davanja dozvola, ali i bolje kontrolisati rad raznih objekata, posebno onih u kojima je velika koncentracija ljudi.

Danas u nastavku rada Narodne skupštine biramo nekoliko nosilaca važnih javnih funkcija. Moj kolega je govorio i o članovima Saveta komisije za kontrolu državne pomoći.

Pored ostalih predloga, pred nama je i predlog za predsednika i članove Saveta guvernera NBS. Mislim da su i ovog puta u pitanju eksperti. Mislim da oni mogu da nastave potpuno suvereno na čelu sa guvernerkom gospođom Tabaković, da vode stabilnu monetarnu i deviznu politiku, na održavanju stabilnog kursa dinara i održavanju visokog nivoa deviznih rezervi koji doprinose opštoj ekonomskoj stabilnosti naše države.

Čitajući biografije članova, odnosno kandidata za predsednika i članove Saveta guvernera NBS, mogu da kažem da se radi o eminentnim stručnjacima. Njihove biografije su zaista impozantne. Ja ću samo kratko podsetiti na biografiju profesora Gradojevića, izabrala sam njega jer dolazi iz grada iz kog ja dolazim, iz Novog Sada. To je profesor koji je završio osnovnu, srednju i fakultet, Elektrotehnički u Novom Sadu, a potom master iz ekonomije u Eseksu, a iz finansijske ekonomije doktorat u Kanadi. Kasnije je radio u mnogim zemljama u inostranstvu, mnogim poznatim institucijama, a dovoljno je reći da je radio u Kanadskoj centralnoj banci, ali i u Američkoj centralnoj banci. Predavač je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu i na FIMEK-u, privatnom fakultetu u Novom Sadu. To je stručnjak koji ima visoke reference u naučnim krugovima, veliki broj naučnih radova, ogroman broj citata, tako da možemo reći da se zaista kada je predložen za člana Fiskalnog saveta, odnosno Saveta guvernera NBS zaista ništa nije pogrešilo, odnosno da smo mnogo dobili.

Takođe, i svi ostali kandidati za ovaj savet i predsednik su zaista sa veoma impozantnim biografijama.

U tom smislu, mogu da kažem da će naša poslanička grupa Ivica Dačić – SPS podržati sva predložena kadrovska rešenja u danu za glasanje. Hvala.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Novi Sad, 08.12.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Odbornik Skupština grada Novog Sada Grad Mesečno 25000.00 RSD 21.08.2020 -
Zamenik Pokrajinskog sekretara Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost Pokrajina Mesečno 63145.00 RSD 13.11.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -
Medicinski fakultet u Novom Sadu (Asistent sa doktoratom ) Republika Mesečno 57400.00 RSD 03.07.2020 -
Klinički centar Vojvodine (lekar specijalista anesteziolog i reanimatolog, supspecijalista medicine bola, doktor nauka) Republika Mesečno 146000.00 RSD 23.08.2000 -