| 05.06.2025. | Odluka o izboru potpredsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Da, reći ću vesti i oko NIS-a i oko gasa, ali valjda mogu da kažem nešto i o budžetu, ne moram da pričam samo o tome.
Poštovane kolege, slušao sam, uglavnom nisam mogao da budem ovde, ali slušao sam manje-više diskusije, normalno da ima pohvala i razumevanja sa strane vlasti, kritika sa strane opozicije, nisu sve opravdane, ali ja bih dao komentare iz malo drugog ugla.
Ovaj budžet, bilo je ovde pitanja da li je i razvojni i socijalni. Što se mene tiče, ako je 6,7% ukupnog GDP-a, odnosno založenog novca u budžetu za kapitalne projekte, ja to podržavam. Još jednom da vam kažem, na ovom ekonomskom modelu koji je dao dobre rezultate, to je komentarisao ministar Siniša Mali, mogu da se ne sviđaju, naravno, opoziciji, postoje i drugi legitimni ekonomski modeli. Koliko će ovaj model moći još da se koristi, to je pitanje o kome treba da razgovaramo. Ali ako isključimo te motore, koji se zovu državne investicije, mi ćemo se sami dovesti u situaciju da imamo pad i GDP-a i sve posledice koje idu iza toga.
Ono što bih hteo da komentarišem, za budućnost, ako pogledate prihode ovog budžeta, oni su na strani potrošnje, a mi bismo morali da ih vratimo na stranu proizvodnje, da bi ekonomski modeli koje ćemo primenjivati ubuduće bili ekonomski održivi. Ali moram nešto da kažem, ne volim taj ugao, ali prosto moram da kažem. Setite se te prve obojene revolucije u Srbiji. Uništen bankarski sistem, rasprodat, pljačkaška privatizacija i neću da idem dalje. Pa se prešlo na ulaganje u trgovini, ili ne znam već čemu, građevinarstvu, laki keš, a zaboravili smo da svako društvo mora da počiva na proizvodnji i to je, nažalost, moram da kažem, možda će me i kritikovati, mi imamo dobre rezultate, ali to mora da preraste u reindustrijalizaciju Republike Srbije. To je moje mišljenje.
Želim još nešto da kažem. Pozdravljam sve ove subvencije koje imamo. Možemo da komentarišemo, mislim, teško je ne primetiti rast novčane mase ili deviznih rezervi, rast zlata, a onda s druge strane, želeo bih da čestitam Ministarstvu finansija, verovatno i Narodnoj banci, pa inflacija je 2,8%. Mi sad možemo da tumačimo da li je rast budžeta zasnovan delom na inflaciji, nije u potpunosti, da li je ovo ovako, da li je onako, ali mi imamo činjenicu da nam opada zavisnost od uvoza, odnosno smanjuje se ta diskrepanca, a s druge strane, ako smo imali devize koje završavaju u Narodnoj banci Srbiji i kupovinu zlata, nisam siguran da su sve izgovorene kritike u potpunosti opravdane.
Hteo bih da prokomentarišem, mimo drugih stvari, pošto ću dominantno govoriti o gasu i o NIS-u, ako vi ulažete milijardu i 300 miliona u poljoprivredu, a objektivno nisam primetio baš preveliki rast u poljoprivredi, onda moramo da razlažemo, a to nije samo stvar Vlade, naravno, svaki ministar ima svoju agendu kako će da potroši pare na osnovu utvrđenog budžeta. Nije to slobodno, to su namenski novci.
Moramo da vidimo kako da dođemo, recimo, do rasta izvoza iz poljoprivrede koji je u dobrom nivou pet milijardi, kada je dobra godina, ali da manje zavisimo od toga da li imamo kišu, da vratimo stočarstvo i da umesto žita izvozimo „Bonžitu“. Slažem se da smo bili na pragu, ali ova situaciji u Srbiji politička, nestabilna, nemojte da se ljutite na mene, ja ovo zaista shvatam kao pokušaj obojene revolucije, to je samo moje mišljenje skromno, ako su politički uslovi lošiji, naravno da je došlo do pada stranih investicija. To je suština. Taman smo bili na pragu da uđemo u situaciju da umesto da je država najveći poslodavac dođemo do toga da dajemo i našim malim i srednjim privrednicima novac, to bi trebalo da bude, ali znate šta, da bi se to desilo, vi morate da proizvodite za region. Jako je teško organizovati neku industrijsku proizvodnju, a da je ona locirana samo u Srbiji, odnosno na srpskom tržištu. Ja bih bio oprezan sa kritikama u odnosu na ekonomski model, jer morate da dođete do određenog nivoa rasta da bi sve to moglo da se dešava.
U tom smislu, mi ćemo kao poslanička grupa SPS podržati Predlog budžeta, kao i ostale setove zakona. Mislim da će to uraditi i kolege iz Jedinstvene Srbije.
Ne bih se dalje bavio budžetom. Meni se sviđa što ima rasta plata i penzija. Moja računica, za razliku od nekih kolega iz opozicije, ipak je da ovo povećanje minimalne zarade, ili kod penzionera ili kod zdravstvenih radnika ili kod policije, možda nije najpravednije, neki možda nešto nisu dobili, videćemo kako to da rešimo, ali suštinski oni jesu iznad nivoa inflacije.
Mislim da su bile dobre mere u trgovinskim lancima. One neće biti večne i zato ćemo morati da se pozabavimo tim pitanjem na još jedan dublji način.
Još samo jedno pitanje, jedan kolega iz opozicije je to pomenuo. Šta nama znači finansijski rejting? Nije to samo dobra ocena od MMF-a koju uopšte ne volim očima da vidim, ali nema veze, i to nešto znači, i Svetske banke i slične stvari, ali to je dokaz da ste nešto dobro uradili. Ali, ja se ne bih oslanjao na pitanje šta to znači građanima Srbije, a znači jeftinije kredite. Najvažnije je za privredu, imate kredite duže ročnosti, sa mnogo boljim kamatnim stopama. Setite se koje smo kamatne stope imali recimo u periodu od 2008. do 2012. godine i kakva je bila ročnost.
Šta ćete vi sa kreditom koji dobijete od banke na tri godine? Kako ćete sve da rolujete, za koju proizvodnju? Šta ćete da razvijete? Danas možemo da dobijemo kredite, ja sam nešto i razgovarao, oko nekih projekata, možemo da dobijemo kredite i na 15 godina, sa pristojnim kamatama. Euribor do plus 2%.
Dobro je što je energetika izuzetno zastupljena. Ako hoćete da izađemo iz CBAM-a i da naši proizvodi ne budu opterećeni sa tim taksama za SO2 i slične stvari, jel to je način da vam zapad ne dozvoljava da se pojavite na njihovim tržištima, onda je to jedno pitanje koje je ovde dobro, čini mi se, postavljeno. Da se vratim na one teme koje verovatno kolege očekuju od mene.
Moram da vam kažem da sam delom učestvovao, ne u svemu, nisam ovlašćen da pričam ali ću dati svoj komentar. Dakle, govorim u svoje ime. Da vas vratim nazad.
Dok nije potpisan taj čuveni sporazum 2008. godine, Srbija nije bila ni na jednoj trasi transporta kao tranzitna zemlja. Sve što je išlo, išlo je na Rumuniju i Bugarsku. Tek sa Južnim tokom i sada sa Balkanskim tokom Srbija je tranzitna zemlja. Znači, to je suština bila tog aranžmana.
Da vam dam samo jedan podatak. Da smo uvozili sa tržišta EU gas, a to se očekivalo, za četiri godine dali bismo dve milijarde evra više novca nego što smo dali ovako. Da se vratim i na skladište gasa.
Da je normalna stvar, tada projektovanih 450 miliona za potrošnju do dve i po milijarde, ono treba da služi za peglanje pikova, vršne potrošnje, ono kad imate velike razlike u temperaturi pa vam trebaju naglo velike količine gasa. Kako je tada projektovano, nama je 450 miliona metara kubnih bilo dovoljno, jer smo imali taj dugoročni ugovor, i to ću posle objasniti, imali smo dobru fleksibilnost iz ugovora koje smo imali i mogli ste to sve drugačije da ređate.
Ta fama kako treba imati sada ogromna skladišta, a ima ih najveće na svetu Amerika, Nemačka, Ukrajina i Rusija, da vas ne podsećam da je miniran Severni tok, dakle, to bi nama bilo dovoljno. Za one kritičare šta je Srbija radila, trenutno u Banatskom dvoru ima 750 miliona metara kubnih gasa. Radimo nove bušotine, mora da se brzo utisne i brzo istisne, kupujemo nove kompresore. Ništa mi kapitalno ne menjamo na Banatskom dvoru, on je takav kakav jeste, ide gas i ići će.
Šta je suština? Kad vi normalno planirate troškove, samo da vam dam podatak. Trenutno je gas oko 300 evra za hiljadu metara kubnih, a skladište je 120. Da li ćete vi kad pravite svoju ekonomsku matematiku tek tako pristati na velike investicije, gde će tarife za skladištenje gasa biti ogromne i da vam učešće u ceni gasa 25%, dakle jedna četvrtina, bude skladištenje? Ali, to je nekad bilo, sad svi hoće nebesku bezbednost.
Vezano i za to, isto tako, mi smo napravili inter-konektor Niš-Dimitrovgrad-Sofija. Možemo da kupujemo, imamo trenutno razgovore sa ADEPE-om. Samo jednu stvar sam zaboravio.
Znate zašto smo tako dobro prošli sa cenom gasa? Jer u našoj formuli po kojoj kupujemo gas, antiruski narativi su popularni, najvažnije je napasti Rusiju u Evropi, time se sviđate ambasadama ovde a onda i bolje prolazite u Evropi, zato što je učešće naftne formule koja više nigde ne postoji, a biće i u novom ugovoru produženo, bilo dominantno i cena dobra. Nikada nafta više neće biti 114 dolara za barel, jer bi to značilo kraj svetske ekonomije u ovim uslovima.
Dakle, imamo tu diverzifikaciju. Da objasnim kako bi sad mogli, osim ruskog gasa, da uvozimo. Šta možemo da uradimo? Mi sad trenutno imamo mogućnost, zaboravili smo na Horgoš, mi možemo da kupujemo, recimo, američki LNG sa obala Nemačke, samo skupo. Možemo da kupujemo "Copelozus", Aleksandropolis je radio tri sata i otišao u kapitalni remont. To je to novo mesto odakle treba da uzimamo gas, tamo na obali Grčke, možemo…
(Robert Kozma: Šta ćemo 1. januara 2026. godine?)
Problem će biti 1. januara 2028. godine, ako vas baš zanima.
Dakle, šta je suština? Da li se Srbija diverzifikovala? Da, možemo da kupujemo američki LNG. O čemu pričamo? Otišao je Orban kod Trampa, ovaj mu je dao izuzeće na godinu dana ali pod uslovom da kupi 600 miliona evra LNG. Kuda će da ga voze? Pa, kroz Srbiju. A zašto kroz Srbiju? Pa, zato što imamo gasovode. I taj gasovod preko koga sad kupujemo gas iz Azerbejdžana, i to je diverzifikacija, Horgoš 13 milijardi metara kubnih godišnje, Balkanski tok, odnosno Turski tok 12,88. Postojeća 1,8 milijardi interkonekcija koja je izgrađena, Niš-Dimitrovgrad-Sofija.
Biće do kraja godine sledeće sa Rumunima do 2,6 milijardi i, naravno, računam interkonekciju prema Makedoniji koja je evropski projekat i mi ćemo ga uraditi, poštovana predsednice, ali nažalost u Makedoniji zbog odnosa sa Bugarskom i sa Grčkom nije baš lako kupovati gas. Pre ćemo mi pomoći Makedoncima nego oni nama, pošto vidim i takve natpise u medijima.
Prema tome, nije istina da se Srbija nije diverzifikovala. Da je normalno vreme, ovi gasovodi koje imamo sada bi bili više nego dovoljni. Kada ćemo mi da trošimo 35 milijardi metara kubnih? To u vreme gasne ere se neće desiti.
Veoma je važno da smo tranzitna zemlja. Zašto? Pa, to povećava i našu ekonomsku i našu političku moć. Prema tome, šta želim da kažem? Osim dogovora sa Rusima koje čekam iduće nedelje, biće cenovno i po fleksibilnosti dobar. Mi možemo da kupujemo, ako treba i LNG. Imamo varijatnu B, da ne koristimo supstituciju mazutom. To je iz pravca Grčke, iz pravca Mađarske, odnosno faktički iz pravca Nemačke i imamo zalihe na nivou skoro 600 miliona, a treba nam 800 za prva tri meseca maksimalno. Mi nismo u zoni nebezbednog kada je gas u pitanju. Prosto, stvari tako stoje.
Imamo čak mogućnost, ima ga i u robnim rezervama. EPS je sto posto popunio potrebe za mazutom na godišnjem nivou. Imamo mogućnost da dopunimo u robnim rezervama ne nešto mnogo. Skoro sve je puno i još može 30.000 tona u „Beogradskim elektranama“. Trideset pet hiljada tona imaju. Samo da vam pojasnim, „Beogradske elektrane“ same mogu da supstituišu dnevno tri miliona metara kubnog gasa.
Kakvu god matematiku da napravite, čak i finansijsku, sa gasom neće biti problem. Samo da vam kažem nešto apropo kritika. Vidite kako se Evropa sjajno spremila kada je u pitanju gas – pad industrijske proizvodnje, ne rade im hemijske fabrike, fale im hemijske fabrike, fale im sirovine, imaju stagflaciju. To neki poslanici ovde znaju bolje nego ja. Pada im i BDP i imaju inflaciju.
Odlično su se spremili i onda nam na osnovu tih priča i kritika koje daju kojekakvi trećepozivci ili šestopozivci koji dolaze ovde iz Evrope, koji žele da čuju samo antiruski narativ, a ako izgovoriš protiv Rusije, biće dobro. A što je pravljen Severni tok kada je Nemačka bila tako glupa? Pa, nije bila glupa, ali veliki gazda, Amerika, ne da sada to što oni hoće.
Dvadeset godina se vodi bitka da se mora kupovati samo američki LNG. Katar zbog ljudskih prava neće da prodaje Evropi.
Dakle, molim vas, mi imamo i sever-jug, novi pravac. Hoćemo da budemo dodatno tranzitna zemlja. Rumunija ima nalazišta u Crnom Moru i to će biti OK. Već smo se dogovorili sa Rumunima maltene i oko komercijalnih ugovora. To će biti novi veliki pravac koji prevazilazi trenutnu potrošnju Srbije.
Prema tome, imamo diversifikaciju ne samo u smislu gasovoda, nego imamo diversifikaciju u smislu onih koji mogu da vam prodaju gas. I to će biti vrlo brzo. Da smo mi sve znali, valjda bi se i Evropa mogla malo bolje pripremiti u odnosu na ono što se desilo, a ne da ima ogromne energetske probleme i menja politiku svaki drugi dan. Još jednom ću da kažem, ja podržavam ovaj energetski paket, jer nam on pomaže da izađemo iz CBAM-a i da nama industrija ostane konkurentna, a mora ostati konkurentna i po cenama gasa i po cenama električne energije. Malo to može biti diskutabilno da li je skup vetar i struja, struja iz vetra i elektrana, iz prostog razloga što to će biti skuplja struja.
S druge strane, ako uđete u CBAM, imaćete velike takse, neće vam dozvoliti da izvozite. Moramo da nađemo balans i mislim da je to, neću ulaziti u cenovne razrede, svako će pokazati svoje cenovne razrede kada dođe vreme za to, ali ovo je dobro izbalansirano.
Što se tiče Naftne industrije Srbije, da vam kažem nešto, ja podržavam ono što je Vučić rekao. Zašto? Vi svi znate da sam ja i počasni konzul Rusije i ne bih ovako ni pričao verovatno da nisam malo više na istoku nego na zapadu, ali mi moramo, ja sam to rekao i našim ruskim prijateljima, NIS mora da radi i to moraju svi da razumeju, i Rusi i Amerikanci. Okej, može to da se vozi, da li je kasno ili nije kasno, imamo mi dovoljno rezervi, nikakvih nestašica neće biti, nemojte da plašite narod, nema potrebe za tim, ali videćemo mišljenje OFAC, biće verovatno sutra. Sutra je petak, da li je tako?
Koliko ja znam iz svojih izvora, ne uzmite mi to za zlo, verovatno neće biti negativno, samo ne znamo šta će pisati u papiru. To ćemo da vidimo, jer može da se desi da nam 13. februara kažu – ne, mi ne želimo ni da vam dozvolimo da prodate Naftnu industriju Srbije, jer hoćemo da vas posvađamo sa Rusima, protiv čega sam ja.
Da završim. Vučićev pristup je dobar, predsednikov, on ga je javno izneo na konferenciji za štampu. Šta to znači? Okej, vi ste nudili tamo i ovamo, hoćete ili nećete, NIS mora da radi. Da prevedem na srpski, moraće doći onda do neke promene menadžmenta, to je već nuđeno, nije prošlo u OFAC-u, znači nije dovoljno. E, onda morate da imate plan šta da uradite. Ja nisam ovlašćen da govorim o tom planu, ali vam kažem – Srbija će doneti odgovarajuće zakonske i druge mere.
Da vam kažem još nešto, to otimanje imovine, Rusi nigde ništa nisu prodali. Zašto? Zato što oni kada se završi rat, doći će do nekih razgovora i oni će da dođu i da kažu – gospodo, pravno vi ste otimali, e, sada da vidimo šta ćemo?
Prema tome, mnogo je poštenije ovo što Srbija radi, ako dođemo u situaciju da moramo, moramo, ali evo, imate da odlučite kako vi želite. To Saša zna bolje nego ja, nikav buy back, to prodamo nekom, pa da se nekom vrati, to OFAC neće dozvoliti. E, zato ćemo mi podržati i ovaj amandman od 1.600.000.000 evra i verujte mi, da uradite najbolju i najveću tržišnu kapitalizaciju, 57% NIS-a vredi toliko. Pitanje je kako se radi model kapitalizacije, da li hoćete samo investicije ili hoćete i nešto drugo, da sada ne ulazimo u to.
Prema tome, Srbija je spremna u smislu rezervi, plan na državnom vrhu postoji, naša ponuda je poštena. Ja lično sam protiv nacionalizacije. Smatram da treba to da kupimo, ako možemo, samo ne bude nesporazuma. Neće nama ništa pomoći antiruski narativ, niti slične stvari, niti to tek treba tako olako da uradimo da bi se svideli nekim evroposlanicima ili njima sličnim.
Žao mi je što nemam više vremena, ali odgovorno mogu da vam kažem, neće biti nikakvih kantica i neće biti nikakvog nedostatka gasa, jer možemo da ga kupujemo sa više strana.
Izvinjavam se ako sam uzeo par sekundi više. Hvala vam svima na pažnji.
Hvala poštovana predsedavajuća.
Kolege ja sam zamolio da govorim preko reda, zato što moram za Mađarsku.
Što se tiče poslaničke grupe Ivica Dačić SPS, apsolutno ćemo podržati Predlog zakona o biračkom spisku kako ga mi zovemo iz prostog razloga, em je usaglašen na neki način između Evropljana, šta god to značilo, civilnog društva i vlasti. Mislim da to znaju i kolege iz opozicije, ali njima ne odgovara da se održe izbori na kojima će oni, zahvaljujući između ostalog i transparentnosti tog zakona, izgubiti, jer njima trebaju organizovani izbori koje oni ne bi prihvatili, da mogu i dalje da prave politički problem i političku nestabilnost. Mislim da je to danas svima jasno.
Ukoliko predsednica Skupštine umesto kolege Mrdića, koga podržavam, pozdravio sam ga na ulasku u Skupštinu i žao mi je što je izabrao taj način da se bori za pravo i pravdu, ali mi se čini da je nekako teško, a suočavamo se sa informacijama i medijskom prostoru. Teško je kada imate na neki način obojeno tužilaštvu i pravosuđe. To pitanje treba da se rešava sistemski.
Sa biračkim spiskom nemam nikakav problem. Usvajanje Zakona o biračkom spisku, taj Zakon o biračkom spisku je namenjen u stvari da reši društvene tenzije. Teško je onda objasniti da imamo podršku i civilnog društva i ODIHR i Evrope i koga god hoćete i civilnog društva, a ne prihvata ga opozicija i ponoviću, sa ciljem da izbori kad god se oni održe budu proglašeni ne validnim.
Sve mogućnosti koje su ovde već obrazložene, da imamo i stalnu komisiju i da je ona inkluzivna i da možemo da kontrolišemo i da će biti, čak čini mi se u komisijama prisustvo državnih organa, govorim o lokalnim komisijama, nadležnih državnih organa bi trebalo da garantuje transparentnost i zakonitost tog procesa.
Što se sada toga boje kolege iz opozicije, mislim da sam obrazložio? Ukoliko nemate drugi program. Imate samo program da vam treba nesreća i nered da biste nastavili da politički postojite, onda ja sa tim zaista i kao pojedinac, ali i kao pripadnik SPS imam problem.
Mislim da je dobar spot kolege Jovanova iako ću ga na kraju kritikovati malo, u kome je pitao – o čemu vi imate to gospodo program? O ekonomiji, o nacionalnoj politici, o bilo čemu drugom? Nemate. Ali imate potrebu da imamo nerede i političku nestabilnost, smanjene investicije, po svaku cenu da dobijete neku cehovsku podršku, evo npr. sindikata ili radnika. Da li ste uspeli sa generalnim štrajkom? Niste.
Evo, fakulteti krenuli u školu i škole krenule. I to je problem. Pa, nije problem. Nemoguće da postoji roditelj koji ne želi da mu dete ide u školu. Zar je realno da želite da štrajku i srednjoškolci i osnovci. U jednom momentu ste pozvali i vrtiće. Ako na taj način želite da pobedite većinsku Srbije, a to je ono sa čim se završavaju, pre svega poslanici SNS, ali i svi mi drugo tako mislimo. Živela Srbija! Da. Borimo se za njenu postojanost, za njenu samostalnost, koliko je god to moguće u ovom okruženju da sami donosimo zakone i da probamo da napredujemo, pre svega ekonomski.
Onaj ko nije uspeo političkim neredom da napravi rezultat, a pokušali su ponavljam da dođu i do socijalnih nemira, ali ih nisu podržali ni radnici, ni seljaci, pošto vidim da ima i tih traktora koje voze, ja sam ih već sve upoznao. Imamo profesionalne, na neki način demonstrante. To Marijan Rističević bolje zna nego ja.
Nama trebaju pravila za koja smatram da su prihvatljiva za sve. Siguran sam da ćemo ih u danu za glasanje usvojiti. Transparentan izborni proces. I to nudi ovaj zakon. Prema tome voleo bih da ga svi podržimo, ali sigurno ima većina.
Što se tiče zgrade Generalštaba mislim da je statistika koju je izneo kolega Jovanov dobra. Jedino što mi se nije svidelo je to žaljenje što Nemci nisu uništili partizane na Sutjesci. Tako sam te razumeo. Dobro je što nisu uništili ni četnici ni Partizani, tako si rekao, ali nema veze.
Dobro je što smo doneli Zakon o izjednačavanju i četnika i partizana kako ga zovemo interno, kako da vam kažem, onda ajte da se toga držimo. Imali smo dva antifašistička pokreta. Ne treba u Srbiji nikome nikakva revizija istorije. Ako sam ja prihvatio četnike, možete i vi partizane.
Što se tiče izgradnje, da, još od vremena bombardovanja koje su ovi koji su sada naslednici te opozicije, oni su prizivali bombardovanje Beograda da bi srušili Slobodana Miloševića, a stvarni cilj je bio da se sruši Srbija. Znate gde je izvršena najveća pljačka? U bankarskom sistemu i u privatizaciji. Pa, nisu je sproveli ni SNS, ni SPS, treba toga da se setimo. Teško je imati ozbiljan razvojni ciklus, a na putu smo bili i sada smo na dobrom putu da to imamo gde država jeste najveći motor, i ne smemo da isključimo taj motor, jer bi to značilo pad BDP-a, pad plata, penzija, zaposlenosti. To su stvari kad se to kritikuje. Da, uvek ima mesta za kritiku.
Prema tome, podržaćemo taj zakon kako ga mnogi nazivaju o obnovi Generalštaba i Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, svejedno, jer je bolje da uradimo tako nego da nas ruševine podsećaju na ono što se desilo.
Politička odgovornost za raspad Jugoslavije, sumnjam da je bila na Srbiji i to znamo svi, a danas slušam glasove da je Srbija kriva za raspad Jugoslavije. Pa, da li je Srbija proterala Srbe sa Kosova? Da li je Srbija proterala Srbe iz Hrvatske? A to su danas, podsetiću vas najveći saveznici pojedinih opozicionih struktura. Možda bi mi svi želeli više demokratije, ali Srbija mora da se brani. Ako je demokratija to da ne možete da kaznite one koji blokiraju raskrsnice, koji blokiraju slobodu drugih ljudi, pa redom šta se sve spominje i u javnosti, a i među nama ovde u Skupštini, onda sam ja lično protiv toga.
Prema tome, ovo će biti dve težišne tačke. Podržaćemo i ovaj zakon, a ostalim zakonima govoriće kolege iz naše poslaničke grupe u vremenu za raspravu.
Još dve stvari želim da komentarišem. Da, savez između SNS-a i SPS-a dokle god je u pitanju odbrana Srbije neće biti narušen. Suviše su male razlike da bismo dozvolili političku nestabilnost u Srbiji i to će tako biti.
Druga stvar, rekao sam da idem u Mađarsku i želim da kažem javnosti o detaljima će biti govora uskoro, neće biti Srbija bez gasa i to već sada znamo, a znamo i kako. Ne mogu da govorim u javnosti, a neće biti ni bez električne energije.
Neće biti nikakvih kantica, u toku je rešavanje problema NIS-a, ja nisam ovlašćen da govorim o tome javno, ali pošto me često prozivaju u medijima i ovako da vam kažem, nema nikakve gasne krize, niti će je biti. Biće dovoljno gasa i za domaćinstva, tu cenu nećemo menjati, biće dovoljno gasa za industriju.
Dakle, i oni koji žele da investiraju u Srbiji, ne treba da sumnjaju u to.
Izvinjavam se, kolegi Jovanovu, ako sam te pogrešno razumeo oko četnika i partizana, nisam imao zlu nameru, ali da ti pravo kažem, teško mi je da se vratim kući, imam sedam spomenica iz 1941. godine, ne znam kako bi me u kuću primili, pa ako sam te pogrešno razumeo, tim bolje.
Dakle, ponoviću još jednom, neće biti nikakve, ni gasne, ni naftne, ni električne krize u Srbiji, žao mi je što ne mogu da kažem više detalja, to mi nećete zameriti, niti sam jedini akter, niti će se takvo nešto desiti.
Sada mi oprostite, gledaću da se što pre vratim iz Mađarske.
Hvala svima za pažnju.
Poštovana predsedavajuća, koristiću vreme ovlašćenog predstavnika, da bih dao jednu informaciju koja je korisna za građane u Valjevu.
Završen je deo gasovoda od Beograda do Valjeva, došli smo do "Krušika" i u pravu su kolege koje kažu da su u stvari individualna ložišta ali i "Krušik" i Toplana u stvari najveći zagađivači. Kad to pogledate, to je više od 70%. Znači, proverili smo, protivpožarci su dali mere i možemo vrlo brzo da pustimo gas u taj gasovod. "Krušik" isto investira u "Srbijagas" a gradimo i potpuno novu kotlarnicu, čak ćemo uraditi unutar fabrike i veštačku atmosferu, da bi dolazilo do manje incidenata. Ja očekujem najkasnije do kraja marta sledeće godine "Krušik" će dobiti mogućnost, kao i Toplana, da se priključe na gas. Mi kao "Srbijagas" investiramo u "Krušiku" da se napravi nova kotlarnica, tako da ćemo to uraditi.
Što se tiče gasifikacije grada Valjeva, ugovor je potpisan. Rok za završetak je tri godine jer brže ne može. Nije u pitanju samo Valjevo, nego i sva naseljena mesta i Divčibare i prosto sam hteo da kažem da ne može brže od tri godine da se izgradi i da se to sve završi, tako da građani Valjeva mogu da računaju da će najduže za tri godine, neki i pre, ali najduže za tri godine, moći da se eliminišu veliki broj individualnih ložišta koji su, u stvari, pored "Krušika", najveći zagađivači u Valjevu. Dakle, to je tačno, ali brzinom kojom možemo da to uradimo, to će biti završeno.
Mislim da je ta informacija korisna i za poslanike, ali i za građane u Valjevu. Hvala.
(Novi Sad, 06.06.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Generalni Direktor | JP Srbijagas Novi Sad | Sredstva preduzeća | Mesečno | 202462.00 | RSD | 23.10.2008 - |
| Član nadzornog odbora | AD Jugorosgaz | Sredstva preduzeća | Mesečno | 999999.99 | RSD | 18.03.2009 - |
| Predsednik nadzornog odbora | Podzemno skladište gasa Banatski dvor | Sredstva preduzeća | Mesečno | 587900.00 | RSD | 30.01.2015 - |
| Direktor | South Stream Serbia a.g. | Sredstva preduzeća | Mesečno | 0.00 | RSD | 01.02.2012 - |
| Predsednik nadzornog odbora | SOGAZ a.d.o. Novi Sad | Sredstva preduzeća | Godišnje | 0.00 | RSD | 22.06.2012 - |
| Direktor | GASTRANS d.o.o. Novi Sad | Sredstva preduzeća | Mesečno | 999999.99 | RSD | 26.01.2018 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 34805.00 | RSD | 03.08.2020 - |
| Poreska uprava - Regionalno odeljenje, Novi Sad (Povraćaj više uplaćenog doprinosa za PIO) | Javni prihod | Jednokratno | 999999.99 | RSD | 12.05.2021 - | |
| Podzemno skladište gasa Banatski Dvor (bonus) | Javni prihod | Jednokratno | 999999.99 | RSD | 28.04.2021 - | |
| GASTRANS d.o.o. Novi Sad (bonus) | Javni prihod | Jednokratno | 999999.99 | RSD | 30.11.2021 - |