Hvala, predsednice.
Poštovano predsedništvo, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, već smo čuli, današnja sednica ima izuzetan značaj ne samo zbog važne tačke koja je pred nama, mislim tu, pre svega, na izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, već i zbog činjenice da raspravljamo o pitanjima koja se tiču poverenja u institucije Republike Srbije, ali i poverenja u društvu u celini.
Sama činjenica da o ovim temama razgovaramo ovde u Domu Narodne skupštine, u instituciji Republike Srbije, a ne na ulici, predstavlja veliki korak napred.
Upravo je Savez vojvođanskih Mađara uvek isticao važnost vođenja dijaloga i donošenja odluka tamo gde im je i mesto, u institucijama države.
Svaki predlog zakona zahteva težak i složen rad. Ovaj predlog je poseban zato što je zahtevao dogovor. Verovatno je zato i pokazana istrajnost i odgovornost učesnika, bez obzira na stranačku pripadnost.
Razgovori jesu bili dugi, sastanci ponekad i teški, ali možemo reći da smo uspeli i to zahvaljujući timskom radu, uvažavanju sagovornika, kompromisima, posvećenosti onih učesnika koji su želeli da doprinesu da se pronađu dobra rešenja koja će unaprediti naš izborni sistem. Praktično, svim onim vrednostima za koje se zalaže Savez vojvođanskih Mađara i na kojima se zasniva i naša politika.
Doprinos smo dobili i od ODIHR-a, OEBS-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, odnosno njihovih preporuka i na dobrom smo putu da unapredimo naše izborno zakonodavstvo.
Savez vojvođanskih Mađara, na čelu sa našim predsednikom dr Balintom Pastorom, dosledno i predano doprinosi jačanju demokratije, unapređenju prava građana i poboljšanju kvaliteta njihovog života.
Ovaj predlog zakona bez ikakve sumnje doprinosi upravo tom cilju. On unapređuje izborne propise, stabilizuje i razvija izborne procese i stvara uslove za dalji napredak Srbije na njenom evropskom putu.
Postoje različiti pristupi bavljenja politikom. Naš pristup u Savezu vojvođanskih Mađara jeste odgovorno, konkretno i posvećeno rešavanje problema građana koji su nam ukazali svoje poverenje.
Ne verujemo u politiku performansa, praznih reči i populizma. Naša politika je politika dijaloga, delovanja i rezultata.
U tom duhu smatramo da je predlog zakona o kojem danas raspravljamo konkretan i kvalitetan rezultat.
Treba napomenuti, kao što je predsednica Skupštine već rekla, ODIHR od 1997. godine posmatra izbore u Republici Srbiji i nakon svakog izbornog procesa daje svoje preporuke za unapređenje izbornog sistema.
Važno je istaći da dugi niz godina, počev od navedene 1997. godine te preporuke nisu bile razmatrane na ovakav način. U to vreme unapređenje izbornih uslova nije bilo među prioritetima. Nije im se pridavao značaj, a bilo je preporuka, naravno, i tada. Tek u poslednjih desetak godina razvila se ozbiljna namera da se preporuke ODIHR-a ne zadrže samo na papiru, već i da se sistemski primene.
U tom pravcu u prethodnim periodima formirane su prve radne grupe koje su se ozbiljno i sistematski bavile preporukama. Na sličan način i sada je nastavljamo.
U februaru 2024. godine ODIHR je objavio konačni izveštaj o vanrednim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. godine. Izveštaj sadrži 25 ključnih preporuka za poboljšanje budućih izbornih procesa. U cilju njihove analize i primene Narodna skupština je u aprilu 2024. godine formirala parlamentarnu Radnu grupu za unapređenje izbornog procesa, nastavak dobre prakse i dokaz spremnosti da se preporuke ozbiljno uvaže i ugrade u naš pravni sistem.
Savez vojvođanskih Mađara je od samog početka pokazao odgovoran pristup aktivnim učešćem na svim sastancima i konstruktivnim doprinosom raspravama. Kao rezultat tog rada pred nama se danas nalazi Predlog izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Članovima Radne grupe, kao i javnosti, poznato je da su postojala dva nacrta zakona, jedan koji je predložila organizacija civilnog društva CRTA i drugi koji je pripremio član Radne grupe, naš kolega poslanik Uglješa Mrdić. Nacrt kolege je dobio veći broj glasova prilikom odlučivanja, ali je važno napomenuti da je i on u svojoj osnovi uvažavao rešenja predložena od strane CRTA-e.
U početnim verzijama nacrta zakona teško je bilo doći do kompromisnog rešenja. Zbog toga je nacrt kolege Mrdića više puta usaglašavan i približavan kako stavovima i predlozima CRTA-e, tako i preporukama i sugestijama ODIHR-a.
Organizovano je devet javnih slušanja, što jasno potvrđuje da je proces bio otvoren, transparentan i, što je najvažnije, uspešan. Rezultat tog rada je predlog zakona koji odražava istrajnost, spremnost na kompromis i zajednički cilj da se izborni proces u Srbiji učini još pouzdanijim.
Predložene izmene i dopune Zakona na sveobuhvatan način uvode mehanizme koji sprečavaju bilo kakvu zloupotrebu u materiji koju uređuje.
Birački spisak se u potpunosti izlaže na uvid građanima. Ministarstvo nadležno za poslove uprave omogućava javni uvid u podatke o biračima razvrstane po biračkim mestima, kao i podatke o broju birača po domaćinstvu, adresi i stanu.
Do zaključenja biračkog spiska ministarstvo svakih sedam dana objavljuje broj birača i sve promene u spisku sa navedenim pravnim osnovom svake promene. Time se obezbeđuje potpuna transparentnost i redovno informisanje javnosti.
Pravo uvida u birački spisak imaju članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije. Nakon raspisivanja izbora isto pravo stiču i akreditovana udruženja koja posmatraju izbore, kao i podnosioci proglašenih izbornih lista.
Zakon predviđa i suštinsku reviziju biračkog spiska koju sprovodi tripartitna komisija sastavljena od predstavnika vlasti, opozicije i civilnog društva.
Ni jedna odluka komisije ne može biti doneta bez širokog konsenzusa, čime se jača poverenje i onemogućavaju eventualne zloupotrebe.
Osam članova komisije i njihovi zamenici imenuju se na predlog poslaničkih grupa, dok se dva člana i njihovi zamenici imenuju na predlog Udruženja civilnog društva. Sva imenovana lica moraju ispunjavati stroge, stručne i profesionalne kriterijume.
Zakon istovremeno vodi računa i o poverljivosti podataka. Članovi komisije su dužni da postupaju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da sve informacije koriste isključivo u okviru svojih ovlašćenja.
Komisija je stalno telo sa petogodišnjim mandatom, kao što se moglo čuti, što obezbeđuje kontinuitet i efikasnost u radu.
Komisija ima široka ovlašćenja, može inicirati, koordinirati i nadzirati terenske kontrole birača, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Može podneti zahtev za pokretanje postupka o utvrđivanju odgovornosti ili prekršajnog postupka protiv svakog organa koji ne postupi po njenim nalozima. Svi organi javne vlasti dužni su da komisiji dostave tražene podatke i omoguće pristup relevantnim evidencijama.
O rezultatima rada komisija podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, sa preporukama nadležnim organima za dalja unapređenja sistema.
Odluke komisije donose se uz postizanje širokog konsenzusa. Potrebna je većina od najmanje sedam članova, pod uslovom da su za odluku glasala po najmanje dva člana iz svake grupe predlagača vladajuće većine, opozicije i civilnog društva. Predsedavanje komisijom je rotirajuće, što dodatno sprečava mogućnost bilo kakvih zloupotreba.
Komisiji bez prava odlučivanja pomažu predstavnici Ministarstva državne uprave i unutrašnjih poslova, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, a po potrebi i predstavnici međunarodnih organizacija i stručnjaci iz relevantnih oblasti.
Prvi sastav komisije dužan je da u roku od devet meseci od imenovanja sprovede prvu reviziju biračkog spiska i o tome podnese izveštaj Narodnoj skupštini.
Jasno je, dakle, da je Predlog zakona kvalitetan, da komisiji daje široka ovlašćenja i da obezbeđuje punu implementaciju preporuka ODIHR-a u ovoj oblasti. Zato je važno da komisija što pre bude imenovana i započne svoj rad.
Da sumiramo, komisiju će činiti stručnjaci relevantnih nauka, imaće široka kontrolna ovlašćenja kojima će moći da zapazi sva sumnjiva kretanja birača i stane na put potencijalnim mahinacijama sa biračkim spiskom.
Posao implementacije ostalih preporuka ODIHR-a i izmena drugih zakona svakako će se nastaviti. Obzirom da će komisija biti sastavljena od stručnjaka iz predmetne oblasti, i od komisije se mogu očekivati konstruktivni predlozi svim organima koji u navedenom procesu učestvuju. Tako i Narodnoj skupštini Republike Srbije, kako bismo nastavili sa unapređenjem našeg izbornog sistema.
Nažalost, deo opozicionih predstavnika nije želeo da učestvuje u radu Radne grupe. Bilo je pokušaja da se dijalog obesmisli i diskusija skrene sa suštine. Ipak, zahvaljujući strpljenju i istrajnosti, postigli smo konkretan rezultat. Saradnja u Radnoj grupi i van nje izuzetno je važna. Samo dijalogom možemo graditi poverenje i zajedno pronalaziti rešenja u interesu građana Republike Srbije.
Savez vojvođanskih Mađara će i ubuduće ostati pouzdan partner i stabilan činilac na političkoj sceni Srbije, faktor normalnosti, odgovornosti i kontinuiteta. Naši prioriteti su jasni - očuvanje identiteta mađarske zajednice kroz kulturu, obrazovanje, upotrebu jezika i pisma, razvoj sredina u kojima pripadnici naše zajednice tradicionalno žive, njihovo ekonomsko osnaživanje, ali i istovremeno aktivno učešće u razvoju države u kojoj živimo. Naš cilj je zajednički prosperitet da se Srbija razvija, da svaka lokalna zajednica napreduje i da svaki građanin Republike Srbije oseća sigurnost, dostojanstvo i veru u institucije svoje države.
Iz svih navedenih razloga, u danu za glasanje poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržaće predloge zakona. Hvala na pažnji.