| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Hvala, predsedavajuća.
Mi bi po mišljenju pojedinih kolega iz Narodne skupštine iz opozicije trebali da se sklonimo svi u stranu i da ćutimo, da se skloni u mišiju rupu 20 od 24 nacionalna saveta, čiji glas prethodnih dana i nedelja niko nije želeo da čuje. Jedino je predsednica Narodne skupštine udostojila predstavnike 20 od 24 nacionalna saveta da se sa njima sastane i da čuje njihov glas. Oni su napisali zajedničko saopštenje, oni su napisali pismo koje su uputili brojnim kako međunarodnim, tako i domaćim organima i organizacijama ali njihov glas niko ne želi da čuje.
Mi ovde u Narodnoj skupštini želimo da budemo njihov glas. Mi ne želimo da kandidat koji uživa podršku samo jednog svog saučesnika u marifetluku pobedi kandidata koji uživa podršku u početku 15 od 24, sada već 20 od 24 nacionalna saveta. To više nije podrška od 62%, kao što je bilo u početku, to je podrška od 83% nacionalnih saveta.
Razumem ja da vas nacionalne manjine ne zanimaju, razumem da vas nacionalni saveti ne zanimaju, da vas ne zanima kako oni rade, kako oni odlučuju i to je iz aviona jasno da vi ovde štitite svoj politički interes, međutim obzirom da su nacionalni saveti po zakonu predlagači mi želimo da se njihov glas ovde čuje i mi želimo da se njihova zajednička volja ispoštuje.
Toliko. Zahvaljujem.
Hvala, predsedavajuća.
Dame i gospodo narodni poslanici, danas govorim o temi koja je, moram i ja, nažalost, konstatovati, narušila jedan mukotrpno građen sistem poverenja, saradnje i zajedništva među nacionalnim savetima nacionalnih manjina u Republici Srbiji.
Iznenađeni smo i razočarani pokušajima pojedinaca da manipulišu činjenicama i unesu razdor u redove nacionalnih saveta, organa koji predstavljaju stub personalne kulturne autonomije. Zato želimo da jasno postavimo stvari na svoje mesto kada je u pitanju predlaganje kandidata nacionalnih saveta u Savet REM-a.
Dakle, SVM smatra da se od devet kategorija Saveta REM-a izbor kandidata za osam odvijao po propisima i nadamo se da će oni i biti izabrani. Kod poslednjeg člana iz 8. kategorije kandidata nacionalnih savete nacionalnih manjina na pritisak različitih međunarodnih organizacija, dela opozicije, kao i pojedinih organizacija civilnog društva dogodilo se nešto što spada u kategoriju apsurda. Uprkos tome što su u više navrata krajem prošle godine i na proleće ove godine, ali i nedavno, 21. oktobra, izjašnjavanjem na sastanku organizovanom u tu svrhu nacionalni saveti koji zajedno kandiduju svoj predlog za Savet REM-a ogromnom većinom predložili svoje kandidate, među njima i Ištvana Bodžonija, na kraju iz navedenog razloga on nije kandidat.
Da malo pojasnim. Zakon o elektronskim medijima izričito predviđa da nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju ovlašćenje i dužnost da predlažu kandidate za članove Saveta REM-a i da su u tome potpuno nezavisni.
Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u članu 20. jasno kaže do predloga za dva kandidata nacionalnih saveta dolazi se zajedničkim dogovorom svih nacionalnih saveta. Dakle, ne jednog ili dva, već svih 24 nacionalna saveta, koliko ih ima. To je suština zajedničkog delovanja nacionalnih saveta, to je u duhu zakona.
Ustavom Republike Srbije utemeljeno je pravo nacionalnih manjina na samoupravu, između ostalog, i u oblasti informisanja. Ona se ostvaruje kroz kolektivno delovanje u formi nacionalnih saveta nacionalnih manjina. U pojedinim pitanjima koja su od opšteg interesa za svaku nacionalnu manjinu, nacionalni saveti zajednički deluju kroz zajedničko telo koordinaciju nacionalnih saveta.
Koordinacija je jedna od demokratskih tekovina kulturne, odnosno personalne autonomije u Republici Srbiji. Ona je pravna i politička realnost u našem sistemu. Njeno postojanje i značaj potvrđuje i prisustvo predsedavajućeg Koordinacijom na sednicama Republičkog saveta za nacionalne manjine kojim predsedava predsednik Vlade ili resorni ministar. Ona je bila, jeste i ostaje instrument zajedničkog delovanja nacionalnih saveta i ne samo u ovom slučaju, već i prilikom predlaganja zajedničkih kandidata za Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za kulturu i Savet za mlade. Decenijama unazad tako funkcioniše – dogovor, poverenje i međusobno uvažavanje.
Kada je u aprilu mesecu ponovo raspisan javni poziv za izbor članova Saveta REM-a, upravo je aktuelni predsedavajući u Koordinaciji pokrenuo proceduru usaglašavanja zajedničkih kandidata. U tom postupku 15 od 24 nacionalna saveta jasno je dalo podršku kandidatima Ištvanu Bodžoniju i Muhedinu Fijuljaninu. Preostalih devet saveta bilo je uredno obavešteno. Nisu glasali za, ali nisu glasali ni protiv, što je u skladu sa dosadašnjom praksom shvaćeno kao prećutna saglasnost.
Dakle, govorimo o volji apsolutne većine nacionalnih saveta, o volji 15 aktivnih i devet prećutno saglasnih saveta, o volji koja je demokratski izražena u okviru zajedničkog tela koje svi oni priznaju i u kojem svi učestvuju.
Nažalost, jedan nacionalni savet odlučio je da bez prethodnog obaveštavanja kolega samostalno podnese predlog, čime je učinjen potez bez presedana u istoriji postojanja nacionalnih saveta.
Taj potez je izrazito nekorektan prema zajedničkom radu, poverenju i instituciji koju svi nacionalni saveti grade više od 20 godina.
Da pojasnimo još nešto, iz dokumentacije koju je Koordinacija podnela, od samog početka je nesporno da ona istupa ne kao jedinstveni predlagač, već kao skup 15 ovlašćenih predlagača. Tretirati ih drugačije, a ne kao skup većine nacionalnih saveta je duboko pogrešno. Postoji dokumentacija o tome.
Sada, nakon svega, sekretari i predstavnici svega dva od 24 nacionalna saveta, od kojih jedan i sam aktivno učestvuje u glasanju u okviru Koordinacije, pokušavaju da ospore ono u čemu su i sami učestvovali. Pokušavaju da dovedu u pitanje postojanje foruma u kojem su i sami sedeli, raspravljali i glasali decenijama unazad. Zaista žalosno i neverovatno.
Petnaest od 24 je mnogo više nego dva od 24, ma ko koliko se neko trudio ovde u Domu Narodne skupštine da nas uveri u suprotno. U prvom slučaju imamo kandidata Ištvana Bodžonija i Muhedina Fijuljanina, koji imaju podršku od 62,5%, dok u drugom, za koji neko želi da nas uveri da je više, imamo podršku od 8,3%. U našem svetu, 15 je više od dva, baš kao što je 62,5% više od 8,3%.
Što se Koordinacije nacionalnih saveta tiče, ona postoji i danas, kada većina nacionalnih saveta stoji iza svojih odluka. Postojaće i sutra kao dokaz da manjinska zajednica u Srbiji ima kapacitet da odlučuje zajednički, demokratski i odgovorno. Nacionalni saveti zaslužuju podršku, a ne da se koriste za politizaciju i prevaru. Personalna kulturna autonomija koju ostvaruju nacionalni saveti nije politička igračka, već je rezultat višedecenijske borbe i poverenja.
Polazeći od svega navedenog, obzirom da ovde imamo i klasičnu manipulaciju, izigravanje volje apsolutne većine nacionalnih saveta, Savez vojvođanskih Mađara je stava da u slučaju predloga svega dva od 24 nacionalna saveta ne postoje uslovi za izbor kandidata iz osme kategorije u Zakonu u elektronskim medijima.
Postoji kandidat kog su prilikom glasanja podržali 15 od 24 nacionalna saveta. Zbog toga smatramo s punim pravom da je neophodno ponavljanje postupka predlaganja kandidata nacionalnih saveta kako bi se otklonila ova apsurdna situacija i ispoštovala njihova volja.
Zakon tako propisuje, nacionalni saveti su tako zajednički odlučili i poslali svoju dokumentaciju. Glas sada već 20 od 24 nacionalna saveta koji su u međuvremenu izdali zajedničko saopštenje mora se čuti i ovde. Na kraju krajeva, oni su predlagači. Nacionalni saveti zaslužuju poštovanje. Zahvaljujem.
Hvala, predsednice.
Poštovano predsedništvo, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, već smo čuli, današnja sednica ima izuzetan značaj ne samo zbog važne tačke koja je pred nama, mislim tu, pre svega, na izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, već i zbog činjenice da raspravljamo o pitanjima koja se tiču poverenja u institucije Republike Srbije, ali i poverenja u društvu u celini.
Sama činjenica da o ovim temama razgovaramo ovde u Domu Narodne skupštine, u instituciji Republike Srbije, a ne na ulici, predstavlja veliki korak napred.
Upravo je Savez vojvođanskih Mađara uvek isticao važnost vođenja dijaloga i donošenja odluka tamo gde im je i mesto, u institucijama države.
Svaki predlog zakona zahteva težak i složen rad. Ovaj predlog je poseban zato što je zahtevao dogovor. Verovatno je zato i pokazana istrajnost i odgovornost učesnika, bez obzira na stranačku pripadnost.
Razgovori jesu bili dugi, sastanci ponekad i teški, ali možemo reći da smo uspeli i to zahvaljujući timskom radu, uvažavanju sagovornika, kompromisima, posvećenosti onih učesnika koji su želeli da doprinesu da se pronađu dobra rešenja koja će unaprediti naš izborni sistem. Praktično, svim onim vrednostima za koje se zalaže Savez vojvođanskih Mađara i na kojima se zasniva i naša politika.
Doprinos smo dobili i od ODIHR-a, OEBS-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, odnosno njihovih preporuka i na dobrom smo putu da unapredimo naše izborno zakonodavstvo.
Savez vojvođanskih Mađara, na čelu sa našim predsednikom dr Balintom Pastorom, dosledno i predano doprinosi jačanju demokratije, unapređenju prava građana i poboljšanju kvaliteta njihovog života.
Ovaj predlog zakona bez ikakve sumnje doprinosi upravo tom cilju. On unapređuje izborne propise, stabilizuje i razvija izborne procese i stvara uslove za dalji napredak Srbije na njenom evropskom putu.
Postoje različiti pristupi bavljenja politikom. Naš pristup u Savezu vojvođanskih Mađara jeste odgovorno, konkretno i posvećeno rešavanje problema građana koji su nam ukazali svoje poverenje.
Ne verujemo u politiku performansa, praznih reči i populizma. Naša politika je politika dijaloga, delovanja i rezultata.
U tom duhu smatramo da je predlog zakona o kojem danas raspravljamo konkretan i kvalitetan rezultat.
Treba napomenuti, kao što je predsednica Skupštine već rekla, ODIHR od 1997. godine posmatra izbore u Republici Srbiji i nakon svakog izbornog procesa daje svoje preporuke za unapređenje izbornog sistema.
Važno je istaći da dugi niz godina, počev od navedene 1997. godine te preporuke nisu bile razmatrane na ovakav način. U to vreme unapređenje izbornih uslova nije bilo među prioritetima. Nije im se pridavao značaj, a bilo je preporuka, naravno, i tada. Tek u poslednjih desetak godina razvila se ozbiljna namera da se preporuke ODIHR-a ne zadrže samo na papiru, već i da se sistemski primene.
U tom pravcu u prethodnim periodima formirane su prve radne grupe koje su se ozbiljno i sistematski bavile preporukama. Na sličan način i sada je nastavljamo.
U februaru 2024. godine ODIHR je objavio konačni izveštaj o vanrednim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. godine. Izveštaj sadrži 25 ključnih preporuka za poboljšanje budućih izbornih procesa. U cilju njihove analize i primene Narodna skupština je u aprilu 2024. godine formirala parlamentarnu Radnu grupu za unapređenje izbornog procesa, nastavak dobre prakse i dokaz spremnosti da se preporuke ozbiljno uvaže i ugrade u naš pravni sistem.
Savez vojvođanskih Mađara je od samog početka pokazao odgovoran pristup aktivnim učešćem na svim sastancima i konstruktivnim doprinosom raspravama. Kao rezultat tog rada pred nama se danas nalazi Predlog izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Članovima Radne grupe, kao i javnosti, poznato je da su postojala dva nacrta zakona, jedan koji je predložila organizacija civilnog društva CRTA i drugi koji je pripremio član Radne grupe, naš kolega poslanik Uglješa Mrdić. Nacrt kolege je dobio veći broj glasova prilikom odlučivanja, ali je važno napomenuti da je i on u svojoj osnovi uvažavao rešenja predložena od strane CRTA-e.
U početnim verzijama nacrta zakona teško je bilo doći do kompromisnog rešenja. Zbog toga je nacrt kolege Mrdića više puta usaglašavan i približavan kako stavovima i predlozima CRTA-e, tako i preporukama i sugestijama ODIHR-a.
Organizovano je devet javnih slušanja, što jasno potvrđuje da je proces bio otvoren, transparentan i, što je najvažnije, uspešan. Rezultat tog rada je predlog zakona koji odražava istrajnost, spremnost na kompromis i zajednički cilj da se izborni proces u Srbiji učini još pouzdanijim.
Predložene izmene i dopune Zakona na sveobuhvatan način uvode mehanizme koji sprečavaju bilo kakvu zloupotrebu u materiji koju uređuje.
Birački spisak se u potpunosti izlaže na uvid građanima. Ministarstvo nadležno za poslove uprave omogućava javni uvid u podatke o biračima razvrstane po biračkim mestima, kao i podatke o broju birača po domaćinstvu, adresi i stanu.
Do zaključenja biračkog spiska ministarstvo svakih sedam dana objavljuje broj birača i sve promene u spisku sa navedenim pravnim osnovom svake promene. Time se obezbeđuje potpuna transparentnost i redovno informisanje javnosti.
Pravo uvida u birački spisak imaju članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije. Nakon raspisivanja izbora isto pravo stiču i akreditovana udruženja koja posmatraju izbore, kao i podnosioci proglašenih izbornih lista.
Zakon predviđa i suštinsku reviziju biračkog spiska koju sprovodi tripartitna komisija sastavljena od predstavnika vlasti, opozicije i civilnog društva.
Ni jedna odluka komisije ne može biti doneta bez širokog konsenzusa, čime se jača poverenje i onemogućavaju eventualne zloupotrebe.
Osam članova komisije i njihovi zamenici imenuju se na predlog poslaničkih grupa, dok se dva člana i njihovi zamenici imenuju na predlog Udruženja civilnog društva. Sva imenovana lica moraju ispunjavati stroge, stručne i profesionalne kriterijume.
Zakon istovremeno vodi računa i o poverljivosti podataka. Članovi komisije su dužni da postupaju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da sve informacije koriste isključivo u okviru svojih ovlašćenja.
Komisija je stalno telo sa petogodišnjim mandatom, kao što se moglo čuti, što obezbeđuje kontinuitet i efikasnost u radu.
Komisija ima široka ovlašćenja, može inicirati, koordinirati i nadzirati terenske kontrole birača, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Može podneti zahtev za pokretanje postupka o utvrđivanju odgovornosti ili prekršajnog postupka protiv svakog organa koji ne postupi po njenim nalozima. Svi organi javne vlasti dužni su da komisiji dostave tražene podatke i omoguće pristup relevantnim evidencijama.
O rezultatima rada komisija podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, sa preporukama nadležnim organima za dalja unapređenja sistema.
Odluke komisije donose se uz postizanje širokog konsenzusa. Potrebna je većina od najmanje sedam članova, pod uslovom da su za odluku glasala po najmanje dva člana iz svake grupe predlagača vladajuće većine, opozicije i civilnog društva. Predsedavanje komisijom je rotirajuće, što dodatno sprečava mogućnost bilo kakvih zloupotreba.
Komisiji bez prava odlučivanja pomažu predstavnici Ministarstva državne uprave i unutrašnjih poslova, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, a po potrebi i predstavnici međunarodnih organizacija i stručnjaci iz relevantnih oblasti.
Prvi sastav komisije dužan je da u roku od devet meseci od imenovanja sprovede prvu reviziju biračkog spiska i o tome podnese izveštaj Narodnoj skupštini.
Jasno je, dakle, da je Predlog zakona kvalitetan, da komisiji daje široka ovlašćenja i da obezbeđuje punu implementaciju preporuka ODIHR-a u ovoj oblasti. Zato je važno da komisija što pre bude imenovana i započne svoj rad.
Da sumiramo, komisiju će činiti stručnjaci relevantnih nauka, imaće široka kontrolna ovlašćenja kojima će moći da zapazi sva sumnjiva kretanja birača i stane na put potencijalnim mahinacijama sa biračkim spiskom.
Posao implementacije ostalih preporuka ODIHR-a i izmena drugih zakona svakako će se nastaviti. Obzirom da će komisija biti sastavljena od stručnjaka iz predmetne oblasti, i od komisije se mogu očekivati konstruktivni predlozi svim organima koji u navedenom procesu učestvuju. Tako i Narodnoj skupštini Republike Srbije, kako bismo nastavili sa unapređenjem našeg izbornog sistema.
Nažalost, deo opozicionih predstavnika nije želeo da učestvuje u radu Radne grupe. Bilo je pokušaja da se dijalog obesmisli i diskusija skrene sa suštine. Ipak, zahvaljujući strpljenju i istrajnosti, postigli smo konkretan rezultat. Saradnja u Radnoj grupi i van nje izuzetno je važna. Samo dijalogom možemo graditi poverenje i zajedno pronalaziti rešenja u interesu građana Republike Srbije.
Savez vojvođanskih Mađara će i ubuduće ostati pouzdan partner i stabilan činilac na političkoj sceni Srbije, faktor normalnosti, odgovornosti i kontinuiteta. Naši prioriteti su jasni - očuvanje identiteta mađarske zajednice kroz kulturu, obrazovanje, upotrebu jezika i pisma, razvoj sredina u kojima pripadnici naše zajednice tradicionalno žive, njihovo ekonomsko osnaživanje, ali i istovremeno aktivno učešće u razvoju države u kojoj živimo. Naš cilj je zajednički prosperitet da se Srbija razvija, da svaka lokalna zajednica napreduje i da svaki građanin Republike Srbije oseća sigurnost, dostojanstvo i veru u institucije svoje države.
Iz svih navedenih razloga, u danu za glasanje poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržaće predloge zakona. Hvala na pažnji.