| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Hvala, predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu ove sednice nalazi se jedno od važnijih pitanja o kojima Narodna skupština Republike Srbije odlučuje, a to je izbor sudija Ustavnog suda. To nije puka formalna ustavna procedura, već odluka od dugoročnog značaja, koja neposredno utiče na pravni poredak naše države, vladavinu prava i poverenje građana u institucije sistema.
18/2 GD/LjL
Ustavni sud je, kao što svi znamo, samostalan i nezavistan državni organ, čija je osnovna uloga zaštita ustavnosti i zakonitosti. Istovremeno, on je jedna od ključnih institucija u sistemu zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda.
Ustavni sud, između ostalog, odlučuje o saglasnosti zakona i drugih opštih akata sa Ustavom, rešava sukob nadležnosti, odlučuje o zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije ili udruženja građana. Njegove odluke su konačne, izvršne i opšte obavezujuće.
Ustav Republike Srbije propisuje stroge i jasne kriterijume za izbor sudija Ustavnog suda. Sudija se bira i imenuje među istaknutim pravnicima sa najmanje 40 godina života i najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci. Ne može obavljati drugu javnu ili profesionalnu funkciju niti posao, osim profesure na pravnom fakultetu u Republici Srbiji, niti može biti član političke stranke. Sve ove odredbe nisu formalnost, već ustavne garancije nezavisnosti, stručnosti i integriteta.
Zbog toga je od izuzetnog značaja da se prilikom izbora sudija vodimo najvišim stručnim, profesionalnim i etičkim standardima.
Ustav Republike Srbije jasno definiše postupak izbora sudija Ustavnog suda, kao i podelu nadležnosti između Narodne skupštine i predsednika Republike. Poslaničke grupe imaju pravo da predlažu kandidate, Narodna skupština utvrđuje listu od 10 kandidata sa koje predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda, dok Narodna skupština bira pet sudija između deset kandidata koje predloži predsednik Republike. Ovaj postupak zahteva od svih nas da se izdignemo iznad dnevno-političkih interesa i da donesemo odluke u najboljem interesu naše države i njenih građana.
U skladu sa propisima i utvrđenom procedurom, predlozi kandidata su dostavljeni a sada je na Narodnoj skupštini da postupimo u okviru svojih ustavnih nadležnosti.
Rukovodeći se temeljnim načelima Saveza vojvođanskih Mađara, s poštovanjem Ustava i zakona, jasnom političkom vizijom i programom, demokratičnošću u odlučivanju, odgovornošću prema građanima i zastupanjem njihovih interesa, i ovog puta smo, kao i uvek, nastojali da postupimo odgovorno i principijelno.
Polazeći od tih načela, Savez vojvođanskih Mađara predložio je prof. dr Atilu Dudaša za kandidata za sudiju Ustavnog suda. Profesor dr Atila Dudaš je kandidat čije su stručne i profesionalne kompetencije nesporne. Reč je o jednom najistaknutijih pravnika, ne samo u našoj zajednici, zajednici vojvođnaskih Mađara, već i u širem akademskom i stručnom okruženju.
Osnovne studije prava završio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu u roku, sa prosečnom ocenom 9,93 ostvarivši najviši prosek u svojoj generaciji. Taj podatak nije samo biografska činjenica, već pokazatelj njegove posvećenosti, discipline i odgovornog odnosa prema nauci i profesiji.
Redovni je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa gotovo dve decenije nastavnog iskustva. Specijalizovan je za obligaciono pravo, građansko pravo, uporedno pravo i pravo zaštite potrošača. Obrazovao je brojne generacije studenata, od kojih su mnogi danas uspešne sudije, tužioci, advokati i pravni stručnjaci.
Njegova naučna biografija dodatno potvrđuje njegovu stručnost. Autor je brojnih naučnih radova sa značajnim međunarodnim pokazateljima citiranosti, redovan je učesnik domaćih i međunarodnih naučnih konferencija.
Za funkciju sudije Ustavnog suda nije dovoljna samo naučna izvrsnost, potrebni su i visok stepen profesionalnog i ličnog integriteta, kao i duboko razumevanje ustavnih vrednosti.
18/3 GD/LjL
Kandidat Saveza vojvođanskih Mađara se u svom radu dosledno zalaže za poštovanje Ustava i zakona, ali i zaštitu ljudskih i manjinskih prava.
Kao aktivan učesnik stručnog i naučnog života, član Udruženja pravnika vojvođanskih Mađara i dugogodišnji angažovani član naše zajednice, posebno je upućen u pitanja manjinskih prava, jezika, kulture i očuvanja identiteta, pitanja koja se neretko nalaze pred Ustavnim sudom.
19/1 TĐ/JG 13.10 – 13.20
Za SVM učešće u ovom postupku ima i dodatnu principijelnu dimenziju. Naša poslanička grupa je i ranije, u skladu sa važećim ustavnim odredbama, predlagala kandidate za sudije Ustavnog suda.
Ukoliko prof. dr Atila Dudaš bude imenovan, on bi bio treći sudija Ustavnog suda izabran na predlog naše poslaničke grupe, nakon izbora 2007. i 2016. godine. To jasno govori o kontinuitetu odgovornog i ozbiljnog pristupa ovoj instituciji. Kontinuitet odgovornog, ozbiljnog i državotvornog delovanja SVM ne ogleda se samo u ovom primeru.
Vrednosti o kojima govorim čine politički kredo naše stranke u svim oblastima delovanja. Upravo te vrednosti predstavljaju osnov brojnih rezultata postignutih tokom 31 godine postojanja SVM kroz rad više generacija političara koji su bili i ostali deo našeg političkog delovanja, a danas pod rukovodstvom našeg predsednika dr Balinta Pastora.
Posebno želim da istaknem jedan od ključnih principa našeg rada – transparentnost. Naše odluke i postupci su otvoreni, javni i usmereni ka najboljem interesu građana. Najbolji primer toga vidimo upravo ovih dana. Reč je o temi od izuzetnog značaja za našu zajednicu. Smatram veoma važnim da kažem nekoliko reči i o tome.
Na inicijativu predsednika SVM dr Balinta Pastora početkom godine je započet rad na izradi Nacrta strategije regionalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini za period od 2026. do 2033. godine. Reč je o drugoj strategiji tog tipa. Na prvoj strategiji ekonomskog razvoja njeni autori su radili od 2012. do 2015. godine. U novembru ove godine obeležena je desetogodišnjica od odluke Vlade Mađarske da obezbedi sredstva za realizaciju te strategije. Kao rezultat vizije našeg pokojnog predsednika Ištvana Pastora, početkom 2016. godine osnovana je Fondacija „Prosperitati“, a prvi konkursi raspisani su krajem januara iste godine.
U protekloj deceniji objavljeno je ukupno 57 konkursa u okviru kojih su dodeljena finansijska sredstva za više od 16.000 prijava. Kao rezultat ove vizije realizovane su razvojne investicije u ukupnoj vrednosti od oko pola milijarde evra, a od čega je 250.000.000 evra obezbeđeno u vidu bespovratnih sredstava. Podršku je tokom ovog perioda dobilo približno 60.000 pripadnika vojvođanske mađarske zajednice. Ove brojke same po sebi govore o značaju, ali i uspehu ovog programa. Sve to, naravno, ne bi bilo moguće bez podrške Vlade Mađarske i njenog predsednika gospodina Viktora Orbana na čemu izražavamo iskrenu zahvalnost.
Polazeći od inicijative predsednika dr Balinta Pastora SVM je ocenio da je, nakon deset godina, došlo vreme da se prva strategija ažurira i prilagodi promenama koje su nastupile u poslednjoj deceniji. Nakon gotovo godinu dana intenzivnog rada Nacrt nove strategije je završen. Reč je sveobuhvatnom i kvalitetnom dokumentu koji donosi nova rešenja, ali zadržava sve ono što se pokazalo uspešnim u prethodnom periodu.
Nacrt koji postavlja temelje opstanka i prosperiteta vojvođanske i mađarske zajednice stavljen je na javnu raspravu 20. novembra. Budući da je u pitanju vizija naše zajedničke budućnosti, zasnovana na rezultatima postignutim u proteklih deset godina i ciljevima koje želimo da ostvarimo u narednih sedam, namera je da se u njeno oblikovanje uključe svi pripadnici naše zajednice. Nakon ukupno sedam javnih rasprava koje će biti održane širom Vojvodine, od kojih su neke već realizovane, krajem januara očekujemo dokument koji će u najvećoj meri odgovarati stvarnim potrebama građana koje predstavljamo i za koje se borimo.
19/2 TĐ/JG
Ovaj dokument biće temelj ekonomskog razvoja naše mađarske zajednice ovde u našoj domovini. U njegovoj realizaciji računamo na partnerski odnos i podršku koji kontinuirano imamo od Vlade Mađarske i predsednika gospodina Viktora Orbana upravo u trenutku kada se privodi kraju usvajanje nove strategije. Ovih dana je naš predsednik dr Balint Pastor, zajedno sa predstavnicima Vlade Mađarske, najavio nove konkurse Fondacije „Prosperitati“ za početak 2026. godine, što predstavlja jasan dokaz svega o čemu govorimo.
Naravno, želim da istaknem i značajnu ulogu države Srbije, Vlade Republike Srbije, Pokrajinske Vlade i lokalnih samouprava koje su u poslednjim godinama značajno doprinele unapređenju infrastrukture i životnog standarda svih građana, pa tako i pripadnika naše zajednice, zahvaljujući partnerskom odnosu koji je izgrađen.
Da se vratim na centralnu temu ove sednice – izbor sudija Ustavnog suda, mandat sudije Ustavnog suda traje devet godina, što znači da odluka koju donosimo prevazilazi jedan politički mandat ili saziv Narodne skupštine. To je odluka koja će dugoročno oblikovati ustavno-pravni poredak Republike Srbije i uticati na poverenje građana u institucije.
Kao master pravnik Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, sa posebnim zadovoljstvom ističem da se među kandidatima nalaze osobe koje su tokom mog akademskog obrazovanja bile moji profesori i asistenti, ali i moje kolege sa fakulteta. U tom kontekstu podsećam i na ustavnu obavezu da sa svake liste kandidata najmanje jedan izabrani sudija mora biti sa teritorije autonomnih pokrajina. To nije tehničko pitanje, već izraz ustavnog principa ravnopravnosti i teritorijalne uključenosti.
Uvereni smo da će Narodna skupština i predsednik Republike Srbije prepoznate kvalitete naših kandidata, kandidata poslaničke grupe SVM čija dosadašnja karijera predstavlja najbolju potvrdu njegove stručnosti, integriteta i dostojnosti funkcije sudije Ustavnog suda.
Obzirom da Ustav Republike Srbije predviđa zastupljenost manjina u institucijama, želim da istaknem da bi imenovanje našeg kandidata bila jasna poruka podrške politici integracije i pune uključenosti predstavnika nacionalnih manjina Republike Srbije u najviše institucije naše države. Naravno, ne isključivo po osnovu nacionalne pripadnosti, već po osnovu znanja, stručnosti i ličnog integriteta. Istovremeno, takva odluka dodatno bi ojačala kredibilitet Ustavnog suda, naročito u oblastima zaštite ljudskih prava, manjinskih sloboda i primene evropskih standarda. Uveren sam da ćemo, svesni odgovornosti koju imamo, doneti odluku u najboljem interesu Republike Srbije, njenog ustavnog poretka i svih njenih građana. Zahvaljujem na pažnji.
Hvala predsednice.
Poštovano predsedništvo, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, pored brojnih tema na ovoj sednici koje su veoma značajne za naše građane, iskoristio bih priliku da kažem nekoliko reči o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima.
Ovaj predlog predstavlja važan korak napred, usmeren je ka unapređenju obrazovnog sistema u skladu sa evropskim standardima i Ustavom Republike Srbije, uzimajući u obzir tendencije kao što su inkluzivnost, ali i jačanje spoznaje nacionalnog identiteta.
U javnosti se o ovom predlogu najviše govorilo kroz prizmu udžbenika od nacionalnog značaja za predmete važne za očuvanje identiteta srpskog naroda. Mi naravno uvažavamo ovu težnju, međutim kao predstavnici mađarske zajednice u Srbiji, SVM je insistirao na ravnopravnom uvažavanju naših posebnosti, posebnosti nacionalnih manjina i zahvaljujući partnerskom odnosu uspeli smo to da ostvarimo.
Naime, zakonom je predviđeno uvođenje udžbeničkog paketa i za nacionalne manjine koje obuhvata devet predmeta osnovne škole i to maternji jezik, maternji jezik i književnost, srpski kao nematernji jezik, svet oko nas, priroda i društvo, istorija, geografija, muzička kultura i likovna kultura.
Ovo rešenje omogućava da se kroz nastavne sadržaje neguje i prenosi kulturno nasleđe nacionalnih manjina što je u skladu sa zaštitom prava manjina garantovanih Ustavom. Ovo je sasvim novi stepen unapređivanja zaštite prava nacionalnih manjina u oblasti obrazovanja, pošto je ovo prvi put da će zakonom biti utvrđeno koji su to predmeti koji su od posebnog značaja za nacionalne manjine.
Zakonodavni okvir obezbeđuje da nacionalni saveti nacionalnih manjina učestvuju u procesu donošenja odluka, o sadržaju udžbenika, čime se štiti kulturni identitet i obrazovne potrebe pripadnika manjina. Ovim se još jednom potvrđuje i kulturna autonomija nacionalnih manjina sada i u oblasti obrazovanja. Kulturna autonomija za koju se SVM decenijama zalaže.
Važno je istaći da su Predlogom zakona definisane i vrste udžbenika u smislu autorskog udžbenika, prevoda udžbenika sa srpskog jezika na jezik nacionalnih manjina, dodatak za udžbenike koji su od posebnog značaja za nacionalnu manjinu kao i udžbenik koji je izdat u stranoj državi, a odabran je prema našim propisima. Mudra je odluka da se izdavanje udžbenika za nastavu na jeziku i pismo nacionalne manjine generalno ostavi svim izdavačima s tim da u slučaju da privatni izdavač ne želi da svoj udžbenik prevede na jezik nacionalne manjine, onda ovaj posao spada u nadležnost javnog izdavača. Ovakav pristup potvrđuje opredeljenje Republike Srbije za razvoj inkuzivnog društva i obrazovnog sistema koji poštuje kulturnu različitost, a istovremeno obezbeđuje jedinstvo obrazovnog prostora.
Do ovakvog zakonskog rešenja i rezultata nismo stigli performansima, već sistematskim, predanim i institucionalnim radom, kako u Savezu vojvođanskih Mađara radimo već 31 godinu i zato imamo rezultate.
Koliko je takav pristup važan, vidimo i na današnjem primeru, vidimo to iz izjave ministre inostranih poslova Mađarske i Peteras i ARTA, da Srbija uvek može računati na Mađarsku, da će u ovom teškom trenutku za našu zemlju Mađarska pomoći da Srbija ima stabilno snabdevanje energijom.
Naravno, nisu ovi istorijski odnosi između naše dve države i naša dva naroda, rezultat slučajnosti, oni su rezultat ljudskog faktora, kao i uvek, kao i svuda u svetu. Moraju postojati ljudi koji sanjaju snove, koji snove i vizije uobličavaju u ciljeve i na kraju, koji ulažu svoju energiju i mudrost da se ti ciljevi i ostvare, upravo tako jedan izuzetan čovek državnik u pravnom smislu te reči, naš pokojni predsednik Ištvan Pastor, imao je jasnu viziju kako odnos između Srbije i Mađarske treba da izgledaju i prihvatio se posla. Imao je tu privilegiju i prednost da je na tom putu kucao na otvorena vrata, tu viziju prijateljskih odnosa, odnose se na najvišem nivou. Delili su i lideri naših zemlja, koji će sutra upravo zbog svega navedenog primiti nagradu koja nosi cenjeno ime našeg pokojnog predsednika. Govorim o gospodi, Aleksandru Vučiću i Viktoru Orbanu. Nastavićemo tim putem i dalje, putem saradnje, prijateljstva i uspešne zajedničke budućnosti. Zahvaljujem.
Hvala, predsedavajuća.
Mi bi po mišljenju pojedinih kolega iz Narodne skupštine iz opozicije trebali da se sklonimo svi u stranu i da ćutimo, da se skloni u mišiju rupu 20 od 24 nacionalna saveta, čiji glas prethodnih dana i nedelja niko nije želeo da čuje. Jedino je predsednica Narodne skupštine udostojila predstavnike 20 od 24 nacionalna saveta da se sa njima sastane i da čuje njihov glas. Oni su napisali zajedničko saopštenje, oni su napisali pismo koje su uputili brojnim kako međunarodnim, tako i domaćim organima i organizacijama ali njihov glas niko ne želi da čuje.
Mi ovde u Narodnoj skupštini želimo da budemo njihov glas. Mi ne želimo da kandidat koji uživa podršku samo jednog svog saučesnika u marifetluku pobedi kandidata koji uživa podršku u početku 15 od 24, sada već 20 od 24 nacionalna saveta. To više nije podrška od 62%, kao što je bilo u početku, to je podrška od 83% nacionalnih saveta.
Razumem ja da vas nacionalne manjine ne zanimaju, razumem da vas nacionalni saveti ne zanimaju, da vas ne zanima kako oni rade, kako oni odlučuju i to je iz aviona jasno da vi ovde štitite svoj politički interes, međutim obzirom da su nacionalni saveti po zakonu predlagači mi želimo da se njihov glas ovde čuje i mi želimo da se njihova zajednička volja ispoštuje.
Toliko. Zahvaljujem.