DUŠAN NIKEZIĆ

Stranka slobode i pravde

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dušan Nikezić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 13. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, od kada je deo nove poslaničke grupe Stranka slobode i pravde. Član je Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1973. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, a diplomirao na Boston University School of Management 1996. godine.

Od 1996. do 2001. godine radio je u Centru za ekonomske studije CES Mecon kao konsultant.

Tokom 2001. godine bio je savetnik ministra za privredu i privatizaciju u Vladi Republike Srbije.

Od 2001. do 2004 bio je pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju.

Od 2004. do 2008. bio je direktor Centra za ekonomske studije CES Mecon.

Od 2008. do 2011. godine bio je savetnik predsednika Vlade republike Srbije za privredu i finansije. Takođe, bio je i predsednik Odbora za privredu i finansije Vlade republike Srbije.

Od 2011. do 2012. godine bio je državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Od 2012. do 2013. godine bio je savetnik direktora Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda.

Od 2014. godine je finansijski savetnik u Multikom Group.

Bio je član Demokratske stranke od 1991. godine i član Glavnog odbora od decembra 2012. godine. Za predsednika Resornog odbora Demokratske stranke za finansije biran je 2013. godine.

Potpredsednik je Stranke slobode i pravde.


Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 08:05

Osnovne informacije

  • Stranka slobode i pravde
  • Beograd
  • 18.02.1973.
  • diplomirani ekonomista

Statistika

  • 78
  • 21
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 21.04.2026.

Hvala.

Ovim amandmanom se predlaže ono što Stranka slobode i pravde već godinama zahteva – da nedelja bude neradni dan za male trgovine. Možete imati neke prodavnice koje su dežurne, ali pravilo mora da postoji da je nedelja neradni dan. Nedelja je jedini dan u nedelji kada porodica može biti na okupu i ne postoji ni jedan razlog zašto biste to pravo ukinuli za preko 200 hiljada zaposlenih u maloj trgovini. Na ovaj način i štite mali trgovci jer je velikim lancima mnogo lakše da organizuju rad nedeljom i ovo je još jedan način da se pomognem malim trgovcima, koji su prethodnih 15 godina praktično u izumiranju.

Takođe, ne postoji nijedan razlog za ovako izrabljivanje radnika u maloj trgovini. Pošto su iskustva drugih zemalja koje su odavno uvele ovu zabranu, poput Austrije ili Nemačke, pokazala da nema pada potrošnje jer se prihodi jednostavno preliju u druge dane i zato ne postoji ni jedan razlog zašto nedelja nije neradni dan. Takođe, ovim bi se i poboljšao i kvalitet života u gradovima jer bismo imali manje buke, manje gužve u saobraćaju, barem jedan dan u nedelji. Zato prihvatite ovaj amandman i proglasite nedelju za neradni dan. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 21.04.2026.

Ne kršim Poslovnik, samo želim na nešto da ukažem.

Vi ste izjavili malopre da postoji vreme kada možemo da postavljamo pitanja premijeru i ministrima. Možete li nas podsetiti kada smo poslednji imali priliku za to i kada se poslednji put desilo da su poslanici opozicionih stranaka došli na red da pitaju bilo šta predstavnike Vlade? Mislim da je to jedna praksa koja zaista ne sme više da se toleriše. Zato želim da postavim pitanje premijeru Macutu, jer je ovo retka prilika da ga vidimo i da bilo šta kažemo. Čovek je izjavio da su svi ministri u njegovoj Vladi ekspertski obučeni i trenirani u oblastima koje rade i da su doneli velike doprinose ovoj državi. To je izjavio pre sat vremena. Za neke ministre znamo da su eksperti u određenim oblastima, poput ministra Malog, ministra Selakovića – eksperti su u falsifikovanju i to je poznato. Ali ja bih voleo da pitam doktora Macuta za šta je tačno ekspert Bata Gašić pa je ministar odbrane? Za šta je tačno ekspert Darko Glišić pa je ministar u Vladi Srbije? Kakve doprinose velike ovoj državi je dao Dejan Vuk Stanković? Koje doprinose velike je dao Boris Bratina? Za šta je ekspert Milica Zavetnica pa ste je imenovali za ministarku za rad i zapošljavanje? Eto, samo toliko. Hvala vam.

28. sednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 06.04.2026.

Hvala. Zahvaljujem se kolegi Jovanoviću na izlaganju i na konstatacijama. Samo neke stvari bih želeo da, da razjasnim. Znači, o nestašici đubriva gov-govorio Aleksandar Vučić. On je najavio nestašicu mineralnog đubriva.

Ja se slažem da ste vi ozbiljan poljoprivredni proizvođač, se ozbiljno bavite poljoprivredom, ali ako neko kao neko ko se ozbiljno bavi poljoprivredom, morate da konstatujete i da je jako važno da država ima sopstvenu proizvodnju mineralnih đubriva. Znači, svaka ozbiljna zemlja to ima. Kao što nam je neophodan NIS i EPS za stabilnost snabdevanja energentima, neophodna nam je i sopstvena proizvodnja azotnih đubriva za stabilnu, stabilnu poljoprivrednu proizvodnju.

I to je nešto što je likvidirano bez ikakvog razloga tako što je prodato SNS tajkunu za pet zarez pet miliona evra, da bi se tamo- Danas gradili, gradili stanoveI tu će i tu će neko da govori o Azotari i tu će neko da zaradi nekih par miliona evra na tome, a država gubi milijarde zbog toga što je Azotara bez ikakvog razloga likvidirana i prodata-prodata kao imovina, a imali smo ozbiljnu proizvodnju mineralnih đubriva, Imali smo je. I nakon 2012. godine ne postoji ni jedan razlog zašto zemlja koja ima takve prirodne potencijale za bavljenje poljoprivredom sama uništava svoju-svoju poljoprivrednu proizvodnju. Druga stvar koju sam hteo da vam da vam kažem je da pozdravljam to što se završava navodnjavanje kod vas, da je to jedan od najvažnijih poslova koje država treba da radi kada je u pitanju poljoprivreda. Znači, mi se suočavamo iz godine u godinu sa sušom.

To nije ono gledamo u nebo, pa dal' će ili neće. Hoće. Promenila se klima i zbog toga insistiramo da država mnogo više ulaže upravo u navodnjavanje. Ti potencijali su potpuno neiskorišćeni. Čak i neki potencijali koje smo imali do pre nekoliko decenija su zapušteni i to je nešto u šta moramo, u šta moramo da ulažemo kako bismo imali što, što je više moguće predvidivu poljoprivrednu proizvodnju.

Treća stvar što se tiče nafte, Srbija nema veze sa ruskom naftom. Mi ne prerađujemo rusku naftu, mi prerađujemo preko osamdeset posto naftu koja dolazi sa Bliskog istoka, tako da to što ne možemo da uvozimo rusku naftu nema veze sa našom cenom nafte i nema nikakve veze to što nafta dolazi iz Hrvatske jer nama skoro sto posto nafte dolazi iz Hrvatske već decenije. I to nije razlog zašto Srbija plaća najskuplje gorivo u regionu već godinama. Znači iz iste rafinerije, iz srpske rafinerije se snabdevaju i druga tržišta u regionu. To je najveća rafinerija u regionu, a mi imamo najskuplje, najskuplje gorivo.

Znači, mi snabdevamo iz naše rafinerije gorivo u Republici u-u koja je u Republici Srpskoj, a mi plaćamo skoro duplo više. Tako da, tako da su drugi razlozi za to, nemojte da govorite da je to zbog-zbog-zbog transporta preko Hrvatske i zabrane uvoza-uvoza ruske nafte. Tako da, tamo sam to hteo tih par razjašnjenja na osnovu vašeg izlaganja. Hvala vam

28. sednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 06.04.2026.

Hvala. Mislim da se svi ovde slažemo da je situacija u poljoprivrednoj proizvodnji nikad gora, da ne samo da cene inputa rastu i da su nikad skuplji, već imamo i najave nestašica inputa za poljoprivrednu proizvodnju. Istovremeno, otkupne cene poljoprivrednih proizvoda su nikad niže, a cene hrane na rafovima nikad više. Čuli smo pre par nedelja da je cena dizela za poljoprivrednike, koja je danas sto osamdeset četiri dinara, poklon za poljoprivrednike. Nažalost, nije poklon.

Cena plavog dizela, istog tog dizela u Hrvatskoj je sto trideset devet dinar. Kako onda može da bude poklon ako imamo za trećinu skuplje gorivo od suseda?

Aleksandar Vučić je Najavio i nestašice đubriva

Posledica.

To je isključivo posledica toga što ste likvidirali Azoteru i što Srbija danas nema proizvodnju azotnih đubriva, za razliku od svih drugih ozbiljnih poljoprivrednih zemalja, Srbija danas nema više proizvodnju azotnih đubriva i gotovo stoposto smo zavisni od uvoza. Svoje azotare imaju i Hrvatska, i Bugarska, i Rumunija, i Mađarska. Mi isključivo zavisimo od uvoza i suočavamo se ne samo sa dramatičnim rastom povećanja cena đubriva, već i sa nestašicama đubriva. Vama je poznato da u ceni azotnog đubriva gas učestvuje sa preko sedamdeset posto. Imajući u vidu cenu gasa trenutno u Srbiji, Srbija je danas mogla da bude izvoznik đubriva, a ne da se suočavamo sa nestašicom.

Takođe, poznato vam je i da mineralna đubriva učestvuju sa preko trideset posto u strukturi troškova poljoprivredne proizvodnje. Umesto da danas imamo najjeftinija đubriva u regionu, jedna od najjeftinijih u Evropi, umesto da imamo cenu hrane koja je najpovoljnija u regionu u Evropi, mi danas imamo cene hrane koje su veće, cena hrane u zemljama Evropske unije, a plate su nam u proseku šezdeset posto niže. Sve su ovo razlozi zašto Stranka slobode i pravde insistira da Srbija u što skorijem roku uđe u Evropsku uniju, da poljoprivrednici imaju podršku kakvu imaju poljoprivrednici u zemljama Evropske unije, a da država obezbedi investicije u navodnjavanje, u modernizaciju mehanizacije i u upotrebu savremenih tehnologija u poljoprivredi kako bi se povećala produktivnost srpske poljoprivrede. Hvala