BORISLAV NOVAKOVIĆ

Narodni pokret Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Borislav Novaković biran je za narodnog poslanika jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 27. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu najpre je bio deo poslaničke grupe Narodna stranka, da bi prvo 08.08.2023. prešao u novoformiranu poslaničku grupu Narodni pokret Srbije – Novo lice Srbije, a zatim od sredine septembra postao deo poslaničke grupe Narodni pokret Srbije – Ekološki ustanak – Novo lice Srbije. Bio je član Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 23. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe Narodni pokret Srbije - Novo lice Srbije. Član je Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i Odbora za zaštitu životne sredine, i zamenik člana Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za odbranu i unutrašnje poslove.


BIOGRAFIJA

Borislav Novaković rođen je 21. oktobra 1964. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu završio u Futogu, Gimnaziju u Bačkoj Palanci. Diplomirao je na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 1995. godine. Od 1996. do 1998. bio je asisent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na Katedri za sociologiju.

Radio je kao urednik Univerzitetske tribine „Pro et contra“, u listovima „Gaudeamus“ i „Index“ i urednik edicija „Sociologija religije“ i „Političke filozofije“ u Književnoj zajednici Novog Sada.

Biran je za gradskog odbornika Novog Sada 1992, 1996. i 2000, a u septembru 1999. izabran je za potpredsednika Skupštine grada Novog Sada. Na izborima 2000. izabran je za predsednika Skupštine grada Novog Sada i za poslanika u pokrajinskoj Skupštini. 2004. izabran je za potpredsednika Skupštine Vojvodine. Na izborima 2008. izabran je ponovo za poslanika u pokrajinskoj Skupštini.

Od 2008. do 2011. bio je direktor Javnog preduzeća Zavod za izgradnju grada – Novi Sad.

Od 1990. bio je član Demokratske stranke. Obavljao je funkcije portparola i potpredsednika Gradskog odbora Demokratske stranke Novog Sada, a u više mandata bio je član Glavnog odbora i potpredsednik Izvršnog odbora Demokratske stranke. Bio je predsednik Pokrajinskog odbora Demokratske stranke Vojvodine.

2017. godine napustio je Demokratsku stranku, a nešto kasnije postao je član Narodne stranke.

Bio je potpredsednik Narodne stranke i predsednik Gradskog odbora Narodne stranke Novi Sad. Narodnu stranku napustio je u avgustu 2023. godine.

Potpredsednik je stranke Narodni pokret Srbije.
Poslednji put ažurirano: 26.04.2026, 17:49

Osnovne informacije

Statistika

  • 89
  • 19
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Član 20. govori o posredničkom organu. Šta je problem posredničkog organa, ministre? Voleo bih da ovo razjasnimo. Problem je sledeći. Osnovna zamisao ovoga zakona kohezionog je da zemlja bude decentralizovana. Način i logika na koju ste vi postavili stvari u ovom zakonu je centralizacija. Podsetiću vas šta piše u članu 11. Uzmite ga u ruke, ministre. Zadnja alineja člana 11. kaže da Vlada na predlog ministarstva propisuje elemente programa. Pazite izraz „propisuje“. Dobro da ne naređuje, dobro da ne nalaže. Dakle, Vlada na predlog ministarstva propisuje elemente programa.

Osnovni smisao kohezionog programa je decentralizacija. Osnovni smisao ovog zakona je regionalni razvoj, i to ravnomeran regionalni razvoj. Kako je moguće vršiti ravnomeran regionalni razvoj u uslovima centralizacije? Dakle, kada donosite bilo koji program, evo uzmimo istočnu Srbiju, i želimo i trudimo se kao država da onu vrstu ekonomskog i razvojnog disbalansa koji postoji u odnosu na sve ostale regione u Srbiji, kada kažem regione, ne formalno-pravno i administrativno, govorim geografski, između tog dela i ostalih, zar nije normalno da pozovete gradonačelnike Kladova, Negotina, Zaječara, Bora, Knjaževca i da razgovarate sa njima. Ne može ministarstvo propisivati.

Ako govorimo, na primer, o južnom Banatu gde postoje, po meni, samo dve potporne, vitalne tačke kada je u pitanju ekonomija i standard ljudi, to je Pančevo, i to je Vršac. Oni pokazuju još izvesne znake ekonomske vitalnosti. Ostale opštine su, od Opova, Kovačice, Alibunara, Plandišta, Bele Crkve, u katastrofalnom stanju. Logično je, ministre, da postoji harmonizacija i sinhronizacija između različitih nivoa vršenja vlasti. Logično je da pozovete u takvoj situaciji predsednike opština, gradonačelnike tih mesta, kao što je logično da pozovete člana Pokrajinske vlade koji je zadužen za regionalni razvoj.

Znači, ova koheziona politika ima smisla samo ako Republika harmonizuje i uskladi različite nivoe vršenja vlasti, od opštine, preko Pokrajine, do Republike, a ne tako što ćete kao u ovom zakonu propisivati i ponašati se i dalje na centralistički način, a sa idejom, zamislite, da regionalizujete državu i da imate ravnomeran regionalni razvoj. Kako možete imati ravnomeran regionalni razvoj, tako što zadržavate princip centralizma i tako što u načinu koji definiše ovaj zakon ne uvažavate ni regione, ni opštine, ni gradove. Dakle, smisao posredničkog organa i onoga što treba da radite je da, uvažavajući sve te elemente, opredelite politiku na najskladniji mogući način. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Ovaj član kojim se definiše i uređuje se povraćaj nepravilno isplaćenih i nepravilno utrošenih sredstava iz fondova kohezione politike.

Vidite, trenutno to neće biti veliki problem. Naravno, da ovo uvek može da se dogodi i da kroz monitoring koji radi ministarstvo može da konstatuje ove stvari. Sve je ministre dobro do trenutka kada budemo upotrebljavali sredstva samo za ravnomeran regionalni razvoj, naredna faza će biti međuregionalna saradnja.

Dakle, u momentu kada postajemo članice EU moći ćemo da povlačimo ova sredstva i ovakve situacije mogu da iskrsavaju. Međutim, ravnomeran regionalni razvoj će u daljem političkom procesu voditi prema međuregionalnoj saradnji. Niko iz evropskih fondova ili vrlo malo sredstva ćete povlačiti tako što objašnjavate da vi imate problem, ali ćete mnogo više sredstava povući ako neki problem, ako i jeste objektivno prikažete kao međuregionalni. To je tzv. saradnja kroz trijade. Da li je to saradnja tri grada iz tri države? Da li je to saradnja tri regiona iz tri različite države? Uzgred budu rečeno, kroz šta je Vojvodina već prošla i povukla dosta sredstava u različitim nivoima vlasti, to je ono što će u narednom periodu biti jako važno. Dakle, ravnomeran regionalni razvoj jeste jedna od osnovnih logika investicione politike kada su u pitanju evropski fondovi, a međuregionalna saradnja otvara tek široke mogućnosti za profitiranje.

Mi već sada ministre treba da se pripremamo i za jedno i za drugo, s tim što u ovom trenutku kada je u pitanju koheziona politika, ne možemo da povlačimo sredstva i samo se pripremamo za trenutak kada budemo mogli da je povlačimo, a već sada možemo da povlačimo sredstva u sistemu međuregionalne saradnje i trijada, kako gradova tako i regija u ovom delu Evrope.

Imam utisak, da smo premalo poradili na tome. Imam utisak, da je mnogo šira margina unutar koje možemo da koristimo ta sredstva i da su mnogo izdašnija sredstva i formalno-pravne mogućnosti za naše konkurisanje i povlačenje tih sredstava nego što mi kroz projekte to radimo. Dve su čarobne reči kada je u pitanju Evropa – projekti i fondovi i svi se usmeravaju na to. Vojvodina ima svoju kancelariju, jednu kancelariju, koja je deo naravno naše diplomatske misije, što i treba da bude u sedištu u Strazburu ima i u dakle Briselu.

Ja ću vam reči samo jedan podatak. Dakle, Baden-Virtemberg,  najrazvijeniji verovatno region u Evropi, u Nemačkoj sigurno, ima celu zgradu od šest spratova i jedini posao tih ljudi je da prate usvajanje budžeta, da prate stavke u budžetu i da Baden-Virtemberg što više povuče sredstava. Pazite, oni koji su najbogatiji i Nemačka koja je najveći dakle, kontributor vodi računa da ima lobističku strukturu jedne pokrajine u zgradi od šest spratova, a mi imamo par činovnika.

Dakle, jako nepripremljeno ulazimo u taj proces. Ja bih vas zamolio da o tome vodite računa u narednom periodu. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Onim ministrima koji sede ovde, a nisu tematski vezani za ovaj dnevni red hvala. Tematski za ovu tačku dnevnog reda je vezana Aleksandra Sofronijević, ministrica za infrastrukturu, građevinarstvo i saobraćaj, a nije ovde. Ja ne prepoznajem ove činovnike. Nadam se da bar postoji predstavnik ministarstva, da može da sasluša i odgovori, ali bontonski mislim da potpuno odstupa od onoga što bi trebalo da bude praksa u ovoj Skupštini. Činjenica da Aleksandre Sofronijević ovde nema.

28/2 JJ/CG

Naime, ovaj član ima dva problema. Prvo, kada je u pitanju prevoz i transport opasnih roba često se prepliću i nije uvek najjasnije nadležnost tri ministarstva, Ministarstva za saobraćaj, Ministarstva za unutrašnje poslove i Ministarstva za ekologiju. Ja koliko vidim u ovom rešenju članu 25. ministar, misli se na ministra za saobraćaj, građevinarstvo i infrastrukturu uz saglasnost ministra nadležnog za unutrašnje poslove određuje mesto na javnom putu.

Ne mislim da je to pogrešno, ali mislim da bi bilo mnogo bolje rešenje da se u to uključi, da saglasnost u takvim slučajevima daje i Ministarstvo za ekologiju, odnosno zaštitu životne sredine jer su ova tri ministarstva svako na svoj način uključena u ovaj problem i svako ima svoj deo odgovornosti i dobra koordinacija.

Između Ministarstva za saobraćaj, građevinu i infrastrukturu s jedne strane, s druge strane Ministarstvo unutrašnjih poslova i s treće strane Ministarstva za zaštitu životne okoline siguran sam da bi bilo mnogo bolja nego ova formulacija ovde.

Postoje neke političke situacije u kojima se podeli odgovornost. Dakle, kada se ima vremena, kada su normalne okolnosti da se obave stručne konsultacije između svih ljudi koji su po prirodi svog posla uključeni u određen problem. Postoje neke političke situacije kada je potrebno preuzeti odgovornost, kada je hitno, urgentno. Zbog toga smatramo da ovo rešenje iz člana 25. nije adekvatno i zbog toga smo predložili brisanje člana 25. Hvala.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Novi Sad, 31.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 93105.00 RSD 01.08.2022 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (paušal) Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -