TATJANA MARKOVIĆ TOPALOVIĆ

Srbija centar

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Tatjana Marković Topalović prvi put je izabrana za narodnu poslanicu u 14. sazivu kao 26. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe SRBIJA CENTAR - SRCE. Članica je Odbora za zaštitu životne sredine i Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenica člana Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku i Odbora za prava deteta. Takođe, zamenica je člana Delegacije u Parlamentarnoj dimenziji Centralno-evropske inicijative.


BIOGRAFIJA

Rođena je 1969. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Šapcu. Diplomirala je na Fizičkom fakultetu u Beogradu 1996. Stručni ispit za licencu nastavnika položila 1996, magistrirala na Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu 2009. Doktorirala na Fizičkom fakultetu u Beogradu, 2022.

Kao profesorka fizike radila je u šabačkoj gimnazija od 1992. do 1999, Školi za primenjene umetnosti od 1998. do 2004, i Medicinskoj školi Dr Andra Jovanović od 2004. do danas.

Od 2016. do 2017. bila je direktorka Centra za stručno usavršavanje u Šapcu

Živi u Šapcu.

Potpredsednica je stranke Srbija centar.

Poslednji put ažurirano: 16.09.2024, 09:52

Osnovne informacije

  • SRBIJA CENTAR - SRCE
  • Šabac
  • Požarevac
  • 24.03.1969.
  • Profesor fizike

Statistika

  • 22
  • 7
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2025.

Zahvaljujem.

Uvažena predsedavajuća, kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, današnje pitanje upućujem ministru kulture.

Prvo pitanje – da li je tačno da je Oktobarski salon, kulturna manifestacija koja je stara preko 60 godina, otkazan? Ako jeste, informišite građane Srbije zašto je otkazan.

Drugo pitanje – molim ministra Selakovića da nas upozna sa razlozima otkazivanja BITEF-a, Šabačkog proleća, Lazarus Festa i Egzita? U koje svrhe su otišla finansijska sredstva namenjena ovim kulturnim događajima? Da li je tačno da su ukinuti javni konkursi za kulturu u gradu Beogradu i Zrenjaninu, prestonici kulture?

Poštovana predsednice, zamoliću vas za red u sali. To je vaš posao, a ne moj.

Zašto još uvek nije objavljeno na nivou Republike kako i kome su dodeljena sredstva za kulturne sadržaje i projekte i to za dva republička konkursa – pokrajinski konkurs Vojvodine, grad Novi Sad? Želela bih da naglasim da ova činjenica naročito pogađa samostalne umetnike i male organizacije, nezavisne scene kojima su javni konkursi osnovni, a često i jedini izvor finansija za život.

Da li je tačno da su na čelo sledećih kulturnih institucija postavljeni isključivo ljudi koji su partijski kadrovi i ljudi lojalni trenutnoj vlasti. Da li direktori sledećih institucija zadovoljavaju zakonske kriterijume da budu postavljeni na sledeća radna mesta – Narodno pozorište, Srpsko narodno pozorište, Šabačko pozorište, Jugoslovenska kinoteka, predsedavajuća, zamoliću vas za red u sali, Republički zavod za zaštitu spomenika?

Želim da vas obavestim da u Šapcu pozorište ne radi već devet meseci. U oktobru imaju neki traljavi repertoar od nekoliko predstava, a od kojih su dve dovedene sa strane. Direktora Aleksandra Delić je primljena na mesto direktora u februaru, bez obzira što nije ispunjavala član 36. Zakona o kulturi koji kaže i propisuje da mora da ima pet godina radnog iskustva u kulturi. Njenu poziciju i konkursnu dokumentaciju je razmatrao Upravni odbor kojem je istekao mandat. Na samom početku svog direktorovanja ona je izmislila i primenila pravilnik o sistematizaciji radnih mesta, što je rezultiralo davanjem otkaza Jeleni Ivetić, organizatorki programa, a koja je aktivno uključena u blokade.

Šabačko pozorište u ovoj godini nema i neće imati ni jednu premijeru. Otkazano je i Pozorišno proleće, a 10 miliona dinara opredeljenih za programske sadržaje su nestali bez traga i glasa.

Da li je ministar Selaković obavešten o sledećim ne kulturnim događajima ili će ih sprovesti u Lazarevcu? Direktor Centra za kulturu zabranjuje promociju knjige poezije lokalnog pesnika, jer u promociji učestvuju dve glumice. U Modernoj galeriji u Lazarevcu je zaposlena medicinska sredstva sa većim koeficijentom od diplomiranog likovnog umetnika. U Narodnom pozorištu u Užicu ne postoji direktor, već mesecima pozorište vodi pomoćnik direktora, direktno doveden iz Veća grada. U Leskovcu glumci uzimaju neplaćeno odsustvo da ne bi ulazili u sukob sa direktorom. Gradsko pozorište Čačak nema matičnu scenu već izvodi predstave u biblioteci. U Vojvodini pokrajinski sekretar za kulturu posle više decenija sufinansiranja odlučio je da prestane da finansira zajednicu profesionalnih pozorišta Vojvodine.

Zamoliću vas da bude bez dobacivanja, jer ja to ne radim nikome. Kolega, da li možete da se smirite?

Festival ovih pozorišta neće biti održan prvi put nakon 73 godine. U retkim pozorištima u kojima nisu politički postavljene uprave redovno finasiranje je skoro suspendovano. Komunikacija sa osnivačem ne postoji i nemoguće je rešiti osnovne dnevne potrebe i probleme u skladu sa zakonom čime se direktno opstruira rad pozorišta.

Sve ove sitne, krupne događaje ja bih nazvala sistematskim streljanjem kulture u našoj zemlji.

Ja sam fizičar i u sedmom razredu učite jednu značajnu definiciju – energija se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može samo da menja oblik postojanja. Referisaću se na kulturu – kultura se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može da menja samo oblik postojanja. Imam opravdanu sumnju da ovog oblika kulture vi, kao vladajuća vlast niste dostojni. Hvala vam lepo.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2025.

Ja bih se referisala na tač. od 41-44, gde ste odlučili da uradite neke kadrovske promene, odnosno imate predloge odluka o razrešenju članova upravnog odbora NAT-a.

Pogledala sam pažljivo koga razrešavate, na njihov lični zahtev ili pod vašim pritiskom, to je nešto što mi nije jasno, ali to su tri osobe koje imaju impresivne karijere. Radi se gospođi Mirjani Garapić Zakanui, radi se o Nebojši Bjelotomiću i o prof. dr Ivanu Bulatoviću. Gospođa Mirjana je preko 15 godina u finansijama, upravljala je finansijama i rizicima, Nebojša Bjelotomić je bio kreator čak preko 500 startapova u Srbiji i bavio se projektom digitalne Srbije, koji je bio podržan od USAID, a gospodin prof. dr Ivan Bulatović je član Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, bio u dva mandata. On je, takođe, bio blizak vlasti kroz svoje delovanje, bio je državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, radio je u Ministarstvu prosvete, radio u Ministarstvu pravde.

Možda ne bih nešto posebno prozivala to što razrešavate ove ljude, nego problem jeste - odakle ih razrešavate? Pažljivo sam proučila sajt Nacionalnog akreditacionog tela i videla sam koliko imate akreditovanih ustanova. Ima ih 186, imate 3.092 akreditovana studijska programa i 1.328 recenzenata. To znači da se bavite jednim zamašnim poslom. Međutim, na tom sajtu ne postoji finansijski izveštaj od 2018. godine. Znači, već sedam godina na tom sajtu nema finansijskog izveštaja, imate samo plan za 2019. godinu.

Pokušala sam da izračunam šta bi se moglo uraditi ukoliko vršite akreditaciju samo jednog fakulteta, sa samo jednim studijskim programom, a fakulteti inače imaju mnogo više studijskih programa. Taj sport će jedan fakultet da košta milion i 400 hiljada. E, sad, da se vratimo na brojke. Znači, cenovnik koji ste uspostavili 2018. godine je drakonski. Novac je ogroman i nigde ne postoji finansijski izveštaj posle uspostavljanja tih cena. Recimo, visina naknade za univerzitet je milion i 80 hiljada, za studijski program jedan, studijski program, 320 hiljada, za studijski program na srpskom i stranom jeziku - 350 hiljada, zatim imate i spoljašnju evaluaciju, ona košta 640 hiljada. Ovo je taj cenovnik, on je jako dugačak i mnogo para treba da bi se akreditovala jedna ustanova. Nemoguće je izmnožiti i na digitron staviti akreditaciju 186 ustanova. Radi se o neverovatnom novcu.

Ono što mene brine jeste što ove ljude razrešavate a da se oni pre toga nisu izjasnili svojim izveštajem šta su radili, mislim da su nam bili dužni. To je jedna stvar. Druga stvar, mislim da su ti ljudi negde morali da utiču da se formira finansijski izveštaj i da od perioda kada su oni tamo zaista postoji finansijski izveštaj šta su radili. Mislim da se radi o milionima dinara koji ni na koji način nisu evidentirani kroz regularni portal na kojem moraju da postoje.

Ja ću vas podsetiti da je država Srbija uložila 3,9 miliona evra u veliku maturu. Danas, 2025. godine, ni "v" od velike mature. Znači, ovde se radi o neverovatnom novcu, o finansijskim izveštajima koji su netransparentni. Pre nego što uradite ovakvo razrešavanje, mislim da treba da vrlo dobro pogledate kako izgledaju finansije i da upoznate građane Srbije sa tim koliko košta akreditacija nekog fakulteta.

Iz nekih privatnih izvora sam saznala da niz fakulteta nije uspeo da akredituje studijske programe na srpskom i na engleskom, jer im je to preskupo. Znači, onaj ko ima novca, on će akreditovati, a kvalitet je vrlo upitan. Hvala vam lepo.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 14.10.2025.

Hvala vam.

Uvažena predsedavajuća, uvaženi poslanici, građani Srbije, pažljivo sam poslušala vaš amandman, praktično se slažemo sa tim.

Naime, u članu 12. stav 11. trebalo bi da se menja i da glasi: „Na potvrdu Agencije ne može se izjaviti žalba. Protiv potvrde Agencije može se pokrenuti upravni spor“.

Znači, mi vam opet naglašavamo da pravo na pravni lek je garantovano Ustavom, i to članom 36. stav 2. Time ste eliminisali praktično Ustav. Ovako predloženim rešenjem ukida se pravo na pravni lek, a lice se upućuje na vođenje nedefinisanog stvarnopravnog spora pred sudom opšte nadležnosti. Takvo rešenje je protivustavno.

Dakle, mi još jednom skrećemo pažnju da jedna grupa ozbiljnih visokokvalifikovanih pravnika Srbije centra upozorava da ovaj zakon uvodi mogućnost da zainteresovano lice ponovo vodi sudski postupak u istoj pravnoj stvari, povodom kojeg je već doneta presuda, čime se krši načelo – ne dva puta o istom, ne bis in idem. To je postulat ključnog sistemskog zakona u zakonodavstvu.

Takođe bih se samo kratko osvrnula i referisala na govor mog kolege kozme. Vi zaista ime 4.800.000 objekata koje niste evidentirali. A kako znate da ih ima 4.800.000, ako nisu evidentirani? Znači, vi ste to ipak nekako uradili i vi znate da imate raskorak. Mislim da ste dužni građanima Srbije, a pre svega smatram da to treba da uradi ministarka Sofronijević, budući da ona ima kontinuitet od preko 20 godina, od toga ste 10 godina u Ministarstvu, mislim da ste dužni odgovor građanima Srbije – đe je ba zapelo? Jer je potpuno nekorektno, budući da vi imate, vi ste jedna od retkih ministarki koja ima kontinuitet, da objasnite kako se desilo da za 10 godina vaše vladavine vi nemate praktično informaciju o 3.300.000 objekata. Hvala vam.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2025.

Zahvaljujem.

Uvažena predsedavajuća, kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, današnje pitanje upućujem ministru kulture.

Prvo pitanje – da li je tačno da je Oktobarski salon, kulturna manifestacija koja je stara preko 60 godina, otkazan? Ako jeste, informišite građane Srbije zašto je otkazan.

Drugo pitanje – molim ministra Selakovića da nas upozna sa razlozima otkazivanja BITEF-a, Šabačkog proleća, Lazarus Festa i Egzita? U koje svrhe su otišla finansijska sredstva namenjena ovim kulturnim događajima? Da li je tačno da su ukinuti javni konkursi za kulturu u gradu Beogradu i Zrenjaninu, prestonici kulture?

Poštovana predsednice, zamoliću vas za red u sali. To je vaš posao, a ne moj.

Zašto još uvek nije objavljeno na nivou Republike kako i kome su dodeljena sredstva za kulturne sadržaje i projekte i to za dva republička konkursa – pokrajinski konkurs Vojvodine, grad Novi Sad? Želela bih da naglasim da ova činjenica naročito pogađa samostalne umetnike i male organizacije, nezavisne scene kojima su javni konkursi osnovni, a često i jedini izvor finansija za život.

Da li je tačno da su na čelo sledećih kulturnih institucija postavljeni isključivo ljudi koji su partijski kadrovi i ljudi lojalni trenutnoj vlasti. Da li direktori sledećih institucija zadovoljavaju zakonske kriterijume da budu postavljeni na sledeća radna mesta – Narodno pozorište, Srpsko narodno pozorište, Šabačko pozorište, Jugoslovenska kinoteka, predsedavajuća, zamoliću vas za red u sali, Republički zavod za zaštitu spomenika?

Želim da vas obavestim da u Šapcu pozorište ne radi već devet meseci. U oktobru imaju neki traljavi repertoar od nekoliko predstava, a od kojih su dve dovedene sa strane. Direktora Aleksandra Delić je primljena na mesto direktora u februaru, bez obzira što nije ispunjavala član 36. Zakona o kulturi koji kaže i propisuje da mora da ima pet godina radnog iskustva u kulturi. Njenu poziciju i konkursnu dokumentaciju je razmatrao Upravni odbor kojem je istekao mandat. Na samom početku svog direktorovanja ona je izmislila i primenila pravilnik o sistematizaciji radnih mesta, što je rezultiralo davanjem otkaza Jeleni Ivetić, organizatorki programa, a koja je aktivno uključena u blokade.

Šabačko pozorište u ovoj godini nema i neće imati ni jednu premijeru. Otkazano je i Pozorišno proleće, a 10 miliona dinara opredeljenih za programske sadržaje su nestali bez traga i glasa.

Da li je ministar Selaković obavešten o sledećim ne kulturnim događajima ili će ih sprovesti u Lazarevcu? Direktor Centra za kulturu zabranjuje promociju knjige poezije lokalnog pesnika, jer u promociji učestvuju dve glumice. U Modernoj galeriji u Lazarevcu je zaposlena medicinska sredstva sa većim koeficijentom od diplomiranog likovnog umetnika. U Narodnom pozorištu u Užicu ne postoji direktor, već mesecima pozorište vodi pomoćnik direktora, direktno doveden iz Veća grada. U Leskovcu glumci uzimaju neplaćeno odsustvo da ne bi ulazili u sukob sa direktorom. Gradsko pozorište Čačak nema matičnu scenu već izvodi predstave u biblioteci. U Vojvodini pokrajinski sekretar za kulturu posle više decenija sufinansiranja odlučio je da prestane da finansira zajednicu profesionalnih pozorišta Vojvodine.

Zamoliću vas da bude bez dobacivanja, jer ja to ne radim nikome. Kolega, da li možete da se smirite?

Festival ovih pozorišta neće biti održan prvi put nakon 73 godine. U retkim pozorištima u kojima nisu politički postavljene uprave redovno finasiranje je skoro suspendovano. Komunikacija sa osnivačem ne postoji i nemoguće je rešiti osnovne dnevne potrebe i probleme u skladu sa zakonom čime se direktno opstruira rad pozorišta.

Sve ove sitne, krupne događaje ja bih nazvala sistematskim streljanjem kulture u našoj zemlji.

Ja sam fizičar i u sedmom razredu učite jednu značajnu definiciju – energija se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može samo da menja oblik postojanja. Referisaću se na kulturu – kultura se ne može niti uništiti, niti stvoriti, ona može da menja samo oblik postojanja. Imam opravdanu sumnju da ovog oblika kulture vi, kao vladajuća vlast niste dostojni. Hvala vam lepo.

Prvo vanredno zasedanje , 30.07.2024.

Hvala vam.

Ja bih postavila tri pitanja koja su direktno vezana za nadležnost Ministarstva prosvete, ministarki Slavici Đukić Dejanović.

Možete li me informisati u kojoj fazi su izmene Krivičnog zakonika, za koji je pokrenuta akcija i razgovor sa predstavnicima reprezentativnih sindikata prethodne školske godine, a imajući u vidu nekoliko stravičnih prebijanja i maltretiranja nastavnika u Trsteniku, Beogradu, dve srednje škole i jednoj osnovnoj školi, na radnom mestu.

Kada možemo očekivati njegovu primenu? Posebno me interesuje da li primenom ovog zakona država garantuje da će nastavnici u obrazovnim ustanovama biti potpuno bezbedni, a eventualni počinioci, bilo roditelji, bilo učenici, koji pokušaju da nastavnike izlože svim vrstama nasilja, mislim na verbalno, fizičko i digitalno, biti adekvatno kažnjeni u najkraćem vremenskom periodu, koji se ne može prenositi u narednu kalendarsku godinu?

Potpuno je jasno da ovim zakonikom ne može biti isti tretman učenika različitih uzrasta, odnosno interesuje me koje instrumente praćenja i nadzora primenjujete prilikom usvajanja pomenutog dokumenta?

Moje pitanje dolazi pre svega, iz pozicije nastavnika koji je u prosveti 32 godine, a zatim iz potrebe velikog broja mojih kolega koji su neprekidno izloženi samovolji i brutalnom nasilju koje dolazi od strane učenika i roditelja istih. Naravno, ovde bih zaista želela da naglasim da ima i sjajnih učenika i roditelja koji su pravi saradnici obrazovnom sistemu. Takođe, bih volela da istaknem da su prosvetni radnici često i u funkciji roditelja, tako da mogu da sagledaju prosvetni sistem iz ugla učenika, bivših učenika, roditelja i nastavnika koji je direktno zaposlen u obrazovanju.

Sledeće pitanje koje je goruće tiče se prirodnih nauka, odnosi se na deficit ili hronični nedostatak nastavnika fizike i matematike u obrazovnom sistemu Srbije. Interesuje me poseduje li Ministarstvo kojem vi rukovodite tačnu evidenciju koliko nastavnika pomenutih predmeta nedostaje u osnovnim i srednjim školama Srbije? Ko zamenjuje ove nastavnike na svim nivoima obrazovanja i kakve ugovore potpisuju kolege koje nisu stručne za obavljanje predmetnog nastavnika fizike i matematike? Da li ste uspeli da ostvarite saradnju sa Fizičkim i Matematičkim fakultetima na teritoriji cele Srbije i sa kojima? Da li ste u okviru te saradnje napravili strateško promišljanje kako povećati broj studenata upisanih na nastavničkim smerovima ovih fakulteta, ali i fakulteta koji ne školuju dovoljan broj studenata i kako budžetski podržati sva deficitarna zanimanja.?

Jasno je da se savremena tehnologija i medicina pre svega, zasnivaju na profilima učenika koji imaju adekvatna znanja iz fizike i matematike.

Moje treće pitanje koje smatram gorućim, jeste veštačka inteligencija. Veštačka inteligencija, tzv. AI ili artificial intelligence, krupnim koracima zakoračila u sve pore savremenog života. Između ostalog ona ostvaruje izuzetno krupan uticaj na obrazovni sistem naše zemlje. Evidentno je da niti nastavnici niti učenici ne poznaju sve prednosti i mane korišćenja veštačke inteligencije niti instrumente primene u obrazovanju.

Nedavno je održana javna rasprava o artificial intelligence, moje kolege i mene interesuje da li Ministarstvo prosvete ima jasan plan, agendu i stav da bi trebalo koristiti veštačku inteligenciju u obrazovanju naše dece. Dakle, kad u kom razredu u kojim nastavnim predmetima, kod kojih nastavnih jedinica se može koristiti veštačka inteligencija? Imate li analizu i procenu benefita i mana, ali i standardizaciju celog procesa implementacije veštačke inteligencije obrazovanja? Ako nemate, da li planirate da je napravite i kada?

Upoznata sam sa predlogom strategije razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period od 2024.do 2030. godine. Volela bih da naglasim, posle dugogodišnjeg iskustva, da se obrazovni sistem u našoj zemlji već godinama zasniva na entuzijazmu pojedinačnih nastavnika, a ne na funkcionalnom obrazovnom sistemu. Hvala vam.