| 30.03.2026. | Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti |
u proceduri
|
| 25.03.2026. | Predlog zakona o izmenama Zakona o Vojsci Srbije |
u proceduri
|
| 25.03.2026. | Predlog zakona o izmenama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja |
u proceduri
|
Zahvaljujem.
Ponovo smo dobili jedan bućkuriš od dnevnog reda sa 40 tačaka, ne samo da su neke važnije od drugih, nego mora svaka da se pogleda pažljivo, jer u bilo kojoj može da se provuče nešto što će za kasnije biti ponovo mogući izvor korupcije i sa SNS nikada nema mirnog sna, što se toga tiče.
Ja sam na odboru izneo nekoliko sugestija vezano za ove zakone o trgovini, trgovačkim praksama, potrošačima itd. Predstavnici ministarstva su rekli da će te stvari biti razmotrene i Srbija Centar je podneo nekoliko amandmana vezano za ove zakone, vrlo detaljno, i drago nam je da smo videli u međuvremenu da je i Vlada podnela jedan amandman koji se tiče Zakona o trgovini, o kojem smo mi govorili. Nadam se da ćete razmotriti i ove ostale amandmane sa pažnjom, jer smo pedantno ukazali na to sa kojim uredbama EU se nešto kosi ili je drugačije i zašto mislimo da to treba, pa eto. To ćete vi proceniti.
Za danas od svega ovoga odabrao sam da govorim, prvo, o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o razvoju, projektovanju, izgradnji i upravljanju elektrane sa gasno-parnim ciklusom u
23/3 TĐ/LjL
Republici Srbiji. To je ova gasna elektrana koja bi trebala da se gradi u Nišu. Naš resorni Odbor za energetiku je detaljno razmotrio ovaj predlog i mi vam predlažemo da se ovaj predlog zakona odbaci, jer ne predstavlja ni realno, ni racionalno rešenje u domenu elektroenergetike, energetike generalno, u najboljem interesu energetske bezbednosti Republike Srbije. Ovaj zakon služi isključivo kao predizborni adut SNS–SPS koalicije, pokušaj da se otvori još jedan kanal kroz koji može da se opere neki novac.
24/1 AL/JG 16.55 – 17.05
Ključni razlozi za ovakav stav: projekat je suštinski, vremenski zakasnio imajući u vidu pre svega zakonsku regulativu Evropske unije, a to je Zeleni dogovor EU oslikan kroz dokumenta IED 2010/75/EU, koji se odnosi na emisije kao posledice fosilnih goriva, na Regulativu 2020/852, koji se odnosi na taksene emisije, ETS 2003/87/EC, koji se odnosi na trgovinu emisijama, i RED III koji se odnosi na biometan i zeleni vodonik, kao i bitnih pratećih dokumenata, kao što su neke direktive i uredbe.
Dakle, Evropska unija dozvoljava da gasne termoelektrane budu u pogonu na prirodni gas do 2035. godine, i da do tada moraju biti spremne za hidrogen, sa krajnjim rokom završetka eksploatacije do 2050. godine. Do 1.1.228. godine moraju biti završeni svi započeti gasni priključci velikih snaga, u koje spada i ova planirana elektrana, koja joj nije ni započeta, jer Evropska unija nakon ovog datuma ne dozvoljava više projekte ove vrste na prirodni gas, budući da je i ovo prilično besmislen rok za objekte koji već nakon sedam godina moraju da pređu na hidrogen, a onda nakon još petnaest godina treba da budu potpuno ugašeni.
Gasna termoelektrana „Pančevo“ izgrađena je u roku od četiri godine, da vidite koliko vremena treba da se napravi jedna elektrana bar kod nas, a za sada od ove gasne termoelektrane u Nišu imate samo papir i golu livadu. Ali sve i da ponovimo rezultat, ovo bi bilo u funkciji 2031. godine u najboljem slučaju, a da ne govorimo o tome da smo Blok III Termoelektrane „Kostolac“ gradili bezmalo petnaest godina. To znači da bi ova nova gasna elektrana na prirodni gas radila maksimalno četiri godine i morala bi da prelazi na biometan, zeleni vodonik, a mi u ovom trenutku nemamo ni ideju kako bismo obezbedili prirodni gas za ovaj kapacitet, a biometan ili zeleni vodonik ni teoretski obezbediti ne možemo. Sve ovo jasno ukazuje na neodrživost projekta kakvo je to zamišljeno ovim predlogom zakona. Ove gasne elektrane su objekti koji imaju životni vek 40 do 60 godina, a mi bismo ovde imali maksimalno četiri godine normalnog rada na prirodni gas i još petnaest godina na energent koji sigurno ne bi bio raspoloživ. Tako da, ovde nema nikakve ekonomske opravdanosti ovog projekta, osim da neko ima dogovor recimo sa nekom velikom korporacijom koja bi dala tehnologiju za izradu ovoga i sa nekom Azerbejdžankom bankom koja bi zažmurila na neke račune.
Evropska unija dozvoljava da gasni kapacitet zamenski za termoelektrane na lignit bude maksimalno 15% kapaciteta termoelektrane na lignit. Ukupna snaga u termoelektranama u Srbiji je oko pet hiljada megavata, tako da gasni zamenski kapacitet prihvatljiv Evropskoj uniji može biti maksimalno oko 750, a samo gasno-termalna elektrana Niš bi bila reda 500 megavata, a gde su nam već izgrađeni gasni kapaciteti u Novom Sadu i u Pančevu?
Dakle, na ovaj način ne rešavamo taksu na karbon-dioksid. Logično je da onda sredstva koja bismo uložili u gasnu-termoelektranu „Niš“ uložimo u postojeće termoelektrane na lignit i na taj način minimiziramo troškove svih vrsta koliko je to moguće, jer lignita za već izgrađene termoelektrane do 2050. zasigurno imamo. Time ćemo obezbediti u ovom periodu i elektroenergetsku bezbednost i da se fokusiramo na izgradnju nuklearnih elektrana sa blokovima velikih snaga kojima bismo još pre moguće zamenili kompletan termo-kapacitet na lignit, što je garant elektro-energetske bezbednosti Srbije do 2130. godine.
Dalje, vlasništvo u gasno-termoelektrani „Niš“ moralo bi biti definisano u dokumentu, kao što je predmetni zakon, a ono nije definisano. Toga u ovom zakonu nema. I što se tiče člana 6. – šta ako se spor između strana ne reši konsultacijama i pregovorima – nije predviđeno koje pravno telo međunarodno, koji sud je nadležan za ovakvu situaciju.
24/2 AL/JG
Dakle, još jednom, predlog je da se zakon ne usvoji. Nema nikakve koristi od njega. Ovo je čisto bacanje para.
I daću još jedan osvrt na zakon o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom. Svi sa željom očekujemo da se ovakav zakon usvoji. Vi ste istakli neke elemente koji su bitni, zašto je to važno. Građani treba da znaju da ovaj instrument nakon što jedna država ispuni sve uslove služi za to da Evropska unija pomaže sve regione u Evropskoj uniji, kakvi postoje i u razvijenim državama Evropske unije, koji znatno zaostaju u ekonomskom napretku i razvoju.
Kod nas cela zemlja zaostaje. Mi imamo jedan poseban problem u tom smislu, a to je da je aktuelna vlast uspela da dovede do toga da se regionalne razlike u Srbiji pojačaju i povećaju tokom vremena, kao da su čekali da pristigne neki instrument iz Evropske unije na neki način te stvari peglaju.
Ja ću vam pročitati podatke sa „Eurostata“ o regionalnom bruto domaćem proizvodu izraženom u paritetnim jedinicama po glavi iskazanog u procentima onoga što je bio prosek Evropske unije 2020. godine: 2018. godine Beograd je bio na 73% proseka po glavi u paritetnim jedinicama – znači, prilagođeno našim cenama itd. – na 73% proseka Evropske unije; Vojvodina je bila na 39%; Šumadija i Zapadna Srbija 26% i Južna i Istočna Srbija 27%. Da preskočim sada, imate podatak za svaku godinu na „Eurostatu“ – 2024. godine Beograd 87%, to već ličini na neke malo manje razvijene regione Srednje i bolje stojećih evropskih zemalja; Vojvodina na 47%, Šumadija i Zapadna Srbija 33%; Južna i Istočna Srbija 38%.
Dakle, šta je bitno? Od 2018-2024. za tih sedam godina, koje su ovde navedene, u Beogradu je ovo poraslo za 14 procentnih poena, dok je, recimo, u Vojvodini poraslo za osam procentnih poena, i vi sada dolazite u situaciju da zapravo Beograd ima više nego duplo veću paritetnu snagu za građane, nego što imaju Šumadija i Zapadna Srbija ili Južna i Istočna Srbija recimo. Ili da prevedem sada to na drugi jezik – svako od naših građana ko u poslednjih dve-tri godine dođe u Beograd nekim poslom, provede neko vreme, može da se šokira time koliko koštaju cene rentiranja stanova, koliki su računi u restoranima i kafićima, koliko koštaju neke druge usluge. To je postalo frapantno i to je ono što je vaš model ekonomskog razvoja, gospodo, doveo ovih godina. Može li nama to da reši ovaj instrument kohezione politike? Verovatno ne, ali sigurno može da pomogne. Međutim, ti instrumenti i novac koji bude stizao iz Evropske unije su isto tako i izazov za nove modele korupcije u ovoj zemlji.
Ja ću vam naglasiti jedan element koji je ostao uglavljen, da tako kažem, u ovaj zakon. Pominjao sam to i na odboru, i ja nisam zadovoljan odgovorom koji sam dobio i zato ću ga ponoviti i ovde. Da naglasim, cilj ovog zakona je uspostavljanje sistema za upravljanje i kontrolu sprovođenja kohezione politike Evropske unije. Kroz ovaj zakon se određuje kako će naša vlast, ko god bude bio na vlasti, upravljati tim mehanizmom, mehanizmima Evropske unije. Ta koheziona politika služi za podsticanje opšteg i uravnoteženog razvoja i jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz smanjenje razlika u stepenu razvijenosti različitih regiona i smanjenje zaostajanja najmanje razvijenih regiona.
Sada, pazite, član 5. govori o tome kako se upravlja nepravilnostima, rizicima i slično. U stavu 11. – da damo definiciju – nepravilnost označava svako kršenje zakonodavstva Republike Srbije i zakonodavstva Evropske unije, koje proizlazi iz činjenja ili nečinjenja privrednog subjekta, koje šteti ili bi moglo naštetiti budžetu Republike Srbije i-ili Evropske unije i opteretiti ga neopravdanim rashodom.
24/3 AL/JG
Znači, bilo koja vrsta lopovluka koja proističe iz aktivnog ili pasivnog ponašanja nije dozvoljena. Prevara označava svaku namernu radnju ili propust koji se odnosi na korišćenje – pod stav 1. – ili predstavljanje lažnih, netačnih i nepotpunih izjava ili dokumenata, što za posledicu ima prisvajanje i nezakonito zadržavanje sredstava iz budžeta Evropske unije.
25/1 MV/IR 17.05 – 17.15
Ovo navodim samo da bih vam pomenuo da su razni aspekti lopovluka, korupcije poznati, da su navedeni u ovom zakonu, da se Evropska komisija njima bavi. Pominju se i aktivna korupcija i pasivna korupcija.
I sad, pazite ovo, moj prethodnik je govorio delom o ovome – telo za suzbijanje nepravilnosti i prevara. Postoje elementi kontrole itd., ali ja naglašavam ovo telo. Telo za suzbijanje nepravilnosti i prevara u postupanju sa finansijskim sredstvima EU namenjenih fondovima kohezione politike, unutrašnja jedinica u ministarstvu nadležnom za poslove finansija. Znači, unutrašnja jedinica kod Siniše Malog, obratite pažnju, i obavlja poslove koji se odnose na preduzimanje svih mera i aktivnosti u cilju zaštite finansijskih interesa EU i Republike Srbije.
Dodatno, pošto govorimo o tome da će i EU kontrolisati šta se tu radi, međusobni odnosi između programskih organa i tela za suzbijanje nepravilnosti i prevara u postupanju sa finansijskim sredstvima EU po potrebi bliže se uređuju posebnim sporazumom o saradnji u skladu sa postojećim pravilima.
Znači, mi nemamo u zakonu definisano zapravo ko će kontrolisati tog kontrolora koji se nalazi pod šapom Siniše Malog. Ovakvo rešenje je kao da ste ostavili kozu da čuva kupus. Po svemu onome što smo dosada videli, ovo može da bude novi izvor korupcije i sredstva koja se budu slivala ovde da bi pomogla regionima koje ste već ugrozili služeći ponovo tome da neko u Beogradu može da pije flašu vina od 30.000 dinara ili da jede biftek od 20.000 dinara itd. Ovo je stvar koja ne bi trebalo da prođe ovu Skupštinu ako mislite dobro svim građanima Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Otužno je slušajući ovakve govore u danu kada Srbije nema na samitu, EU i zapadni balkan, i to diskrecionom odlukom predsednika koji ne bi trebalo da odlučuje o takvoj stvari, sve ove priče koje se navode, samo dodatno pojačavaju utisak o potpunoj nemoći i propasti spoljne politike koju je vodio Aleksandar Vučić, jer on je sam odlučio, nakon što su mu jasno poslati signali iz tri velike sile sa kojima je on pokušavao da održava balans odnosa, sam povuče učešće Srbije, na samitu sa EU, koja je zapravo najviše iskrenosti i pomoći pokazivala za sve ove godine, za uključenje Srbije u svet normalnih zemalja i normalnih društava. Tužno slušati.
Mi treba da se izjasnimo o zaključku koji govori o izveštaju, a ja ću vam naglasiti nekoliko elemenata iz tog izveštaja koliko su ovi zaključci potpuni promašaj jer ovaj izveštaj Evropske komisije nikada bio nije objektivniji i kritičniji prema vlastima. Odmah na početku je istaknuta suština problema kaže se – potrebna je jaka politička volja, pristup kojem se uključuje celo društvo.
22/3 VS/CG
Mi smo u ovim prethodnim govorima slušali o ispunjenju tehničkih uslova, i koleginica Karanac ako se ne varam misli da tu postoji izraz političke volje, mislim da je nema nigde ni u tragovima, ali svako ima pravo na svoje tumačenje i ovo su dve glavne slabosti zbog kojih Srbija stoji zaglavljena na evropskom putu.
Što se tiče političke volje, ne da vladajući režim nema tu volju da pristupi Evropskoj uniji, nego da ima volju da vozi paralelnim kolosekom i koketira sa autorarnim režimima, a u proces pristupanja je uključeno celo društvo, alo ono Vučićevo kafansko. Građani, udruženja i drugi građani bili su uključeni samo sporadično i kroz specijalizovane formate, a za to vreme se u javnosti vodila kampanja za srozavanje ugleda EU. Posebno raduje činjenica da su već u uvodu pomenuti prekomerna upotreba sile protiv demnostranata i povećanja polarizacije u društvu, koje režim sistematski sprovodi od prvog dana svoje vladavine i protesti protiv režima su proces koji je inkluzivan i koji je okupio široki spektar aktera.
23/1 JD/VZ 13.45 – 13.55
Kada sa uvoda pređemo na pregled napretka po poglavljima, sumarno opet je ostavljeno malo prostora da predstavnici režima mogu da urade ovo što je uradila Elvira Kovač, a to je da kažu kako postoji nekakav napredak i da postoji neka dobra volja. Tako da se sada ispaljuju te neke standardne manipulatorske floskule, tipa ima još mnogo da se radi, ali toliko i toliko poglavlja smo postigli napredak itd. Ja sam ovo već na sastanku Odbora napomenuo i naglasio, ali dobro vi idete svojom metodologijom istim putem.
Glavni razlog za to je što nije pravilno ocenjeno da je u više apsekata postignuto nazadovanje. Neki od komentara zvuče gotovo apsurdno. Na primer svakome ko se bavi borbom protiv korupcije je jasno da se ovaj problem uvećao tokom poslednjih godina, što je potvrđeno i podizanjem optužnica protiv visokih funkcionera vlasti.
Ovim je samo zagrebano brdo koruptivnih radnji ali u Izveštaju stoji da je postignuto ograničen napredak. Zašto? Zato što je posle mnogo godina oklevanja usvojen Akcioni plan za borbu protiv korupcije, može te misliti. Sada, za predsednika Vučića je to kao partija šaha. Pustio je da se to uradi, da se usvoji Akcioni plan, da bi zapravo mogao da radi dalje još krupnije koruptivne poslove.
Pogledajmo još jedan primer. U odeljku o slobodi izražavanja sa pravom se beleži nazadovanje. Od momenta okončanja izveštaja do danas situacija je dodatno pogoršana, novinari su izloženi brutalnim napadima. Evo, videli ste juče od strane predsednika, napad na novinara Mladena Savatovića. Policija koja stoji u blizini novinara kod ćacilenda, evo jutros nije spremna da ih brani ili asistira ako se desi nasilje huligana koje se dešavalo ranije, jutros nije osim verbalnog, koji stanuju i šenluče u dvorištu predsedništva. Ali, u istom tom poglavlju se registruje da je postupak izbor članova REM-a napredovao.
Evo, videli smo kakav je napredak u izboru članova saveta REM-a, čitava farsa je ponovo raskrinkana. Koleginica poslanica koja treba da izveštava o ovome je lično doprinela u velikoj meri da to sve postane farsa i da se krše zakoni i prava kandidata koji su izabrani po zakonskoj proceduri.
Kod nas postoji izreka – drži vodu dok majstori ne odu. Sada voda opet teče, a sa njom je otplivao i naš omiljeni napredak u tom procesu pristupa. Kada u ovom kontekstu pogledate zaključak o ovom izveštaju, ako sklonimo devetu tačku koja govori o objavljivanju u „Službenom glasniku“ od osam tačaka zaključka u sedam su neistine, samo jedna je tačna.
Znači, prva kaže, evo vi niste hteli da prepričavate ja ću samo kratko - Narodna skupština konstatuje zaključke itd. i podržava stav Evropske komisije da je potreban dalji rad i politička posvećenost. Očigledno ne podržava, jer podržava predsednika Vučića koji direktno ometa put napretka ka EU.
Narodna skupština snažno podržava Vladu koja je nadležna za vođenje i koordinaciju procesa pregovora o pristupanju Republike Srbije itd. Gde podržava Vladu kada sledi samo ono što predsednik Vučić radi vezano za EU? Nije se pojavio niko iz Vlade ko bi rekao idemo na samit da kažemo tamo kakav je naš stav.
Narodna skupština sa pažnjom konstatuje preporuku Evropske komisije da je za ubrzanje procesa neophodna jasno artikulisana politička volja. To nije tačno. Evo, rekao sam malo čas, zašto baš to fali i nema. Uopšte nema političke volje da se pristupi EU, samo se iznose deklarativni stavovi i čeka se kada će da kane još neki novac iz predpristupnih fondova. Pazite sada ovo licemerje, Narodna skupština potvrđuje da će nastaviti da intenzivno radi u domenu svoje nadležnosti kroz svoje redovne aktivnosti u saradnji sa civilnim društvom u okviru konventa, na postizanju širokog političkog i društvenog konsenzusa.
23/2 JD/VZ
Nisam ja jedini koji ovako misli i van Skupštine. Imate mnogo onih kojima je jasno šta radite i sa takvim ljudima nećete postići konsenzus.
Narodna skupština sa posebnom pažnjom konstatuje sve ocene i preporuke navedene u izveštaju, a koje se odnose na rad Narodne skupštine i izražava spremnost da u narednom periodu aktivno radi na unapređenju parlamentarne skupštine.
To je taj koji je tačan, verovatno ste spremni da i dalje učestvujete u raznim telima preko kojih Skupština komunicira, s tim što ne verujem da će to unaprediti čitav ovaj proces, jer se zna gde se donose odluke o svemu.
Narodna skupština pozdravlja ocenu Evropske komisije o klasteru 3 koji je tehnički spreman za otvaranje, poziva Evropsku uniju da ga otvori. Naravno, Evropska unija je jasno rekla – potrebna je politička volja. U krajnjoj liniji države članice će odlučiti o tome, one ne prepoznaju tu političku volju kao što sam rekao na početku.
Da ne čitam sve, ni jedan od ovih stavova nije tačan. Zbog toga ovaj zaključak ne treba usvojiti jer ne govori kakav je naš stav. Sad ću preći na nešto drugo. Hoću da dam komentar na izmene i dopune Finansijskog plana Komisije za hartije od vrednosti za 2025. godinu. U konsultaciji sa našim resornim odborom za privredu i finansije imam dva komentara.
U delu izmene i dopune planiranih rashoda, pod tačkom 24. pozicija 579 ostali ne pomenuti rashodi povećava se za 15 miliona dinara. Radi finansijske podrške Beogradskoj berzi koja je akcionarsko društvo u cilju realizacije strategije razvoja tržišta kapitala postavlja se pitanje zašto država sa 15 miliona dinara finansijski pumpa Beogradsku berzu, akcionarsko društvo, kada je njena uloga usmerena strateški razvoj i modernizaciju srpskog tržišta kapitala, a ne puko finansiranje operativnih troškova berze koja je akcionarsko društvo. Zašto podrška?
24/1 GD/MT 13.55 – 14.00
Zašto za tih 15 miliona država nije uvećala udeo svog vlasništva u Beogradskoj berzi umesto što daje novac tek tako?
Druga stvar, u tabelarnom pregledu, u kome je dat uporedni prikaz izvršenja Finansijskog plana za 2024. godinu i izmena i dopuna plana za 2025. godinu, uočavaju se nerealna povećanja određenih pozicija u delu rashoda koji u samom tekstu finansijskog plana nisu opravdana, niti realna.
Kada uporedite ovo, možete da vidite da prihodi rastu za 24,6%, a rashodi za 61,71% i po stavkama ćete videti da su, recimo, šampioni materijalni troškovi sa 291%, ostali lični rashodi i naknade 367%, troškovi službenih putovanja u zemlji 580% itd. Vidi se jasno ko želi da uporedi, ali ovaj šampion – 2.749%. Dakle, sa 382.500 na 10.000.000 dinara - troškovi reprezentacije. Ljudi, šta je to? Da li su to dočeci novih godina, žurke, ona skupa vina od po nekoliko hiljada evra po boci ili šta?
Ovo je potpuno nedomaćinsko ponašanje i ovaj procenat je nezabeležen od vremena hiper inflacije.
U vezi sa svim ovim, mislim da treba glasati protiv, uvažavajući argumentaciju koju sam vam izneo.
Hvala lepo.
Vrhunsko krivično delo.
Da vam skrenem pažnju, član 12. stav 5. kaže da kompetentnost kandidata za direktora Republičkog zavoda za statistiku ocenjuje Vlada.
Naš predlog se odnosi na elaboraciju na koji način bi to moglo da se uradi, pošto Vlada ne može da bude kompetentna za tako nešto i predložili smo komisiju sastavljenu od profesionalaca koji mogu da procene nečiju kompetentnost.
Ja sam bio na Odboru za evropske integracije i tad je bio direktor za statistiku prisutan i izneo sam otprilike ovu argumentaciju i on je rekao u odbranu ovoga da ovaj predlog zakona je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
Kada sam došao kući, pogledao sam evropski zakon i tamo nema uopšte takve stavke da neko političko telo ocenjuje kompetentnost kandidata za direktora u istinu u pregovaračkoj poziciji EU za pregovaračko Poglavlje 18 za statistiku, naglašeno je da je potrebno izmeniti postojeći zakon kako bi se garantovala profesionalna nezavisnost Zavoda. Pazite, potpuno suprotno. Umesto garancije profesionalne nezavisnosti, mi imamo pokušaj da se pod političku kontrolu direktno kroz zakon stavi budući direktor Zavoda za statistiku. Znači, mogli ste prosto da izostavite taj stav, kao što je i to u evropskom zakonu ili, evo, mi smo predložili na koji način to može da se promeni.
Još jedan mali dodatak, što bi se reklo, na marginama tog sastanka, ja sam sa jednim poslanikom vladajuće većine razmenio koju reč na ovu temu i on mene pita – na koji način su oni koji ocenjuju kompetentnost direktora kompetentni? Ko određuje da su oni kompetentni?
To pokazuje svu suštinu problema sa vama. Vi nemate kredibilitet ni u jednoj stvari koju radite. Kako treba drugačije dokazivati nego što ćete staviti ljude koji su profesionalno dokazani i školovani za to što radi. To su te dve nepoznate u vašoj jednačini i mi tu stvar nikako ne možemo da razrešimo. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajuća. Ja ću se vratiti na ovu temu. Ovaj, hoću da ukažem na to da već u rezimeu, koji jeste suština čitavog izveštaja, da ne čitamo koji su sve zakoni doneti ili nisu, mada ima i tu nekih spornih momenata. Ovaj, imamo neke podatke koji su nekonzistentni. Ukazaću na to da piše da je od planiranih sto deset utvrdila, odnosno usvojila dvadeset i sedam propisa Vlada i onda kad saberete jedanaest zakona, trinaest akata i četiri akta koje usvaja Vlada dobijete dvadeset i osam.
I kad saberete ukupne brojeve predloga zakona tri'deset šest, pedeset sedam i sto osamnaest dobijete sto jedanaest, a ne sto deset. Dobro da kažemo trivijalan propust, ali ja se stvarno pitam u stvari sad kada su do-, kada je došlo do ovih personalnih izmena i osnivanja ove radne grupe i tako dalje, zašto ministar Starlić prima platu? Mislim, ni ovaj jedan podatak ne možete da upakujete kako treba, pa da znamo na čemu smo. Ajd sad, to je manje bitno. Druga bitnija stvar jeste da se sada konstatuje da je Vlada bila na nivou uspešnosti od dvadeset pet posto i malo niže ispod piše da je usvajanje od trećeg tromesečja 2024.
to vam je oktobar, novembar, crni novembar dva jutros četvrte i ovaj decembar zaključno sa četvrtim tromesečjem dve hiljade dvadeset pete bio plan ispunjen četrdeset i pet posto. Vrlo indikativno da u stvari nakon što je tragedija u Novom Sadu pokazala koliki je nivo korupcije i da-da je sudstvo nespremno da, i tužilaštvo da nastupi odlučno u tome, mi odjednom imamo gubitak interesovanja za priključivanje Evropske unije i Vlada potpuno obara tempo u tom poslu i pada za, za otprilike godinu dana na samo, na skoro duplo sporiji tempo nego što je bio ranije. Ili je to, ili da se vratim na kratko na ono što je ambasador Apostolović govorio na prošloj sednici, o mnogo planova, evo i ovde su postojali planovi, evo koliko su realizovaniOvaj, i dalje dobronamerno njemu skrećem pažnju na to kako stvari izgledaju i da planova uvek ima. To je ono što je Dragiša Buca Pavlović pred osmu sednicu nazvao, na osmoj sednici nazvao olako obećanom brzinom. Treba se čuvati toga.
Istorijski smo naučili kako se to završava. To je tako. E, sad, najzanimljivija stvar. Ne, ne, nego sam otvorio nešto na kompjuteru. Ne reaguje na ovo nije sporno.
To je iz nekih nižih raskrsta stiže, ovaj. Hteo sam vam reći da ima jedno poglavlje, jedan pasus koji kaže unapred ispunjene obaveze i obratite pažnju, prvi zakon koji je naveden da je unapred ispunjen, znači pre nego što je moralo, je zakon o izmenama i dopunama Zakona o alternativnim investicionim fondovima. Otkud to sad odjednom imamo žurbu da se nešto takvo usvoji? E, ajde da se prisjetimo sad toga da je nedavno hapšena, aa, pomoćnica direktora Uprave za sprječavanje pranja novca Danijela Maletić zato što je ukazala na to da postoje malverzacije u poslovanju ovih fondova. I sad, ako se vratite na taj period, videćete da prva stvar koja je urađena je da je učinjena mala ali značajna izmena Zakona o porezu na dohodak građana koja je omogućila izuzetnu poresku pogodnost obveznicima godišnjeg poreza na dohodak građana koji ulaganjem u alternativne investicione fondove mogu da se oslobode do polovine godišnjeg poreza na dohodak.
Odlična stvar, znači mnogo novca može da se uštedi na takav način kod ovih vrlih preduzetnika. Čak i da fondovi ne ostvare nikakvu dobit, da oni ne zarade kroz to što su uložili, sama poreska pogodnost već dovodi do smanjenja njihovih troškova. Pošto je time omogućen siguran dotok kapitala, pristupa se drugoj fazi realizacije, otvaranje sopstvene stranačke kontrolisane mreže alternativnih investicionih fondova Vista Rick, uz svesrdnu podršku državnih struktura, kao što smo mogli da vidimo. Da ne pominjem sad imena ko su osnivači, to su stvari koje se znaju. Neću da vam trošim vreme na to.
Aa, sada se stvara okvir da se ustvari još elegantnije opere taj novac koji se ovde vrteo. Kad pogledate ana-kad analizirate poslovanje alternativnih fondova Vistarika Corporate i Vistarika Invest, onda vidite da su oni u akcije u Srbiji uložili manje od jedan posto kapitala Fonda. Ovakav neobičan portfolio za alternativne investicione fondove pokazuje samo da njihova svrha, kao i svrha koncipirane poreske pogodnosti, nije plasiranje kapitala u profitabilne investicije, već privlačenje kapitala zarad korišćenja poreske olakšice. I sad dobijamo još jednu dimenziju. Evo preskočim neke stvari.
Vidim da gospodin Mićin ne može da pohvata sve. Više od upiranja prstom u neopravdane poreske pogodnosti aktualnu vlast plaši istraživanje porekla novca usmerenog u alternativne investicione fondove, jer sistem fondova Vistarika je za dve godine utrostručio vrednost imovine na preko sto trideset miliona evra, a grupacija je u drugoj polovini dvadeset pete godine obogaćena za još tri nova alternativna fonda Čak i poslednjih dana smo imali neke promene u upravljačkoj strukturi koje su samo dodatni indirektni dokaz da se tu radi o jednoj šemi za pranje novca i obrtanje. Dakle, kad to sve zajedno uzmete, možete da vidite da na tri načina i na tri nivoa ovi, aa, vrli SNS biznismeni dobijaju novac. I na ista ta tri načina država gubi. To je ono što je ishod.
To je bio razlog zašto se požurilo da se ovaj zakon usvoji pre vremena iako, kad pogledate ukupnu masu, svega dvadeset i pet posto obaveza su ispunjene, ali ovo je bio važan i hitan. Eto, toliko hvala na pažnji
Izvinite, ja sam mogao da uđem. Svaki profesor je mogao da uđe u fakultet- -i ja onda mogu da držim ovaj konsultacije sa učesnicima. . Ali, profesor vam je držao Studenti nisu mogli juče. Ne vređam, samo sam činjenice naveo iz izvora.
Zahvaljujem, predsedavajuća. Ja nemam ništa protiv što je ova sednica zakazana i, ovaj, što ste hteli da čujete o stanju i o bezbednosti na univerzitetima. Ja se pitam zašto ste pozvali samo rektore državnih univerziteta na ovu sednicu, kada Vlada ima nadležnosti i na privatnim univerzitetima, i tamo ima nekih studenata i njihov položaj je važan. Ali dobro, već su moji prethodnici rekli, sasvim je očigledno sad, erm, čemu ova sednica služi. Vama je u fokusu rektor Đokić. Jeste, to je naj-najveći i najstariji univerzitet u Srbiji, ali valjda i drugi zaslužuju neku pažnju. Vi ste mogli da obratite pažnju i na to šta se dešava na drugim univerzitetima. Kakvo je stanje? Zašto su na Univerzitetu, Državnom univerzitetu u Novom Pazaru transformirana neka odeljenja i ljudi izgubili posao, a da nije bilo pravog razloga za to, što je verovatno je pitanje za prethodnu rektorku, ne za sadašnju. Ona možda može sad da popravi nešto od tih stvari. Videćemo kako će to teći. Imate situaciju, kritičnu situaciju sa Univerzitetom u Kosovskoj Mitrovici. I ja naglašavam ova dva univerziteta zato što svi treba da budemo svesni da je vis, da se visoko obrazovanje u Srbiji proširilo, da smo mi dobili univerzitetske centre u gradovima koji su manji od Beograda, da u nekima od tih univerziteta koji jesu mlađi ima naučnika koji sada objavljuju radove koji su rangirani visoko na listama. Znači, nije to tek tako neki univerziteti, nego neki od njih imaju čak i čitave fakultete koji su bolji od ostalih u zemlji, s obzirom na ta rangiranja i tako dalje Ovo je jako važna stvar zbog toga što ovo što vi danas radite jeste jedan, erm, širok pritisak na čitavo visoko obrazovanje u Srbiji. Vama je visoko obrazovanje problem. Zašto je ono problem? Zato što ste se trudili godinama da i u školskim odborima, u osnovnim školama i srednjim školama instalirate svoje ljude. Dobijali su instrukciju da se obavezno javljaju da učestvuju tu da bi mogli da projektuju odluke onako kako treba. Uticali ste na školske programe, na to da li je ova ili ona slava, ovaj ili onaj osnivač obrazovanja u Srbiji, ovaj, važan za praznike i tako dalje. I onda vam se odjednom desilo da se podigao praktično čitav sistem obrazovanja. Posle studenata učenici, uz njih nastavnici u školama, profesori na fakultetima i tako dalje. I da sve to što ste radili ne vredi, jer sloboda ne može da se zatvori u flašicu. Može koleginica Dunja da proverava sve fakultete. Ne može da zaključa umove, da ih zatvori. Za vas je problem to što, znači, postoje nastavnici, profesori, roditelji koji su kod dece i kod tih kasnije studenata razvijali i negovali ideju slobode. I to je ono što je vaš najveći neprijatelj. Kad vas preplavi sloboda, vi ne znate da plivate u tome. To je vaš problem Ovde ste izneli mnogo neistina o tome šta se dešava na Filozofskom fakultetu i ja nemam nameru da ulazim u svaku pojedinačno, a dolazim sa tog fakulteta, koliko juče sam držao neke časove, imao konsultacije. Trideset i četiri godine radim tamo, znam i kako se transformisao taj fakultet. Nemojte ovaj izolovani incident koji nikome od nas nije lako pao i koji je veliki gubitak za tu porodicu, moje Šapčane. Nemojte koristiti u ovakve svrhe. Vi ste to naveli kao povod da sazovete ovu sednicu za koju ste rekli da će se razgovarati o stanju na univerzitetima. Niko nije ni govorio mnogo o stanju na univerzitetima. Vi ste koristili informersku manipulaciju i spin da biste ovim fascinirali svoje birače, valjda gledaoce Informera, šta li i izrodilo se samo u to. A imali ste priliku da sad čujete kako stvari stvarno stoje. Ja ću vam skrenuti pažnju samo na jednu stvar. Pošto vi pitate ko brine o bezbednosti? Svi mi brinemo o bezbednosti. Svaki nastavnik koji radi na fakultetu ima obavezu i brine i o bezbednosti učenika, pa eto, ispade da je neki profesor sinoć aktivirao protivpožarni aparat i ugasio taj mali požar koji se razvio u tom trenutku Vi, vi vidite po tome da platnene stolice koje su stajale okolo nisu izgorele i slično, ali neću ja da objašnjavam to. Neka rade oni koji su stručni za te stvari. Zašto je on to mogao da uradi? Ja sam se pitao kad sam išao na tu obuku iz protivpožarne zaštite kad će meni ovo trebati, ali eto, zatreba nekad da naučite koji je aparat za, za struju, koji je za neke druge materijale koji gore, kako se aktivira, šta treba da uradite, kako da postupite prema studentima i slično. Pitate o mentalnom zdravlju. O svemu ste vi stručni da razgovarate, svi vi sa te strane. Sve znate i ko je ko, kako radi, do kolko radi i kakva je procedura. A niste, mogli ste da uđete na sajt pa da pogledate. Mogli ste da sačekate da vam neko kaže. Imamo odeljenje za psihologiju na Filozofskom fakultetu i u tom odeljenju, višde što je dobro ovo, u tom odeljenju, na tom odeljenju postoji psihološko savjetovalište za studente. Rektorat ima funkciju savjetovališta u onoj meri u kojoj može to da razvije. Postoji osoba koja je zadužena za to da ovaj da takve savjete. Ne može ovaj univerzitet koji ima sto i nešto hiljada studenata da ima kompletnu službu za to. To se radi na vrlo organizovan način i trebalo bi da postoji na svakom fakultetu. O tome se zapitajte da li ima sredstava da se takve službe uspostave šire. Činjenica, svaki nastavnik treba da zna, na primer kako da pristupi studentu sa invaliditetom. Jer svake godine imam bar jednog takvog studenta. Ili je slep ili je u kolicima ili ima neku drugu tegobu, disleksiju ili slično. Svakom na neki način možete da pristupite i da taj problem rešite. Zapitajte se sami kako se studentu koji je slep približava, recimo, grafikon, regresioni grafikon. Kako možete njemu da objasnite šta je to ja predajem statistiku između ostalog. Sve to može, ali vi se ničim od toga ne bavite. Vi ste napravili jedan politički šou. Ovo su sve stvari koje su funkcionisale i dok je bio protest. Sve su stvari funkcionise, svaki student koji je hteo mogao je da dobije i u vreme kada su studenti blokirali nastavu, a nastavno naučna veća podržala, neka jesu, neka nisu, da ne ulazim u to. Kad je došlo vreme za nadoknadu, mi znamo kako smo proveli ovo prethodno leto i studenti, nažalost, ali to je bio izbor koji su oni napravili. Mi smo bili spremni da radimo i tad da kompenzujemo to što je propušteno onako kako je moglo, složiću se sa vama to nipošto nije moglo da bude kao u redovnom toku. Uh. I poslednje da ne širim više. Filozofski fakultet je pre nekoliko sati objavio saopštenje u kojem je rekao da je tokom isleđivanja, odnosno tokom davanja pregleda fakulteta, nisu pronađena pirotehničke sredstva. Da li neko može da unese nešto? Sami ste rekli eto u skupštinu je neko uneo i tako dalje. Da l' može jedan fakultet da ima ovakvu službu obezbeđenja kakvu ima skupština Naravno da ne može. I to su sve apsurdna pitanja u ovom trenutku. Ne treba da seremo na ovoj nesreći. Ja sam za to da se sprovede potpuna istraga, da se ustanovi šta je čija odgovornost, da li su negde bili napravljeni propusti, ko je pravio propuste, šta je ono gde ne mogu da se naprave propusti, da istraga ide ono-onoliko daleko koliko je potrebno da bismo ustanovili jel vi hoćete da imamo i ovo i ono. Ima li para za to? Evo, ministar je rekao onoliko koliko nam je budžet dozvolio. Kako raspoređuje ta sredstva unutar budžeta, to je njegova stvar. Ako sam dobro pročitao pre neki dan je rekao da su isplaćena sva materijalna sredstva koja su zaostala. Ako je tako, svaka čast, to nijedan ministar do sad nije uspeo da uradi. Onda ste u tom smislu izuzetni. Ajmo da se vratimo na ozbiljne stvari, da gledamo kako da popravimo stanje u ovoj zemlji. Pričali ste mnogo o tome kako su nastali protesti, šta nije funkcionisalo na fakultetima. Vas žulja to što su fakulteti poslužili kao prostor na kojem su se studenti organizovali. Po onome što sam ja mogao da vidim, vrlo vodeći računa o tome kako se poštuje bezbednost Vi znate i kad ste pucali iz zvučnog topa petnaestog marta, da su oni momentalno prekinuli protest, pozvali na prekid protesta i povukli se u fakultete jer nisu hteli da daju povod da neko njih optuži da su počinili neko nasilje. Studenti se dugo vremena čuvaju od toga. Možete da vidite i sad kako se nasilje u vreme ove predizborne kampanje sprovodi nad njima, a da su, da oni nisu na to odgovarali na takav način. Budite ozbiljni, pred vama je, pred vas je ustala budućnost Srbije. Vi treba da nađete prave odgovore za to u kakvoj zemlji će oni živeti. Nemojte univerzitete poturati kao žrtveno jagnje za to. Nemojte, ja moram da, da budem malo ličan. Beogradski univerzitet na kojem radim, koji spada u dva posto najbolje rangiranih univerziteta u svetu, stavljati kao žrtveno jagnje za vaše političke ambicije. Pustite samo da radi. Eto, to vam je za univerzitet ako ne razumete i evo mislim da sam pokazao da ne znate neke stvari koje se dešavaju činjenično. Što kažu samo nahrani i pusti neka radi, to će sve da ide kako treba. Ništa se ne sekirajte. Imamo vrlo dobre unutrašnje mehanizme po kojima to funkcioniše. Hvala