| 05.12.2025. | Predlog zakona o lekarima |
u proceduri
|
| 27.10.2025. | Predlog zakona o zakupu stanova i kuća za stanovanje i kontrolisanoj zakupnini |
u proceduri
|
| 06.10.2025. | Predlog rezolucije o situaciji u Gazi i uvođenju mera ograničavanja Republike Srbije prema Državi Izrael |
u proceduri
|
Mi smo ovaj amandman podneli kao zahtev da se uveća budžet za lečenje od retkih bolesti.
Takođe, mi smo videli da ste vi sredstva odvojili za neke izmišljene vojne operacije, a znamo da su operacije jedine koje su objektivno i realno potrebne deci i ljudima koji su bolovali od retkih bolesti.
Naravno da ovim budžetom niste se udostojili da dodate ni jedan jedini dinar na ovu budžetsku liniju i time ste onemogućili da oko 200 ljudi koji već čekaju na lečenje ne dobiju mogućnost da produže svoj život, niti da zaustave progresiju ove bolesti.
U petak smo čuli narodnog poslanika Kitanovića kako se hvali novim fudbalskim stadionom, kako se hvali reprezentacijom, kako se hvali izgubljenom fudbalskom utakmicom na novom stadionu.
Mi smatramo da ovi ljudi sa vama vode svakodnevnu bitku, ali ne fudbalsku bitku i utakmicu već onu koja je od značaja za njihov život. Ja se samo nadam da ćete vi ovaj budžet povećati, da ćete biti objektivni i da ćete shvatiti koliko to znači ovim ljudima, jer oni ne smeju da izgube ovu bitku za život.
Pored toga htela bih samo da dodam da ste prošli put tražili da vam se izvinimo što smo nasilnika Vladimira Balaća nazvali kvazi studentom, ali ja vam se za to neću izvinjavati jer je on samo student vaše akademije nasilja koju ste vi stvorili. Ja vam se neću ni izvinjavati što ljudi traže da imaju pravo na lečenje, niti ću vam se izvinjavati što su žene skupile snage da prijave sve nasilnike koji su im pretili silovanjem i koji su im lomili vilice.
Mislim da ste vi ti koji treba da se izvinite građanima Republike Srbije za 13 godina vaše vlasti, koji ste sproveli ovde nasilje i koji ste dozvolili intervju sa višestrukim nasilnikom, smatram da ste dozvolili da Kričak ima odobrenje da studentkinji preti silovanjem, smatram da treba vi da se izvinite što ste dozvolili da se stvori bedem oko Narodne skupštine gde imamo nasilnike, kriminalce sa maskama koji kao stampedo jurišaju na narodne poslanike i poslanice i konačno, smatram da ste vi krivi za ovo nasilje koje se dogodilo u Mionici gde smo imali narkomane sa maskama i nasilnike.
Hvala.
Hvala.
Imam tri pitanja za ministra zdravlja. Prvo pitanje se odnosi na broj pacijenata koji su podneli zahteve za lečenje od retkih bolesti na osnovu konzilijarnog mišljenja, a da nisu dobili odgovor od RFZO u roku od mesec dana, i to u periodu od 2023. do 2025. godine, odnosno do 26. novembra 2025. godine.
Drugo moje pitanje iz ove oblasti - koliko pacijenata od dana podnošenja zahteva za lek nikada nisu dobili odgovor? Prema informacijama Udruženja pacijenata, imam informaciju da pacijenti nisu dobili već godinu i po dana ili dve godine odgovore od RFZO na zahteve za lečenje. Znamo da su to zahtevi koji su podneti na osnovu konzilijarnog mišljenja lekara, gde su lekari rekli da je taj određeni lek neophodan za očuvanje zdravlja i očuvanje života pacijenta. Oni nikada nisu dobili odgovor od RFZO i njihovo zdravstveno stanje se zbog toga naglo pogoršava.
Šta je sa terapijom za porfiriju, šta je sa pacijentima kojima je potrebna trikafta? Šta se dešava sa tim lekovima i zašto ti pacijenti godinu i po dana ne dobijaju odgovor od RFZO? Da li su to oni pacijenti koji nisu politički podobni da bi dobili ove lekove? Tražim od ministra zdravlja i od RFZO da nam da odgovore na ova pitanja.
Juče se ministar Siniša Mali hvalio kako ulažemo u zdravstvo, kako rekonstruišemo zgrade, kako gradimo nove objekte, ali je zaboravio da nam kaže koliko ambulanti se urušava. Ne mislim na ambulante kao na ordinaciju u okviru domova zdravlja, već na ambulante koje se nalaze van sedišta doma zdravlja i koje su mnogo bliže građanima i građankama da bi dobili uslugu zdravstvene zaštite.
Navešću vam i dva primera koje smo dobili na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, a radi se o Domu zdravlja Bela Palanka koja, na primer, ima 11 ambulanti, od kojih samo dve rade. Mi smo ih pitali zašto samo dve ambulante rade. Oni su nam odgovorili da su te ostale ambulante urušene, da nemaju instalaciju, da nemaju sredstva za rad, da nemaju lekare, što znači da ste vi onemogućili ljudima da u ovim područjima, ruralnim područjima dobiju zdravstvenu zaštitu. Zbog čega su to ministar zdravlja i premijer dozvolili?
Takođe, Dom zdravlja Ruma ima četiri zdravstvene stanice, 12 ambulanti, a zdravstvena zaštita iz ginekologije ne pruža se ni u jednoj zdravstvenoj stanici, ni u jednoj ambulanti. Isto je stanje u Boru, Kruševcu, Vrbasu, pa skoro u svim domovima zdravlja. Na ovaj način ste onemogućili ženama da dobiju pristup ginekologiji i da zaštite svoje zdravlje. Vi se hvalite preventivnim pregledima, a već četiri godine 30% žena premine od karcinoma dojki, grlića materice, jajnika i to se nije pomerilo ni 1% da se smanjio ovaj broj preminulih žena. Znamo da ste pokušali nekim karavanima koje organizujete samo pred izbore, ali ti karavani nisu vam dali rezultate.
Važno pitanje je vezano za sadašnji zakoni koji je sada u proceduri Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad, odnosno e-bolovanje poslodavac. Pitanje za ministra zdravlja i premijera – zašto su dozvolili da ovaj zakon uđe u proceduru, a nije urađena procena uticaja na zaštitu podataka? Kome prodajete i dajete naše medicinske podatke i zašto ih selite iz zdravstvenog sektora u neki sektor koji je nama nepoznat kako funkcioniše, niti ima nadležnost da obrađuje naše zdravstvene podatke?
Četvrto pitanje je za ministarku za brigu o porodici i demografiju. Znamo da je prošle godine 2024. godine, negde u oktobru, promenjen Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom. Ministarka se hvalila kako će procedura da se ubrza zato što se ukinuo kriterijum za katastarski prihod. Moje pitanje za ministarku – koliko je porodica podnelo zahteve za dečiji dodatak, a da nisu dobili odobrenje za dečiji dodatak zato što poseduju zemljište, preko dva hektara po članu porodice? Da li je ukidanje katastarskog prihoda donelo dobro ili loše deci koja podnose zahtev za dečiji dodatak? Hvala.
Poštovane građanke i građani, danas smo čuli od ministra Siniše Malog kako je rekao da mi gradimo bolnice, gradimo kliničke centre, renoviramo, rekonstruišemo, ali je zaboravio da kaže da uništavamo ambulante, one što su van sedišta i centra jednog grada. To znači da ovakvim budžetom mi samo uskraćujemo ljudima pravo na zdravstvenu zaštitu, i to primarnu zdravstvenu zaštitu.
Ovaj budžet u pogledu pacijenata je katastrofalan. Mi smo u ovom budžetu videli da je isti iznos kao prošle godine u budžetu opredeljen za lečenje od retkih bolesti. Dakle, u jedan jedini dinar je isti iznos, što znači da niste povećali mogućnost da ljudi dobiju lečenje.
Samim tim, pošto ste ostavili isti iznos, to isto tako znači da ste onemogućili nekim ljudima da im se povećaju terapije, jer je i za to potreban novac. Umesto da opredelite iznos koji vam je već dostavljen od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, od zdravstvenih ustanova i od bolnica za 4,3 milijarde, vi to apsolutno niste uradili. Samim tim ugrozili ste živote ovih ljudi. Ja bih rekla da je ovo sankcija, zbog toga što se očekuje da ljudi mogu da dobiju pravo na lečenje samo ukoliko govore na vašim skupovima i ukoliko podržavaju vašu politiku. To smo videli u prethodnim periodima.
Takođe, gde ste još smanjili budžet u odnosu na zdravstvo, a to je za dostupnost zdravstvene zaštite romskoj populaciji. Ovo može da bude pitanje i za premijera, pošto je on zdravstveni radnik i lekar, pa je moje pitanje - na osnovu kojih parametara ste doneli ovu odluku, i za jednu i za drugu budžetsku liniju?
Što se tiče zakona za e-Bolovanje, mogu da kažem da je on sramotan i da ugrožava prava pacijenata. Mi smo juče na Odboru za zdravlje čuli od Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu da će ovaj zakon omogućiti transparentnost. Moje pitanje je - kome transparentnost, kojih podataka? Medicinskih podataka, dakle, transparentnost medicinskih podataka.
Pričali ste o unapređenju e-Bolovanja u odnosu na poslodavce, a sa druge strane u ovom istom zakonu kažete kako će biti zaštićeni podaci. Nisam dobila odgovor da li je urađena procena uticaja na zaštitu podataka a imali ste obavezu da to uradite. Predstavnik Kancelarije je rekao da će se to uraditi nakon što se usvoji ovaj zakon. To će biti kasno. Dakle, vi ugrožavate naša prava.
U obrazloženju ovog zakona takođe ste rekli da pacijenti neće morati kada zaključuju bolovanje da se ponovo obraćaju svojim izabranim lekarima jer će lekar imati mogućnost da na osnovu nekih podataka koji su mu dostupni zaključi to bolovanje. Moje pitanje je - na osnovu kojih podataka, kako su mu dostupni ti podaci i kako lekar može da zaključi bolovanje ukoliko mu se pacijent ne obrati? Dakle, sa ovim zakonom vi ste ugrozili prava pacijenata. Vi ste dozvolili da pacijenti budu ucenjeni od vas i od poslodavaca, zato što neće moći da se obraćaju lekarima i neće moći da zaštite svoje podatke.
Takođe, rekli ste da će izveštaj lekarskih komisija biti dostupan poslodavcima. U tim izveštajima lekarskih komisija jasno piše koja je dijagnoza, koja je prognoza i zašto su ljudi otvorili bolovanje.
Potpuni je promašaj ovaj zakon i ja se nadam da on apsolutno neće biti usvojen, jer vi ugrožavate bezbednost pacijenata i sve zdravstvene i medicinske podatke nas kao pacijenata izmeštate van zdravstvene institucije i van zdravstvenog sistema. Naš predlog je bio da ovu obradu podataka može da radi samo Republički fond za zdravstveno osiguranje. Hvala.
Hvala.
Imam tri pitanja za ministra zdravlja. Prvo pitanje se odnosi na broj pacijenata koji su podneli zahteve za lečenje od retkih bolesti na osnovu konzilijarnog mišljenja, a da nisu dobili odgovor od RFZO u roku od mesec dana, i to u periodu od 2023. do 2025. godine, odnosno do 26. novembra 2025. godine.
Drugo moje pitanje iz ove oblasti - koliko pacijenata od dana podnošenja zahteva za lek nikada nisu dobili odgovor? Prema informacijama Udruženja pacijenata, imam informaciju da pacijenti nisu dobili već godinu i po dana ili dve godine odgovore od RFZO na zahteve za lečenje. Znamo da su to zahtevi koji su podneti na osnovu konzilijarnog mišljenja lekara, gde su lekari rekli da je taj određeni lek neophodan za očuvanje zdravlja i očuvanje života pacijenta. Oni nikada nisu dobili odgovor od RFZO i njihovo zdravstveno stanje se zbog toga naglo pogoršava.
Šta je sa terapijom za porfiriju, šta je sa pacijentima kojima je potrebna trikafta? Šta se dešava sa tim lekovima i zašto ti pacijenti godinu i po dana ne dobijaju odgovor od RFZO? Da li su to oni pacijenti koji nisu politički podobni da bi dobili ove lekove? Tražim od ministra zdravlja i od RFZO da nam da odgovore na ova pitanja.
Juče se ministar Siniša Mali hvalio kako ulažemo u zdravstvo, kako rekonstruišemo zgrade, kako gradimo nove objekte, ali je zaboravio da nam kaže koliko ambulanti se urušava. Ne mislim na ambulante kao na ordinaciju u okviru domova zdravlja, već na ambulante koje se nalaze van sedišta doma zdravlja i koje su mnogo bliže građanima i građankama da bi dobili uslugu zdravstvene zaštite.
Navešću vam i dva primera koje smo dobili na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, a radi se o Domu zdravlja Bela Palanka koja, na primer, ima 11 ambulanti, od kojih samo dve rade. Mi smo ih pitali zašto samo dve ambulante rade. Oni su nam odgovorili da su te ostale ambulante urušene, da nemaju instalaciju, da nemaju sredstva za rad, da nemaju lekare, što znači da ste vi onemogućili ljudima da u ovim područjima, ruralnim područjima dobiju zdravstvenu zaštitu. Zbog čega su to ministar zdravlja i premijer dozvolili?
Takođe, Dom zdravlja Ruma ima četiri zdravstvene stanice, 12 ambulanti, a zdravstvena zaštita iz ginekologije ne pruža se ni u jednoj zdravstvenoj stanici, ni u jednoj ambulanti. Isto je stanje u Boru, Kruševcu, Vrbasu, pa skoro u svim domovima zdravlja. Na ovaj način ste onemogućili ženama da dobiju pristup ginekologiji i da zaštite svoje zdravlje. Vi se hvalite preventivnim pregledima, a već četiri godine 30% žena premine od karcinoma dojki, grlića materice, jajnika i to se nije pomerilo ni 1% da se smanjio ovaj broj preminulih žena. Znamo da ste pokušali nekim karavanima koje organizujete samo pred izbore, ali ti karavani nisu vam dali rezultate.
Važno pitanje je vezano za sadašnji zakoni koji je sada u proceduri Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad, odnosno e-bolovanje poslodavac. Pitanje za ministra zdravlja i premijera – zašto su dozvolili da ovaj zakon uđe u proceduru, a nije urađena procena uticaja na zaštitu podataka? Kome prodajete i dajete naše medicinske podatke i zašto ih selite iz zdravstvenog sektora u neki sektor koji je nama nepoznat kako funkcioniše, niti ima nadležnost da obrađuje naše zdravstvene podatke?
Četvrto pitanje je za ministarku za brigu o porodici i demografiju. Znamo da je prošle godine 2024. godine, negde u oktobru, promenjen Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom. Ministarka se hvalila kako će procedura da se ubrza zato što se ukinuo kriterijum za katastarski prihod. Moje pitanje za ministarku – koliko je porodica podnelo zahteve za dečiji dodatak, a da nisu dobili odobrenje za dečiji dodatak zato što poseduju zemljište, preko dva hektara po članu porodice? Da li je ukidanje katastarskog prihoda donelo dobro ili loše deci koja podnose zahtev za dečiji dodatak? Hvala.
Poštovane građanke i građani, mi imamo nekoliko pitanja za ministra zdravlja, s obzirom da poslednje vreme vidimo ceo ovaj haos u našem zdravstvenom sistemu, a i svedoci smo da više godina ovo naše zdravstvo se raspada i propada i takođe smo svedoci da nam je kvalitet zdravstvenih usluga jedan od najnižih u Evropi.
Ono što je poražavajuće i što vidimo jeste da naše Ministarstvo zdravlja i sama Vlada nemaju uopšte nikakvu strategiju razvoja zdravstvenog sistema. O tome nam najviše ukazuju i žene koje su se javile u ovom poslednjem periodu i ukazale na sve ono što ne funkcioniše u zdravstvenom sistemu.
Zato postavljamo nekoliko pitanja, a prvo je vezano za ona pitanja koja se tiču vođenja trudnoće i porođaja. Dakle, prvo pitanje je – da li u Republici Srbiji postoje usvojeni protokoli za vođenje trudnoće i porođaja? Na sajtu Ministarstva zdravlja, iako postoji sekcija koja se zove – dokumenti, tamo ne možemo da pronađemo apsolutno nijedan dokument koji govori o nekoj strategiji, o protokolima koji se tiču vođenja trudnoće. Dakle, naša medicina ne poseduje nijedan ginekološko-akušerski dokument koji je važan ženama koje bi dobile informaciju kako funkcionišu klinike za ginekologiju i akušerstvo.
Naš Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji ste vi usvojili 2019. godine, kaže da svaki lekar mora da radi po stručnim standardima, vodičima dobre prakse, protokolima, a mi apsolutno nemamo nijedan od ovih dokumenata. Ono što je takođe poražavajuće, kada neka od žena u bilo kojoj klinci akušerskoj, ginekološkoj, bilo kojoj službi, uopšte bolnici, pita za ove protokole, pita o svojim pravima i pita šta može da očekuje u jednoj zdravstvenoj ustanovi, ona bude osuđena što pita, a rad Ministarstva po ovom pitanju je apsolutno netransparentan. A vi se ovde sve vreme hvalite kako nam je sve dostupno i transparentno. Pa još jednom ponavljam, da vidimo gde su ti protokoli, da li Srbija uopšte ima svoje protokole, kako naši lekari rade, po kojim standardima, po kojim principima i na koji način oni imaju odgovornost prema našim građankama i pacijentkinjama u zdravstvenim ustanovama.
Drugo pitanje takođe koje se nadovezuje na protokole za vođenje trudnoće i porođaja tiče se specijalizacija isto u ovoj oblasti, dakle u oblasti ginekologije. Naše pitanje je – koliko ima ukupno lekara na specijalizaciji za ginekologiju i akušerstvo, uključujući i volonterske specijalizacije? Zašto naglašavam volonterske specijalizacije? Zbog toga što Institut za javno zdravlje, kao institut koji na nacionalnom i republičkom nivou ne poseduje ove informacije, mi smo pitali Institut o svim specijalizacijama, Institut je rekao da ne poseduje informacije o volonterskim specijalizacijama.
Mi se onda pitamo, kako se uopšte planira pružanje usluga u ginekološko-akušerskim klinikama i kako se uopšte planira razvoj reproduktivnog zdravlja, odnosno koje su to strategije koje Republika Srbija ima za razvoj zaštite reproduktivnog zdravlja?
Ono što smo od podataka dobili od Instituta za javno zdravlje jeste da u Republici Srbiji ukupno zaposleno 453 lekara sa specijalizacijom ginekologije i akušerstva. Međutim, ono što je nama veoma bitno jeste koliko u svakoj godini lekara sa ovom specijalizacijom odlazi u penziju, a koliko je odobrenih specijalizacija? Mi ono što smo dobili jeste da u 2024. godini odlazi u penziju 31 ginekolog, a u 2025. godini 44 ginekologa, a na specijalizaciji koji su upisali 2020. godine je 15 ginekologa, 2021. godine 18. Ono što mi ne znamo koliko je tih volonterskih specijalizacija i zašto Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje „Batut“ ne poseduje ove informacije.
Isto tako već godinama se hvalite da posedujete brojne baze podataka i da možemo da dobijemo sve informacije, a ovde na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja odgovori organ na nacionalnom nivou da ne poseduje takve podatke.
Mi vas pitamo, zašto i gde su ti podaci i ko vodi brigu o ovim specijalizacijama?
Kada je u pitanju treće pitanje, tiče se upravljanja planiranja potreba. Naše pitanje je, da li poseduje Ministarstvo zdravlja godišnji program za rad i razvoj zdravstvenih ustanova? Mi znamo da svaka ustanova ima obavezu da svake godine podnese programa rada i razvoja zdravstvene ustanove i na taj način mora da formira svoj budžet.
Ako ne posedujemo taj program i ako on nije vidljiv mi opravdano kao građani ove zemlje možemo da pitamo na koji način se formira rad celog zdravstvenog sistema? I, zbog toga je ovo naše pitanje, da li Ministarstvo zdravlja sarađuje sa zdravstvenim ustanovama, da li Ministarstvo zdravlja ima godišnji program koji pokazuje trenutni rad i razvoj zdravstvenih ustanova i šta planira u nekom narednom periodu?
Nema problema, evo skratiću.
Četvrto pitanje je pitanje formiranja zdravstvenih centara, dakle, zašto se još uvek nisu formirali zdravstveni centri kada su imali obavezu po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti da se formiraju i na osnovu odluka Vlade, npr. Zdravstveni centar Smederevo nije se formirao u praktičnom smislu, iako postoji odluka, pa je moje pitanje – zašto svi nisu formirani u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti? Hvala.