| 28.07.2025. | Predlog rezolucije o položaju Albanaca u Preševskoj dolini |
u proceduri
|
| 03.07.2025. | Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici |
u proceduri
|
| 10.12.2024. | Predlog za glasanje o nepoverenju predsedniku Vlade Republike Srbije, Milošu Vučeviću |
u proceduri
|
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, članovi Vlade, SDA Sandžaka neće glasati za usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao ni za druge zakone koji su na dnevnom redu. Predloženi budžet u ključnim oblastima u velikoj meri odstupa od Ustava i važećih zakona i ono što budžet nudi nije odgovor na realne potrebe i probleme građana regije Sandžak i bošnjačkog naroda.
Predloženi budžet za 2026. godinu ponovo potvrđuje kontinuitet strateškog opredeljenja aktuelne vlasti na politici marginalizacije Sandžaka i bošnjačkog naroda i potvrdu za ovu tvrdnju nalazimo upravo u onome što nosi ovaj predlog budžeta. Predloženi budžet vidimo kao jedan od ključnih instrumenata putem kojeg ova vlast, ako uzmemo u obzir širi politički kontekst i sveukupni odnos vlasti prema bošnjačkom narodu i Sandžaku, ima za cilj da bošnjački narod i regiju Sandžak politički, ekonomski i društveno izoluje, a putem medija, pod njihovom kontrolom, diskredituje i na kraju politički i društveno eliminiše kao faktor i aktivne sudionike javnog i političkog života u Republici Srbiji.
Zakon o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu suprotan je Ustavu, Zakonu o budžetskom sistemu, Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, Zakonu o regionalnom razvoju i Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina.
Prema Ustavu, država je dužna da uređuje i obezbeđuje politiku i mere ravnomernog regionalnog razvoja, uključujući i razvoj nedovoljno razvijenih područja i da garantuje posebnu zaštitu prava nacionalnih manjina. U predloženom budžetu stavke koje su predložene apsolutno ne održavaju ovu ustavnu obavezu.
Zakon o budžetskom sistemu propisuje da se budžet donosi u skladu sa principima efikasnosti, ekonomičnosti, delotvornosti, pravičnosti i transparentnosti. Pravičnost se prevashodno odnosi na to da se ne smeju odražavati postojeće razvojne razlike i da se kroz adekvatna budžetska izdvajanja razvojne razlike moraju smanjivati. Međutim, predloženi budžet takođe ne ispunjava ni ovu vrstu obaveze.
Zakon o finansiranju lokalne samouprave formalno ide u prilog navedenoj konstataciji, jer nalaže da se prilikom raspodele transfere lokalnim samoupravama pođe od broja stanovnika, stepena razvijenosti i fiskalnog kapaciteta. Samim tim što je opština nerazvijenija, sa manjim sopstvenim prihodima, to bi transferi centralne vlasti trebalo da budu veće, ne samo nominalno, već i u odnosu na broj stanovnika.
Podsetiću vas da je nakon poslednjeg popisa stanovništva broj stanovnika u regiji Sandžak, posebno u gradu Novom Pazaru i u opštini Tutin povećan, a da su transferna sredstva i dalje ista kao što su bila i 2012. godine. Dakle, ni u ovom segmentu predloženi budžet ne ispunjava svoje ustavne i zakonske obaveze.
Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina propisano je da je država dužna da sprovodi mere ka razvoju nedovoljno razvijenih područja u kojima tradicionalno žive nacionalne manjine. Regija Sandžak je jedna od tih regija, odnosno sandžačke opštine pripadaju grupi nerazvijenih i devastiranih opština. Budžet u tom smislu ne prepoznaje, odnosno ne predviđa nikakve razvojne ili druge projekte koji bi unapredili život u Sandžaku.
Kada govorim o tome, podsetiću vas da, prema poslednjem popisu stanovništva, u Sandžaku živi 233.000 stanovnika, što je ukupno 3,5% od ukupnog broja stanovnika u Republici Srbiji. Međutim, sredstva koja su usmerena ka regiji Sandžak apsolutno ne odražavaju to, već vidimo da vlast apsolutno nije zainteresovana da bilo šta popravi kada je u pitanju regija Sandžak, i kada je u pitanju infrastruktura, ali i kada je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina, odnosno bošnjačkog naroda i Državni univerzitet u Novom Pazaru.
Podsetiću vas, a o tome smo govorili i ranije u ovoj Skupštini, da u Sandžaku postoji veliki problem kada je u pitanju napajanje električnom energijom. Ovaj budžet ne nudi projekte kako i na koji način izvršiti stabilizaciju elektroenergetskog sistema u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici, Prijepolju, Priboju, Novoj Varoši. Mi smo pokušali amandmanima koje smo predložili, i nadamo se da će naići na razumevanje, predložili smo način i dovoljan broj sredstava kako bi neka od tih pitanja trebalo rešiti.
Takođe, na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru ne postoji katedra za bosanski jezik, a prisustvujemo urušavanju tog univerziteta u svakom smislu, i kadrovskom i obrazovnom i svakom drugom. Podsetiću vas da je to ustavna obaveza da se pripadnicima manje brojnih naroda omogući i obrazovanje kadrova za izvođenje nastave na svom maternjem jeziku.
Iako ste ovim budžetom povećali sredstva za Državni univerzitet u Novom Pazaru, u odnosu na budžet za 2025. godinu, ponovo nije predviđeno osnivanje katedre za bosanski jezik. Takođe nije rešeno i pitanje deponije, odnosno pitanje odlaganja otpada, koje posebno pogađa grad Novi Pazar i Tutin.
Ovim budžetom je predviđeno da se pravi kasarna u opštini Priboj, u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Nama to nije potrebno. Nama je potreban elektrotehnički i mašinski fakultet u Priboju i to smo amandmanom predložili. Nijedna stavka u ovom budžetu ne ide u susret potrebama, odnosno rešavanju problema kada je u pitanju regija Sandžak i bošnjački narod.
Dakle, nemate rešenje za stabilizaciju elektroenergetskog sistema, nemate rešenje za unapređenje stanja infrastrukture, nemate rešenje za državni univerzitet, odnosno niste hteli da ih date, a nudite nam nešto što nama nije potrebno.
Sredstva za finansiranje nacionalnih saveta nacionalnih manjina su ista u odnosu na prošlu godinu, a ta sredstva nisu dovoljna da nacionalni saveti, odnosno nacionalna veća u punom kapacitetu vrše svoja ovlašćenja koja im zakon daje. Zašto u budžetu nema fonda za razvoj nedovoljno razvijenih područja? Malopre sam citirao zakone koji obavezuju državu, odnosno vlast da budžet koncipira i na taj način, kako bi se stepen razvijenosti različitih regiona u Republici Srbiji ujednačio i kako bi pripadnici manje brojnih naroda, uključujući i Bošnjake, dostigao stepen, kako to kaže Ustav, da svi živimo u pravednom, otvorenom i demokratskom društvu. Ovaj budžet i ono što ova Vlada nudi Bošnjacima ne ide ni ka otvorenom, ni pravednom, ni demokratskom društvu.
Predlogom ovog budžeta za nerazvijene opštine, odnosno za ravnomerni regionalni razvoj planirano je 451.725.000 dinara, a u okviru te budžetske stavke samo je predviđeno 372.953.000 dinara. To nije dovoljno. Dok je za nešto što se naziva pomirenje, društvena stabilnost, odvojeno 485.000.000 dinara, iako meni nije poznato da je Vlada Republike Srbije nekim strateškim dokumentom definisala šta je to za nju pomirenje i kako misli da osigura društvenu stabilnost. Vama očigledno Ustav i zakoni ne znače ništa. Vi očigledno nemate sluha da čujete probleme Sandžaka, da čujete probleme Bošnjaka i da, ne samo kroz budžet, nego i kroz druge zakone koje usvajate, pokažete dobru volju prema Bošnjacima i prema regiji Sandžak.
(Predsednik: Hvala vam. Isteklo je vreme. Možete da završite rečenicu.)
Upravo iz tih razloga mi nećemo glasati za ovaj budžet, a pozivamo vas da prihvatite amandmane koje smo predložili na ovaj budžet. Hvala.
Reklamiram povredu člana 6. stav 3, koji kaže: "Za vreme govora narodnih poslanika ili drugih učesnika u pretresu, nije dozvoljeno dobacivanje, odnosno ometanje govornika na drugi način, kao i svaki drugi postupak koji ugrožava slobodu govora."
Mi ovde svedočimo na dnevnom nivou kada Skupština radi da kada god mi, manjinski poslanici iz SDA Sandžaka iznesemo neki stav po svom pitanju, kolege iz većine, pošto ih ne poznajem dovoljno, ne znam ko kojoj stranci pripada, imaju potrebu da dobacuju i pokušavaju da omalovaže ono što mi imamo da kažemo.
To niti je u parlamentarnom duhu, ali govori o odnosu onih koji čine većinu prema manjinama i manjinskom pitanju u Republici Srbiji, a vi kao predsedavajuća sve to vidite i nećete da sankcionišete. To nam je poruka i vi kako mislite da primenjujete ovaj Poslovnik, uglavnom na našu štetu.
Ne želim da se Skupština izjasni o ovome. Hvala.
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, dakle, Stranka demokratske akcije Sandžaka, kao i generalno naš poslanički klub će učestvovati u glasanju za izbor članova Saveta REM-a.
Stabilizacija prilika u društvu pod čijim je uređivanjem stanja u medijima i želimo da verujemo da je izbor članova Saveta REM-a početna tačka u stabilizaciji prilika i političke situacije u zemlji. Shodno ulozi REM koju ima, a koju joj daje zakon može se nazvati i organizacijom sa statusom opšteg javnog dobra. Svako opšte javno dobro mora biti iznad pojedinačnih partijskih ili drugih interesa koji su suprotstavljeni načelu vladavine prava, a složićete se svi da vladavina prava nije švedski sto.
Žao mi je što smo imali priliku da tokom ove rasprave čujemo da pojedini poslanici su formirali jedan zajednički antiustavni blok sa ciljem da obesmisle i suspenduju pravni poredak na štetu pripadnika nacionalnih manjina i da se uvede presedan na štetu pripadnika nacionalnih manjina.
Mi ne znamo da li je ovo je unapred pripremljen scenario ili su u pitanju pojedinačni ispadi, pojedinih delova skupštinske većine, motivisani pravno i političkim neutemeljenim razlozima sa ciljem da se stave iznad Ustava i zakona. Očigledno ne razmišljajući o dimenziji i razmerama štetnosti koje takvo delovanje može da proizvede.
Iskoristio bih ponovo priliku da sve kolege i koleginice narodne poslanike pozovem da u danu za glasanje glasaju, odnosno da odaberu po jednog kandidata iz svih devet kategorija koji je Odbor za kulturu utvrdio u skladu sa procedurom koja je propisana Zakonom o elektronskim medijima. Hvala vam.
Predsednice Skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, predsednice i članovi Vlade postaviću pitanja predsedniku Vlade i ministru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ministru za rudarstvo i energetiku i ministru za javna ulaganja.
Pitanja za predsednika Vlade su sledeća – u kom roku Vlada Republike Srbije planira da usaglasi nacionalnu strukturu zaposlenih u policiji, vojsci, pravosuđu, službama sigurnosti i drugim republičkim institucijama i organizacijama sa nacionalnom strukturom stanovništva u Sandžačkim opštinama, odnosno, da omogući srazmernu zastupljenost bošnjačkog naroda u tim institucijama?
Da li Vlada Republike Srbije ima u planu da realizuje program za povratak izbeglih i raseljenih Bošnjaka iz opštine Priboj koji je usvojen 2012. godine od strane Vlade Republike Srbije na predlog tadašnjeg ministra doktora Sulejmana Ugljanina?
Pitanje za ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – da li Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo imaju u planu da izmenom odgovarajućih zakona porodicama otetih i ubijenih Bošnjaka iz otmica u Sjeverinu i Štrpcima priznaju status civilnih žrtava rata?
Pitanje za ministra rudarstva i energetike – da li se u Novom Pazaru planira otvaranje rudnika na planini Rogozna i dokle se stiglo sa istraživanjem terena? Ako se planira otvaranje rudnika, da li je u pitanju rudnik zlata, bakra ili litijuma?
Pitanje za ministra za javna ulaganja – kada će biti realizovan projekat izgradnje sportske sale u Tutinu, koji je od Kancelarije za javna ulaganja odobren još 2020. godine a do danas nije realizovan?
Hvala.
Predsedavajuća, kolege i koleginice narodni poslanici, postaviću pitanje predsedniku Vlade, ministru pravde i ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Viši sud u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine, prvostepenom presudom u ponovljenom postupku tri lica oglasilo je krivim zbog izvršenja krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog otmice, zlostavljanja, mučenja i ubijanja 20 civila, odnosno 18 Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog civila neutvrđenog identiteta, iz voza na stanici Štrpci 27. februara 1993. godine.
Očito dobro planiran i organizovan, uz aktivno učešće snaga bezbednosti tadašnje SRJ. Međutim, nalogodavci ovog zločina ni posle više od 32 godine nisu otkriveni i kažnjeni. Optuženi Gojko Lukić osuđen je na 10 godina zatvora, Duško Vasiljević takođe na 10 godina zatvora i Dragana Đekić na pet godina zatvora. Izrečene kazne više su satisfakcija za izvršioce zločina nego za žrtve i njihove porodice.
Iako nije pravično u pogledu izrečenih kazni, ova presuda u slučaju Štrpci ponovo potvrđuje činjenicu da je nad Bošnjacima u Sandžaku u periodu od 1991. do 1990. godine izvršen organizovan teror. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo za četiri žrtve otmice u Štrpcima, dok grobnice i posmrtni ostaci za ostalih 16 žrtava još uvek nisu pronađeni.
Otmica u Štrpcima nije jedini ratni zločin izvršen nad bošnjačkim narodom u Sandžaku. Podsetiću vas na slučaje Sjeverin, granatiranje sela Kukuroviće, pojedinačne otmice i ubistva Bošnjaka, kao i masovnu policijsku represiju i torturu.
Shodno tome, pitam predsednika Vlade - da li Vlada ima neki plan, politiku i da li će preduzeti odgovarajuće mere kako bi se rasvetlili svi zločini počinjeni nad Bošnjacima, a odgovorni priveli pravdi?
Takođe, pitam i ministra pravde - da li je u planu da se izmenama Krivičnog zakonika pooštre zatvorske kazne za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, kako bi se postigla proporcionalnost težine kazne sa težinom krivičnog dela i krivicom učinioca, zadovoljene pravde i opšta prevencija, što je prvostepenom presudom u slučaju Štrpci propušteno da se uradi?
Ovo je važno iz razloga, jer mnogi od zločina još uvek nisu procesuirani kao što je granatiranje sela Kukurovići u opštini Priboj 1993. godine, ali i mnogi drugi čije procesuiranje očekujemo u budućnosti.
Postavljam pitanje ministarki za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja - da li će se kroz izmene važećeg zakonskog okvira ili donošenjem novog zakona osigurati i žrtvama ratnih zločina iz otmica slučaj Sjeverin i Štrpci, ali i drugim žrtvama iz Sandžaka, prizna status civilnih žrtava rata uvođenjem pravnih normi po kojima se status civilne žrtve rata priznaje i žrtvama koje nisu stradale na teritoriji Republike Srbije, a čije stradanje je posledica dejstva ili delovanja državnih oružanih snaga ili drugih oružanih formacija, koje nisu preduzimale vojne operacije protiv redovnih snaga sigurnosti ili su bile kao takve pod njihovom operativnom ili drugom vrstom kontrole?
Bošnjake Sandžaka nisu otimale, tukle i ubijale oružane snage druge države i zakoni treba da imaju adekvatan odgovor na tu činjenicu.
Država ima obavezu da na jedan sveobuhvatan način osigura žrtvama i njihovim porodicama rehabilitaciju kroz materijalnu, psihosocijalnu, zdravstvenu i pravnu pomoć, kao i da im pruži satisfakciju kroz priznavanje njihovih patnji.
Predsednika Vlade i ministarku za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja takođe pitam – kada će Republika Srbija ispuniti svoju obavezu u pogledu donošenja zakona o nestalima?
Prema mojim saznanjima, Srbija je jedina država u regionu koja nema ovaj zakon, a u obavezi je da ga donese.
Već sam pomenuo da su u slučaju otmice u Štrpcima pronađeni posmrtni ostaci samo za četiri osobe od ukupno 20, koliko ih je oteto. Pitanje nestalih lica je jedno od ključnih pitanja koje danas opterećuje odnos između država nastalih raspadom bivše SFRJ, ali i jedna od ključnih prepreka u uspostavljanju trajnog i stabilnog mira i vraćanju poverenja među narodima.
Na kraju želim da posebno naglasim da se SDA Sandžaka zalaže za demokratsku i pravednu Republiku Srbiju, državu ravnopravnih građana i naroda i državu jednaku prema svim svojim građanima.
Stava smo da Republika Srbija ne sme više biti sigurna kuća za ratne zločince i one koji promovišu mržnju, nasilje i netrpeljivost.
Predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, postavljam pitanje ministru u Vladi Republike Srbije zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost, Usami Zukorliću.
Elektroenergetska mreža u Novom Pazaru i Tutinu više od 10 godina pod konstantnim je opterećenjem i ne može da zadovolji potrebe građana u napajanju električnom energijom.
Taj problem je sve više izražen i postoji realna pretnja da sistem za napajanje električnom energijom, usled konstantnog neodržavanja i opterećenja bude van funkcije i trajno ugrozi osnovne životne funkcije ovim sandžačkim opštinama, a upravo se to desilo u Novom Pazaru i Tutinu.
Posebno alarmantno stanje je u Tutinu. Do prekidanja u snabdevanju električnom energijom došlo je u četvrtak 2. oktobra 2025. godine, kada je cela teritorija opštine Tutin ostala bez struje.
Bez električne energije se i dalje se nalaze delovi te opštine, Kadiluk, Donja Pešter i Riborićki kraj. U Novom Pazaru više desetina naselja u proseku je po 20 sati bilo bez električne energije. Nestanak struje uzrokovao je ozbiljne poteškoće ljudima. Grejanje je onemogućeno, pumpe za vodu nisu u funkciji, hrana propada, a zabeleženi su i slučajevi da je i nastava u školama otkazivana.
Pored toga u Novom Pazaru postoji i problem sa prikupljanjem i deponovanjem otpada i problem za tzv. deponijom Golo Brdo, koja pored toga što nema potrebne dozvole u potpunosti je ne sanitarno i ekološki neprihvatljivo mesto za odlaganje otpada.
Kao takva ugrožava živote ljudi i znatno utiče na kvalitet života. Kompletan biodiverzitet, vazduh, vodotokove i prirodnu estetiku u velikoj meri negativno utiče na živote i zdravlje ljudi.
U Novom Pazaru se nelegalno transferstanice za otpad pretvaraju u divlje deponije, a ostali otpad se iz Novog Pazara odlaže u nekoliko gradova i opština u Srbiji.
Pored toga na državnom univerzitetu u Novom Pazaru još uvek nije uvedena prinudna uprava i još uvek nema katedre za bosanski jezik, SDA Sandžak deli zabrinutost sa građanima koji trpe posledice neodgovorne državne vlasti.
Posebno zabrinjava što u ovoj Vladi postoji ministar zadužen za poverenje, društvenu stabilnost, poreklom iz Tutina koji je uzeo glasove od bošnjaka Sandžaka, a nije ništa konkretno uradio po tim, a ni drugim važnim pitanjima, jer što je njemu bolje u Beogradu narodu je gore u Sandžaku.
Pitamo ministra Usame Zukorlića, da li se pomirio sa ministrima energetike, prosvete i ekologije kako bi rešavanjem ovih problema osigurao društvenu i svaku drugu stabilnost u Sandžaku? Da li je na Vladi Republike Srbije ili kod resornih ministarstava službeno pokrenuo inicijativu, predložio projekat ili zatražio preduzimanje adekvatnih mera u cilju osiguranja dugoročnog i stabilnog napajanja Novog Pazara i Tutina električnom energijom, rešavanje problema vezanih za prikupljanje i deponovanje otpada, problema u vezi deponije Golo Brdo, kao i uvođenja prinudne uprave i katedre za bosanski jezik na državnom univerzitetu u Novom Pazaru?
Ukoliko postoje takve inicijative projekti ili predlozi mera tražim da se isti dostave u odgovoru. Hvala.
Predsednice Narodne skupštine, koleginice i kolege poslanici, postaviću dva pitanja Vladi Republike Srbije.
Članom 14. Ustava Republike Srbije propisana je obaveza državnim organima da osiguraju posebnu zaštitu Bošnjacima i drugim manje brojnim narodima radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta.
Ustav Republike Srbije u članu 77. utvrđuje pravo Bošnjacima da u državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima u sandžačkim opštinama budu zastupljeni srazmerno nacionalnoj strukturi stanovništva u tim opštinama.
Pitanje srazmerne zastupljenosti nacionalnih manjina u javnom sektoru regulisano je nizom zakona, kao što su Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o policiji, Zakon o javnom tužilaštvu, Zakon o uređenju sudova, Zakon o sudijama, Zakon o državnim službenicima i Zakon o zaposlenima u javnim službama.
Međutim, pored Ustava i zakona Bošnjacima nije omogućeno da ostvare Ustavom garantovano pravo u pogledu adekvatne i srazmerne zastupljenosti u državnim organima u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u sandžačkim opštinama. Ta činjenica je jedan od parametara koji možemo meriti stvarni položaj Bošnjaka u Republici Srbiji, ali i miroljubivost i demokratičnost ove vlasti.
Podsećam sve na član 3. Ustava Republike Srbije kojim je utvrđeno da se vladavina prava između ostalog ostvaruje tako što se vlast povinuje Ustavu i zakonu. Shodno tome pitam predsednika Vlade Republike Srbije, zašto Vlada Republike Srbije ne dozvoljava Bošnjacima ostvarivanje Ustavom i zakonom garantovano pravo na zastupljenost u državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva u sandžačkim opštinama?
Drugo pitanje se odnosi na predsednika Vlade i ministarku prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ustav Republike Srbije i Zakon o visokom obrazovanju utvrđuju pravo da se na visokoškolskim ustanovama ostvaruju studijski programi i na manjinskim jezicima, kako bi se školovali kadrovi za izvođenje nastave na manjinskim jezicima u osnovnim i srednjim školama. Međutim, na državnom univerzitetu u Novom Pazaru ne postoje studijski programi na kojima bi trebalo da se obrazuju kadrovi za potrebe nastave na bosanskom jeziku. Nastava na bosanskom jeziku izvodi se u osnovnim i srednjim školama u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju. Dakle, postoji potreba i potrebno je ići u susret toj potrebi.
Pitam predsednika Vlade Republike Srbije i ministarku prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, da li će se budžetom za 2025. godinu predvideti sredstva za uspostavljanje odgovarajuće katedre i studijskih programa na bosanskom jeziku na državnom univerzitetu u Novom Pazaru i da li će se preduzeti druge mere kojima će se omogućiti da državni univerzitet u Novom Pazaru u svakom smislu bude odraz socijalnog okruženja u kom radi i deluje? Hvala.