AHMEDIN ŠKRIJELJ

Stranka demokratske akcije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Ahmedin Škrijelj prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao drugi. na listi SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu nije na početku saziva bio deo nijedne poslaničke grupe. Od septembra 2024. zamenik je predsednika novoosnovane poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD). Član je Radne grupe za unapređenje izbornog procesa.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1982. godine. Po profesiji je master politikolog.

Živi u Novom Pazaru.

Predsednik je Stranke demokratske akcije Sandžaka za Novi Pazar

Poslednji put ažurirano: 27.09.2024, 07:23

Osnovne informacije

Statistika

  • 213
  • 24
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Mi ovim amandmanom tražimo da se u poreskom postupku dosledno primenjuju prava na upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina koja već postoje u Ustavima i zakonima Republike Srbije.

Postojeći član 10. obavezu dostavljanja overenog prevoda vezuje za pitanje da li određeni jezik, kako se to u zakonu kaže – kod poreskog organa u službenoj upotrebi. Takva formulacija je preuska jer poreski organ ne može sam određivati obim prava na upotrebu manjinskog jezika. Taj obim određuju Ustav, Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama i drugi propisi.

7/3 JD/VZ

Zato našim amandmanom preciziramo kada se može tražiti overeni prevod, ispravlja pogrešno upućivanje u postojećem članu 10. i propisuje da se jezička prava ostvaruju u punom obimu koji garantuje Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama.

Ako jedna organizaciona jedinica poreske uprave pokriva više opština njeno sedište i način organizacije ne mogu građaninu oduzeti pravo koje mu pripada prema Ustavu i zakonu.

Posebno tražimo da ista prava budu obezbeđena i kada se poreska prijava ili drugi podnesak podnosi, poreski akt dostavlja ili komunikacija sa poreskom upravom odvija elektronskim putem uz obavezu da informacioni sistem bude tehnički prilagođen njihovom ostvarivanju.

Digitalizacija ne sme sužavati prava građana. Naše rešenje ne stvara novo pravo, već obezbeđuje da se postojeće ustavno i zakonsko pravo stvarno primenjuje u poreskom postupku.

Organizacija Informacioni sistem Poreske uprave moraju se prilagoditi pravima građana koja im garantuje Ustav i zakon.

Hvala.

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Zahvaljujem.

Drugim amandmanom tražimo da se pravilo o produženju roka za podnošenje poreske prijave dopune rešenjem za situacije kada objektivna smetnja pogađa veći broj poreskih obveznika na jednom području.

Mi ne sporimo rešenje iz Predloga zakona kojim se zahtev vezuje za konkretan poreski oblik i poreski period i uređuju posledice odobrenog produženja roka, uključujući njegov uticaj na dospele poreske obaveze.

Naš amandman taj sistem dopunjuju za slučaj kada problem nije pojedinačan nego pogađa čitavo područje. Ako zbog elementarne nepogode većeg ili dužeg prekida električne energije prekida elektronski komunikacija nedostupnost informacionog sistema poreskog organa ili druge okolnosti na koje poreski obveznici nisu mogli utucati podnošenje prijave postane nemoguće ili bitno otežano tražimo da poreski organ može po službenoj dužnosti produžiti rok za sve obveznike na pogođenom području.

Odlukom se moraju precizno odrediti područje, poreski oblik, poreski period i produženi rok, a odluka mora biti javno objavljena i primenjivati se bez pojedinačnih zahteva.

Ovim se nikome ne umanjuje niti kida poreska obaveza. Sprečava se samo da građani i privrednici snose posledice zbog okolnosti na koje nisu mogle uticati. Naše rešenje je istovremeno pravednije za poreske obveznike ali i jednostavnije za poresku administraciju.

Poreski obveznik ne treba da snosi posledice zato što struje, komunikacije ili informacioni sistemi poreskog organa nisu bili dostupni.

Hvala.

Deseto vanredno zasedanje , 28.08.2026.

Trećim amandmanom tražimo da se jednogodišnja zabrana obavljanja delatnosti može izreći samo kada su pouzdano utvrđene činjenice i dokazi iz kojih proizilazi da za nepravilnost odgovara poreski obveznik ili lice za čije postupanje on odgovara.

Predlog zakona propisuje jednogodišnju zabranu delatnosti za izdavanje računa sa QR kodom koji nije generisan kroz sistem elektronske fiskalizacije, vodi ka drugom fiskalnom računu ili je na drugi način izmenjen ili manipulisan, pri čemu se mera izriče odmah.

Godinu dana zabrane rada je jedna od najtežih mera koja može biti izrečena privrednom subjektu. Zato nije dovoljno samo utvrditi da nepravilnost postoji. Mora biti jasno utvrđeno da je ona posledica radnje ili propuštanja poreskog obveznika ili lica za čije postupanje on odgovara.

Amandman za to izričito propisuje da tehnička greška, kvar ili druga smetnja u sistemu elektronske fiskalizacije na koju poreski obveznik nije mogao uticati, ne može imati istu pravnu posledicu kao nepravilnost za koju je utvrđena njegova odgovornost.

Tražimo i da rešenje kojim se zabrana izriče posebno navede činjenica i dokazi na kojima se zasniva. Time ne slabimo poresku kontrolu. Naprotiv, obezbeđujemo da jedna ovako teška sankcija bude zasnovana na dokazima, utvrđenoj odgovornosti i odluci koja može biti delotvorno pravno kontrolisana.

Jednogodišnja zabrana rada mora počivati na utvrđenoj odgovornosti i dokazima, a ne na tehničkoj grešci, na koju obveznik nije mogao uticati. Hvala.