Poštovana predsedavajuća, članovi Vlade, dame i gospodo, predložio sam sedam članova, od kojih imam potrebu samo ovaj prvi da komentarišem, radi operativnosti rada. Naime, predlog se odnosi na to da članovi Nacionalnog saveta ne mogu istovremeno biti članovi organa akreditacionog tela, iz razloga jednostavnog, da ne bi bilo nekih promašaja u praksi, odnosno do sukoba interesa. Toliko. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovane dame i gospodo, juče sam hteo da pokrenem pitanje nove procene geostrateškog pozicioniranja Srbije. Mislim da smo prespavali dosta vremena a da ništa na tom planu nismo uradili na bazi te nove geostrateške procene i to je pitanje - zašto organi bezbednosti do sada nisu uradili novu bezbednosnu procenu Srbije i geostratešku procenu daljih kretanja u Evropi, radi pozicioniranja Srbije u budućnosti?
Drugo pitanje vezano je za nabavku "Rafala". Mislim da je manja šteta i pokloniti Francuzima ono što smo do sad uplatili a ne realizovati program u celosti, jer vidimo kuda sve ovo ide.
Treće pitanje na koje nije bilo do sada odgovora - zašto Vlada ne da tačne podatke koliko je ustupila zemljišta Generalštaba i Ministarstva odbrane i zašto mi kao Skupština ne dobijemo o tome informaciju koliko je to metara kvadratnih i da li je skinuta zaštita sa tog kulturnog dobra Srbije na ime investicija vezanih za američkog investitora? Ne bih dalje o tome.
To su ta tri pitanja. Hvala.
Hvala poštovana predsedavajuća, predsedniče Vlade, članovi Vlade, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, pre svega ove zakonske predloge sam gledao sa svoje profesionalne višedecenijske, da kažem, nadležnosti ili funkcija koje sam obavljao i to bezbednosne i odbrambene funkcije. Mislim da neka rešenja u zakonskim projektima i polazim od toga jesu dobra, prvenstveno ona koja se tiču porodice. Tu kao poslanička grupa glasaćemo za taj zakonski predlog.
Mnoge negativne stvari odnose se na rešenja u Zakonu o rebalansu budžeta. Iz niza tih rešenja koja nisu u skladu sa našim viđenjem, nećemo glasati za taj zakonski predlog. Pre svega, ta zakonska rešenja su izraz okolnosti koje se sprovode u okviru hibridne agresije od 2000. godine posebno pa do danas. Nažalost naša država je postajala sve manje suverena. Zato danas možemo govoriti da taj niz godina od neke 24 godine doveo je Srbiju u neokolonijalni položaj sa smanjenim ili ograničenim suverenitetom. To se može ustanoviti po nizu indikatora od kojih ću samo neke pobrojati.
Pre svega oseti strani uticaj u smislu definisanja budžeta, njegove strukture, izvora finansiranja, a verovatno samim tim i onih rešenja koja nisu finansijske prirode koja se tiču bezbednosti, odbrane i drugih funkcija države.
Obaveštajna delatnost inostranih službi i njihov uticaj na donošenja strateških odluka postajao je sve veći u minule dve decenije. To se oseti i kroz rad izvršne, zakonodavne vlasti, pa i sudova. Posebno po pitanju Kosova i Metohije. Nemam vremena da pobrajam sve ono što je problematično ili sporno povodom Kosova i Metohije, mislim da to većina nas zna.
Međunarodni monetarni fond i Svetska banka gde su prisutni u kreiranju strateških odluka, naravno da utiču na smanjeni suverenitet države i na neokolonijalni njen položaj. To se pre svega vidi kroz rasprodaju strateških resursa države, od izvora vode, rude, pa do evo sada naznaka privatizacije „Elektroprivrede“.
Pogoršan ekonomski izbor ili pogrešan ekonomski model počiva na stranim investicijama, na gubljenju svojih izvora finansiranja. Sledeće, profit koji se stiče u državi odlazi van Srbije. Ni jedna država se nije mogla u istoriji razviti bez sopstvenih prihoda ili izvora finansiranja ili novostvorene vrednosti.
Da ne bih pobrajao druge indikatore.
Poštovani predsedavajući, poštovane dame i gospodo, juče sam hteo da pokrenem pitanje nove procene geostrateškog pozicioniranja Srbije. Mislim da smo prespavali dosta vremena a da ništa na tom planu nismo uradili na bazi te nove geostrateške procene i to je pitanje - zašto organi bezbednosti do sada nisu uradili novu bezbednosnu procenu Srbije i geostratešku procenu daljih kretanja u Evropi, radi pozicioniranja Srbije u budućnosti?
Drugo pitanje vezano je za nabavku "Rafala". Mislim da je manja šteta i pokloniti Francuzima ono što smo do sad uplatili a ne realizovati program u celosti, jer vidimo kuda sve ovo ide.
Treće pitanje na koje nije bilo do sada odgovora - zašto Vlada ne da tačne podatke koliko je ustupila zemljišta Generalštaba i Ministarstva odbrane i zašto mi kao Skupština ne dobijemo o tome informaciju koliko je to metara kvadratnih i da li je skinuta zaštita sa tog kulturnog dobra Srbije na ime investicija vezanih za američkog investitora? Ne bih dalje o tome.
To su ta tri pitanja. Hvala.