JOVAN JANJIĆ

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Jovan Janjić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 11. na listi Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe MI - GLAS IZ NARODA.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1963. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je završio i master akademske studije. Doktorirao je na fakultetu Džon Nezbit (Megatrend).

U periodu od 1990. do 2010. godine radio je kao novinar nedeljnika NIN.

U toku 2008. godine obavljao je dužnost savetnika za medije u Ministarstvu vera Vlade Republike Srbije.

Od avgusta 2011. do novembra 2013. godine bio je generalni direktor IP Prosveta a.d. Beograd u restrukturiranju, gde je istovremeno obavljao i dužnost glavnog i odgovornog urednika ovog izdavačkog preduzeća.

Od 2011. bio je direktor Preduzeća za spoljnu i unutrašnju trgovinu i finansijsko posredovanje Prosveta trade AD Beograd.

Rukovodilac je Centra za kulturu pamćenja u Institutu za političke studije. Na Institutu za političke studije zaposlen od 2021. godine.

Član je Udruženja književnika Srbije.

Živi u Beogradu.


Poslednji put ažurirano: 10.04.2024, 09:37

Osnovne informacije

  • MI - GLAS IZ NARODA
  • Beograd
  • 1963
  • Naučni saradnik

Statistika

  • 3
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva posebna sednica , 02.05.2024.

Iskazujući poštovanje prema ličnosti budućeg predsednika vlade Republike Srbije gospodina Vučevića, iskreno verujući u njegove dobre namere, želim da ukažem samo na dva segmenta iz njegovog izlaganja programa buduće vlade, iako je o tome već bilo reči. Jedan se tiče spoljne politike, a drugi statusa srpske AP Kosovo i Metohija i nastojanja da se ona zanavek istrgne iz okrilja Srbije, odnosno iz njenog državnog pravnog poretka.

U ekspozeu uvaženi kandidat za predsednika Vlade kaže – punopravno članstvo u EU ostaje strateški cilj Republike Srbije i kaže da je to u najboljem interesu naše privrede. Zašto bi bio to strateški cilj Republike Srbije, kada EU kontinuirano radi protiv interesa države Srbije i srpskog naroda? Ako se tamo već teži da nije dovoljno da se kaže da je to naše opredeljenje sa naznakom u meri ostvarenja naših interesa, a ne da se to ističe za strateški cilj, pa da nas usred toga stalno nečim ucenjuju i da urušavaju naš suverenitet?

O kakvom interesu privrede može govoriti kada se članice EU uporno obrušavaju na teritorijalni integritet i suverenitet naše zemlje i kada duhovno razaraju i duhovno ubijaju naš narod naturanjem kojekakvih lažnih vrednosti i otvaranjem vrata satanizmu? Zašto bi to bio naš strateški cilj kada imamo drugih mogućnosti za razvoj naše privrede, očuvanje nacionalnih interesa i jačanja bezbednosti kroz druge međunarodne organizacije?

U predočenom programu Vlade u odeljku o spoljnoj politici, strateško opredeljenje za EU stavlja se na prvom mestu. Na drugom mestu se ističe značaj strateškog partnerstva Republike Srbije sa narodnom Republikom Kinom, a tek na trećem mestu se kaže da se Srbija ne može i neće odreći prijateljstva sa Rusijom, čiji narod smatramo bratskim.

Onaj ko je uvek prvi u zaštiti srpskih nacionalnih interesa sada se, nažalost, eto stavlja na treće mesto. Zar da budemo suzdržani prema onima koji kroz celu istoriju stoje uz nas samo da ne bismo naljutili one koji uporno rade protiv nas?

Strateško opredeljenje za EU i očuvanje Kosova i Metohije u ustavnom poretku Srbije su u koliziji, pa upravo EU uz SAD jeste najveći rušitelj ustavnog poretka Srbije.

Dobro je što budući predsednik Vlade kaže da Kosovo nije i nikada neće biti država. Držimo ga za reč, ali pritom mora se konstatovati da država Srbija nije imala do sada jasnu platformu za Kosovo i Metohiju. Pregovori se vode na temelju tobožnje nezavisnosti koju su albanski secesionisti proglasili 17. februara 2008. godine, a na temelju Rezolucije Saveta bezbednosti UN broj 1240, a ne na temelju Rezolucije Saveta bezbednosti UN broj 1244, koja na četiri mesta jasno ukazuje da će konačno rešenje statusa ove srpske pokrajine biti u skladu poštovanja teritorijalnog integriteta, tada Savezne Republike Jugoslavije, čija je pravna sledbenica Republika Srbija.

Ne poštuje se dosledno čak ni Ustav Republike Srbije, koji između ostalog u članu 182. stav 2. govori o potrebi da se donese zakon o autonomiji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija. Svakako to stoji, obaveza, to je ustavna obaveza, to treba imati u vidu. Razlog tome jeste taj što se…

Prva posebna sednica , 02.05.2024.

Dobro, privodim kraju.

Razlog tome jeste taj što smo se opredelili za put kojim se ugrožava naše imanje, a to je put evrointegracija. Pregovarački okvir je proistekao iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2008. godine. Tim sporazumom Srbija se obavezuje da zaključi ugovor o dobrosusedskim odnosima sa svima koji budu zaključili takav sporazum.

Prva posebna sednica , 02.05.2024.

Na osnovu tog sporazuma iznikao je i Briselski sporazum. Dakle, jasno je da evrointegracije su nas uveliko dovele do situacije po pitanju Kosova i Metohije u kojoj se sada nalazimo. Hvala vam.

Whoops, looks like something went wrong.