| 10.11.2025. | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika |
u proceduri
|
| 01.08.2025. | Predlog deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata |
u proceduri
|
| 27.06.2025. | Predlog deklaracije o osudi zločina na području Srebrenice i drugim delovima Bosne i Hercegovine |
u proceduri
|
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, uvaženi narode Srbije, poslanička grupa „Mi – Snaga naroda, profesor doktor Branimir Nestorović“ je podnela amandman na član 5, tabela u razdelu 16 pod nazivom korisnika „Ministarstvo finansija“, tražimo brisanje programa 0702, odnosno u rubrici program da se izbriše broj 0702, a u okviru programa 0702 brišu se reči i brojevi, da ne navodim sve, izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona 5073, 5081 EHRO itd.
Osim što su to projekti koji sada u ovom momentu ne treba da se realizuju, osnovno obrazloženje za brisanje ovog amandmana je da dodeljivanje Ministarstvu finansija sredstava od 115 milijardi 413 miliona 35 hiljada dinara za realizaciju infrastrukturnih projekata od značaja za Republiku Srbiju je u suprotnostima sa kriterijumima iz tačke 4. obrazloženja rashoda i izdataka budžeta, gde sam predlagač Zakona o budžetu definiše da se prilikom planiranja rashoda i izdataka za svakog budžetskog korisnika pošlo od nadležnosti korisnika prema Zakonu o ministarstvima.
Prema Zakonu o ministarstvima član a3. Ministarstvo finansija ima razne nadležnosti, ali sigurno nema da bude investitor, te ova sredstva ne treba da mu pripadnu. Između ostalog bih napomenuo da je preksinoć napadnuta od strane ljudi na portirnici ovde i naša službenica, Maja Dušanić, tako da ovo sada već postaje toliko da je stvarno vreme da Narodna skupština reaguje. Između ovoga, podneli smo još jedan amandman koji se odnosi na potpuno istu stvar, samo što je u članu 8, te njega onda nema potrebe izlagati.
Znači, Ministarstvo finansija ne može da bude investitor projekata od kapitalnog značaja za Republiku Srbiju, te ova sredstva treba da se izbrišu iz sredstava Ministarstava i da se izbrišu iz budžeta kao korisnik Ministarstvo finansija Republike Srbije. Hvala.
Pitanje za predsednika Državne revizorske institucije.
Državna revizorska institucija u Izveštaju o reviziji završnog računa za 2024. godinu otkriva frapantne ponavljajuće nepravilnosti greške u radu Ministarstva finansija i drugih korisnika.
DRI nije mogla da potvrdi stanje nefinansijske imovine Republike Srbije zbog nepostojanja konsolidovanih izveštaja koji nisu sačinjeni.
Ministarstvo finansija nema pomoćne knjige nefinansijske imovine Republike Srbije, što je prouzrokovalo da nefinansijska imovina Republike Srbije u vrednosti od više stotina milijardi dinara nije evidentirana kao imovina u upotrebi.
Vrednost nefinansijske imovine u konsolidovanim finansijskim izveštajima Republike Srbije je netačna.
Stanje obaveza na dan 31. decembar 2024. godine manje je iskazano za vrednost najmanje 2.337.185.000 dinara, što nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Šta radi DRI? Četvrtu godinu za redom gleda kroz prste Ministarstvu finansija i iskazuje mišljenje sa rezervom i skreće pažnju, umesto primereno negativno mišljenje. Četiri godine ne preduzima ni jednu od mera od mera koje može. Nije izrazila negativno mišljenje. Nije uručila poziv Vladi Srbije da naloži Ministarstvu finansija da otklone nezakonitosti u svom radu. Nije predložila Odboru za finansije Republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava da zaključkom zahteva od Vlade Republike Srbije otkloni nezakonitosti. Nije podnela prekršajnu prijavu protiv ministra finansija, direktora Direkcije za imovinu Republike Srbije i direktoru Poreske uprave.
Pitanje glasi – zašto DRI prema Ministarstvu finansija i drugim korisnicima državnog budžeta nisu preduzeli nijednu od mera na koje je bila ovlašćena i obavezna Zakonom o DRI? Koju zvaničnu metodologiju DRI je primenjivala u reviziji završnih računa Republike Srbije kada je kvalifikovano dala mišljenje sa rezervom, a ne negativno mišljenje na pravilnost?
Pitanje za ministra Malog. Po kom osnovu je, suprotno Zakonu o ministarstvima, stavio kod sebe u budžet 115.413.035.000 dinara? To će biti pitanje i u amandmanu, pa ćemo raspravljati.
Naftnoj industriji Srbije su na raspolaganju bušotine u Srbiji koje bi trebalo da podmiruju četvrtinu potreba Srbije. Zašto se govori o zatvaranju rafinerije ako ona može da radi sa četvrtinom kapaciteta i prerađuje srpsku naftu? Šta se desilo sa bušotinama u vlasništvu NIS-a u Angoli? Da li su otuđene, kada su otuđene, po kom ugovoru, za koju cenu i koje to odobrio? Ako nisu otuđene, zašto ih ne koristimo?
Pitanje za Ministarstvo infrastrukture i građevinarstva. Građani Jagodine, njih 10.000, su podneli peticiju i inicijativu za izmeštanje planirane izgradnje pruge koja treba da prođe kroz Jagodinu. Zašto o tome niko ne priča i zašto nema odgovora?
Završno pitanje za sve poslanike Narodne skupštine Republike Srbije. Ponavljam, narodne poslanike Republike Srbije. Da li vas noću bude krici dece iz Jastrebarskog? Da li vas noću prate senke ubijenih u Jasenovcu, u Jadovnu, u svim onim mestima u kojima se pominju u crkvi na jutarnjim liturgijama, a za čiju rezoluciju vi niste hteli pre dva dana da glasate? Da li i vi mislite da su to bili samo radni logori u Hrvatskoj i da genocida nije bilo? Predsednik Milanović je rekao da je bilo.
Kada bi se ovakva rezolucija glasala u Hrvatskom saboru, više bi glasova dobila za, nego što smo dobili ovde u Srbiji.
Jedno mogu da vam kažem… Da, tako je i u pravu ste – sram vas bilo što niste glasali za nju i sram će vas biti doveka, jer to ostaje upisano u istoriju, da srpski parlament nije glasao za Rezoluciju o genocidu u NDH. To pokazuje vašu kulturu.
Samo se derite. Samo to znate i da uradite. Sram vas bilo što niste glasali i sada i doveka.
Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, građani Srbije, pomaže Bog.
Pitanje za ministra finansija. Umesto da zaposlite domaće IT stručnjake za izradu softvera i informacionog sistema Centralni informacioni sistem za obračun primanja zaposlenih u javnom sektoru „Iskra“, predviđate sredstva u razdelu 16 – programu 5014 i ugovarate poslove sa IT firmama samo u 2026. godini za iznos od dve milijarde 380 miliona dinara ili 20 miliona evra. Za ista ta sredstva moguće je uposliti 330 IT stručnjaka za održavanje ovog IT sistema godišnje, a inače za održavanje i nadogradnju moraće da bude izdvojeno još najmanje 30% od njegove knjigovodstvene vrednosti izražene u momentu završetka projekta.
Za ovaj sistem obračuna primanja zaposlenih u javnom sektoru softverski zahtevi su jako jednostavni i time troškovno nisu skupi. Sve informacije o platama u javnom sektoru je do 2000. godine imala SDK, Služba društvenog knjigovodstva, dok je navodni stručnjaci i eksperti Labus, Đelić, Dinkić, čiji naslednici ovih godina uništavaju sve što miriše na državnu suverenost i državni potencijal, uništavaju, preplaćujući višestruko poslove i gurajući brdo novca u džepove njima bliskih lojalnih privatnih firmi.
Pitanje zvanično zašto samo na ovom projektu umesto dva miliona, koliko bi, recimo, koštalo angažovanje 30 IT stručnjaka, za izradu ovog sistema se troši 20 miliona, znači 18 miliona više?
Sledeće pitanje. Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu je nezakonit i s obzirom na netransparentnost i javnu nedostupnost podataka i informacija o razlozima za povećanje troškova radova, infrastrukturnih i drugih projekata, kroz aneksiranje ugovora, što je direktno suprotno članu 4. i 276. Zakona o budžetskom sistemu.
Prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti, efektivnosti, javnosti, potpunosti, tačnosti i transparentnosti i javne dostupnosti. Budžetski sistem obezbeđuje sveobuhvatne, relevantne, pouzdane, transparentne i javno dostupne o radu informacije.
Fiskalni savet je u oceni revidirane fiskalne strategije 13. novembra 2025. godine u vezi sa velikim infrastrukturnim projektima utvrdio stalna i velika poskupljenja radova u odnosu na osnovne i prvobitne ugovore. Ti troškovi se ne vide u predlogu budžeta, već se vidi samo potreban obim sredstava u 2026. godini i u naredne dve godine. Aneksi ugovora nisu javno dostupni, a Ministarstvo finansija i Vlada u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu ne pružaju informacije.
Prema tome, Vlada i ministar finansija ozbiljno kršeći navedene odredbe Zakona o budžetskom sistemu u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, kao u predlozima zakona o budžetima iz prethodnih godina uporno sakrivaju podatke i informacije o aneksima ugovora i razlozima poskupljenja. Primer, projekat Ruma-Šabac-Loznica, čiji su troškovi radova narasli sa inicijalnih 65,2 milijarde dinara na trenutnih 122,9 milijarde, porast 90%. Procenjeni trošak Fruškogorskog koridora sa početnih 71 milijarde na 106 milijardi, odnosno 48%. Informacije i obrazloženja razloga za poskupljenje radova 90% predlagači zakona u Zakonu o budžetu i rebalansima u periodu su obrazložili razloge za ova poskupljenja, nisu ih obrazložili i niti su obezbedili javnu dostupnost aneksa ugovora.
Zahtev, imajući u vidu navedeno a u cilju usklađivanja Zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu sa Zakonom o budžetskom sistemu, tražimo od Vlade Srbije i ministra finansija da do početka glasanja o Predlogu zakona o budžetu narodnim poslanicima dostave na sistematizovan način potpune informacije o razlozima za povećanje troškova radova za sve infrastrukturne projekte kod kojih je došlo do povećanje troškova kroz aneksiranje ugovora u 2025. godini i kroz aneksiranje u prethodnim godinama za koje se planiraju sredstava o Zakonu o budžetu za 2026. godinu.
Znači, Novi Sad-Ruma, obilaznica oko Beograda, Preljina-Požega, Pojate-Preljina, Moravski koridor, Sremska Rača-Kuzmin, na autoputu Beograd-Sarajevo, Ruma-Šabac-Loznica, uključujući Slijepčević-Badovinci, Iverak-Lajkovac i Požarevac-Golubac, Dunavski koridor, EKSPO 2027 i druge projekte.
Ako kažemo da je transparentnost obavezna, hajdemo konačno da do te transparentnosti i dođe.
Pitanje za predsednika Državne revizorske institucije.
Državna revizorska institucija u Izveštaju o reviziji završnog računa za 2024. godinu otkriva frapantne ponavljajuće nepravilnosti greške u radu Ministarstva finansija i drugih korisnika.
DRI nije mogla da potvrdi stanje nefinansijske imovine Republike Srbije zbog nepostojanja konsolidovanih izveštaja koji nisu sačinjeni.
Ministarstvo finansija nema pomoćne knjige nefinansijske imovine Republike Srbije, što je prouzrokovalo da nefinansijska imovina Republike Srbije u vrednosti od više stotina milijardi dinara nije evidentirana kao imovina u upotrebi.
Vrednost nefinansijske imovine u konsolidovanim finansijskim izveštajima Republike Srbije je netačna.
Stanje obaveza na dan 31. decembar 2024. godine manje je iskazano za vrednost najmanje 2.337.185.000 dinara, što nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.
Šta radi DRI? Četvrtu godinu za redom gleda kroz prste Ministarstvu finansija i iskazuje mišljenje sa rezervom i skreće pažnju, umesto primereno negativno mišljenje. Četiri godine ne preduzima ni jednu od mera od mera koje može. Nije izrazila negativno mišljenje. Nije uručila poziv Vladi Srbije da naloži Ministarstvu finansija da otklone nezakonitosti u svom radu. Nije predložila Odboru za finansije Republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava da zaključkom zahteva od Vlade Republike Srbije otkloni nezakonitosti. Nije podnela prekršajnu prijavu protiv ministra finansija, direktora Direkcije za imovinu Republike Srbije i direktoru Poreske uprave.
Pitanje glasi – zašto DRI prema Ministarstvu finansija i drugim korisnicima državnog budžeta nisu preduzeli nijednu od mera na koje je bila ovlašćena i obavezna Zakonom o DRI? Koju zvaničnu metodologiju DRI je primenjivala u reviziji završnih računa Republike Srbije kada je kvalifikovano dala mišljenje sa rezervom, a ne negativno mišljenje na pravilnost?
Pitanje za ministra Malog. Po kom osnovu je, suprotno Zakonu o ministarstvima, stavio kod sebe u budžet 115.413.035.000 dinara? To će biti pitanje i u amandmanu, pa ćemo raspravljati.
Naftnoj industriji Srbije su na raspolaganju bušotine u Srbiji koje bi trebalo da podmiruju četvrtinu potreba Srbije. Zašto se govori o zatvaranju rafinerije ako ona može da radi sa četvrtinom kapaciteta i prerađuje srpsku naftu? Šta se desilo sa bušotinama u vlasništvu NIS-a u Angoli? Da li su otuđene, kada su otuđene, po kom ugovoru, za koju cenu i koje to odobrio? Ako nisu otuđene, zašto ih ne koristimo?
Pitanje za Ministarstvo infrastrukture i građevinarstva. Građani Jagodine, njih 10.000, su podneli peticiju i inicijativu za izmeštanje planirane izgradnje pruge koja treba da prođe kroz Jagodinu. Zašto o tome niko ne priča i zašto nema odgovora?
Završno pitanje za sve poslanike Narodne skupštine Republike Srbije. Ponavljam, narodne poslanike Republike Srbije. Da li vas noću bude krici dece iz Jastrebarskog? Da li vas noću prate senke ubijenih u Jasenovcu, u Jadovnu, u svim onim mestima u kojima se pominju u crkvi na jutarnjim liturgijama, a za čiju rezoluciju vi niste hteli pre dva dana da glasate? Da li i vi mislite da su to bili samo radni logori u Hrvatskoj i da genocida nije bilo? Predsednik Milanović je rekao da je bilo.
Kada bi se ovakva rezolucija glasala u Hrvatskom saboru, više bi glasova dobila za, nego što smo dobili ovde u Srbiji.
Jedno mogu da vam kažem… Da, tako je i u pravu ste – sram vas bilo što niste glasali za nju i sram će vas biti doveka, jer to ostaje upisano u istoriju, da srpski parlament nije glasao za Rezoluciju o genocidu u NDH. To pokazuje vašu kulturu.
Samo se derite. Samo to znate i da uradite. Sram vas bilo što niste glasali i sada i doveka.
Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, građani Srbije, pomaže Bog.
Pitanje za ministra finansija. Umesto da zaposlite domaće IT stručnjake za izradu softvera i informacionog sistema Centralni informacioni sistem za obračun primanja zaposlenih u javnom sektoru „Iskra“, predviđate sredstva u razdelu 16 – programu 5014 i ugovarate poslove sa IT firmama samo u 2026. godini za iznos od dve milijarde 380 miliona dinara ili 20 miliona evra. Za ista ta sredstva moguće je uposliti 330 IT stručnjaka za održavanje ovog IT sistema godišnje, a inače za održavanje i nadogradnju moraće da bude izdvojeno još najmanje 30% od njegove knjigovodstvene vrednosti izražene u momentu završetka projekta.
Za ovaj sistem obračuna primanja zaposlenih u javnom sektoru softverski zahtevi su jako jednostavni i time troškovno nisu skupi. Sve informacije o platama u javnom sektoru je do 2000. godine imala SDK, Služba društvenog knjigovodstva, dok je navodni stručnjaci i eksperti Labus, Đelić, Dinkić, čiji naslednici ovih godina uništavaju sve što miriše na državnu suverenost i državni potencijal, uništavaju, preplaćujući višestruko poslove i gurajući brdo novca u džepove njima bliskih lojalnih privatnih firmi.
Pitanje zvanično zašto samo na ovom projektu umesto dva miliona, koliko bi, recimo, koštalo angažovanje 30 IT stručnjaka, za izradu ovog sistema se troši 20 miliona, znači 18 miliona više?
Sledeće pitanje. Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu je nezakonit i s obzirom na netransparentnost i javnu nedostupnost podataka i informacija o razlozima za povećanje troškova radova, infrastrukturnih i drugih projekata, kroz aneksiranje ugovora, što je direktno suprotno članu 4. i 276. Zakona o budžetskom sistemu.
Prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti, efektivnosti, javnosti, potpunosti, tačnosti i transparentnosti i javne dostupnosti. Budžetski sistem obezbeđuje sveobuhvatne, relevantne, pouzdane, transparentne i javno dostupne o radu informacije.
Fiskalni savet je u oceni revidirane fiskalne strategije 13. novembra 2025. godine u vezi sa velikim infrastrukturnim projektima utvrdio stalna i velika poskupljenja radova u odnosu na osnovne i prvobitne ugovore. Ti troškovi se ne vide u predlogu budžeta, već se vidi samo potreban obim sredstava u 2026. godini i u naredne dve godine. Aneksi ugovora nisu javno dostupni, a Ministarstvo finansija i Vlada u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu ne pružaju informacije.
Prema tome, Vlada i ministar finansija ozbiljno kršeći navedene odredbe Zakona o budžetskom sistemu u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, kao u predlozima zakona o budžetima iz prethodnih godina uporno sakrivaju podatke i informacije o aneksima ugovora i razlozima poskupljenja. Primer, projekat Ruma-Šabac-Loznica, čiji su troškovi radova narasli sa inicijalnih 65,2 milijarde dinara na trenutnih 122,9 milijarde, porast 90%. Procenjeni trošak Fruškogorskog koridora sa početnih 71 milijarde na 106 milijardi, odnosno 48%. Informacije i obrazloženja razloga za poskupljenje radova 90% predlagači zakona u Zakonu o budžetu i rebalansima u periodu su obrazložili razloge za ova poskupljenja, nisu ih obrazložili i niti su obezbedili javnu dostupnost aneksa ugovora.
Zahtev, imajući u vidu navedeno a u cilju usklađivanja Zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu sa Zakonom o budžetskom sistemu, tražimo od Vlade Srbije i ministra finansija da do početka glasanja o Predlogu zakona o budžetu narodnim poslanicima dostave na sistematizovan način potpune informacije o razlozima za povećanje troškova radova za sve infrastrukturne projekte kod kojih je došlo do povećanje troškova kroz aneksiranje ugovora u 2025. godini i kroz aneksiranje u prethodnim godinama za koje se planiraju sredstava o Zakonu o budžetu za 2026. godinu.
Znači, Novi Sad-Ruma, obilaznica oko Beograda, Preljina-Požega, Pojate-Preljina, Moravski koridor, Sremska Rača-Kuzmin, na autoputu Beograd-Sarajevo, Ruma-Šabac-Loznica, uključujući Slijepčević-Badovinci, Iverak-Lajkovac i Požarevac-Golubac, Dunavski koridor, EKSPO 2027 i druge projekte.
Ako kažemo da je transparentnost obavezna, hajdemo konačno da do te transparentnosti i dođe.
Uvažene kolege narodni poslanici, uvaženo predsedništvo, Nikolić Simeunka iz Crne Trave i Vladimir Ristić iz sela Preslap, isto iz opštine Crna Trava, postavljaju pitanje - selo 14 dana nema struju, posle nevremena i snega koji je bio pre dve nedelje. Selo ima stotinak stanovnika i doteraju stotinak litara nafte, čisto da ima struje tri do četiri sata dnevno i to je to. Selo se nalazi na pet kilometara od graničnog prelaza Strezimirovci prema Bugarskoj i u Crnoj Travi ima još nekoliko sela koja uopšte, 14 dana, nemaju struju, kao što su selo Kalna, Ruplje, a u surduličkoj opštini sela Strezimirovci, Drainci, Groznatovci, Kostroševci, a polovina Vlasinske mahale oko Vlasinskog jezera takođe nema struju. Nešto ne može da se popravi 14 dana zato što je na terenu jedva nekih pet ljudi. Ali, verovatno ti građani tamo nikome nisu bitni.
Pitanje za Ministarstvo rudarstva i energetike i za Ministarstvo finansija - po izveštaju, kineska kompanija "Zijin Copper" i "Zijin Mining" su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra. Koliko je njihova zarada impozantna, najbolje pokazuje podatak da je sledeća velika kompanija, isto iz ovog sektora, rudnik "Lece", imala dobit 14 miliona evra u 2024. godini. Iako je "Zijin Mining" relativno mlada kompanija, koja je zvanično otvorena 22. oktobra 2021. godine, za ovo kratko vreme postala je jedna od najuspešnijih kompanija u Srbiji. Prema podacima iz APR dobit "Zijin Mining" je u 2024. godini iznosila 83 milijarde dinara, oko 750 miliona evra, a 2023. godine 82. Kompanija je 2024. godine ostvarila poslovni prihod od 180 milijardi, dok je u 2023. godini iznosio 131.
U izveštaju takođe piše da je „Zijin Mining„ ostvario prihode od, ovde, samo na inostranom tržištu, tako da ova kompanija ne prodaje zlato NBS. „Zijin Copper“ platio je državi prošle godine naknadu za korišćenje mineralnih sirovina, naknadu za korišćenje vodenog dobra, odvodnjavanje i ispuštenu vodu u iznosu 718 hiljada dinara. Takođe, je isplaćena i naknada za zaštitu unapređenja životne sredine i naknadu za zagađivanje životne sredine 307 hiljada dinara, ali zato je Privrednoj komori plaćena članarina 10,6 miliona.
E, pa sada, pošto su toliko dobro platili naknade za zagađenje vode i kompletne životne sredine, zbog ozbiljnih optužbi o zagađenju i ugrožavanju stanja i zdravlja stanovnika Bora, specijalni izvestioci UN zatražili su od Srbije i od kompanija „Zijin Copper“ objašnjenje o rudarskim aktivnostima koje su kako navode dovele do narušavanja osnovnih ljudskih prava. Zatražili su od Vlade Srbije još 8. avgusta da u roku od 60 dana dostave informacije, da li su sprovedene procene društvenog ekološkog uticaja i „Serbia Zijin Mining“ i „Zijin Copper“ kao i da javno objave rezultate. Naravno, odgovora nije bilo. Zagađenje zemljišta je značajno otežalo uzgoj useva, voda je postala neupotrebljiva, koncentracija bakra 2021. godine u Borskoj reci su bile sedam puta veće od dozvoljenih, a u reci Mali Pek 17 puta. Voda iz Cerove reke je 2024. godine klasifikovana u petu kategoriju, znači da je potpuno neupotrebljiva.
Devid Bojd profesor British Columbia University iz Kanade, izvestilac UN za ljudska prava napisao je knjigu – Žrtvovane oblasti, 50 najzagađenijih mesta na svetu gde je svrstan Bor. „Zijin Mining“ i „Zijin Copper“ i dalje kupuju zemljišta. Pitam ih, ko ih prodaje?
I još jedno kratko pitanje, stanovnici sa Kosova i Metohije, pošto je na dnevnom redu usvajanje ovog zakona o evidentiranju, pitaju gde da se obrate za evidentiranje svojih nepokretnosti, pošto kada postave pitanje u Beogradu, u Beogradu dobiju odgovor da to nije teritorija Republike Srbije i da nisu nadležni.
Još jedno kratko pitanje za ministra Malog - da li bi on iz svog ličnog kućnog budžeta odobrio 720.000 dolara za iznajmljivanje šest automobila, pet Dacia Duster i jedne Škode?
(Predsednik: Završavajte, molim vas.)
Znači, za iznajmljivanje šest automobila 720.000 dolara, dobro ste čuli, železnicama i infrastruktura železnica. Hvala vam.