BORISLAV ANTONIJEVIĆ

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Borislav Antonijević prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 12. na listi Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe MI SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ, koja se do aprila 2024. zvala MI - GLAS IZ NARODA prof. dr Branimir Nestorović. Član je Odbora za zdravlje i porodicu i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1967. godine. Završio je Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Specijalista je ginekologije i akušerstva.

Od 1999. zaposlen je u Ginekološko-akušerskoj klinici Narodni front.

Jedan je od osnivača organizacije Lekari i roditelji za nauku i etiku.

Bio je je član Političkog saveta Srpskog pokreta Dveri.

Živi u Beogradu.


Poslednji put ažurirano: 10.09.2024, 08:07

Osnovne informacije

Statistika

  • 10
  • 4
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 10.10.2024.

Uvažene kolege narodni poslanici, uvažene zamenice predsednice, ja imam više pitanja, pa da počnem.

Za predsednika Vlade Srbije – kada će tačno Narodnoj skupštini biti dostavljen na razmatranje i usvajanje plan razvoja i prostorni plan Republike Srbije, a imajući u vidu da je bez tih akata nezakonito i neustavno donošenje akata niže pravne snage i prostornih planova na lokalnom nivou?

Za Ministarstvo rudarstva i energetike, obzirom da je sadašnja vlast u proteklih 12 godina imala šanse da promeni štetne odredbe zakona, a to nije uradila, i imala je potrebnu većinu u Skupštini, da li postoji neka prepreka koja onemogućava Ministarstvo da predloži izmenu Zakona o rudarstvu i energetici, a u cilju zaštite državnih i nacionalnih interesa?

S obzirom da je ministarka rudarstva, sledeće pitanje, i energetike potpisala Memorandum sa EU o snabdevanju kritičnim mineralima, da li će o sudbini kritičnih sirovina odlučivati nosioci istraživanja ili Vlada, na osnovu pomenutog Memoranduma?

Četvrto pitanje – zašto Ministarstvo rudarstva i energetike još uvek nije dostavilo Narodnoj skupštini strategiju upravljanja mineralnim sirovinama i ko su lica koja rade na izradi pomenute strategije?

Sledeće pitanje – koliko ima besplatnih punjača električnih automobila u tržnim centrima i na drugim mestima u Srbiji, ko plaća tu potrošenu energiju EPS-u, koliko to košta na mesečnom nivou, odnosno u poslednjih godinu dana?

Sledeće pitanje, takođe, šta je izvor električne energije tih električnih punjača i da li je tačno da su to agregati na naftu, što se baš ne uklapa u navodu Zelenu agendu ili je struja iz kapaciteta EPS-a koji najviše koristi termoelektrane na ugalj, što se takođe ne uklapa u Zelenu agendu?

Sledeće pitanje – zašto su uopšte ovi punjači besplatni kada znamo u kakvo je stanje EPS doveden i sada moramo da uvozimo struju po skupim cenama?

Za Ministarstvo finansija – koliko košta izgradnja infrastrukture za Projekat Jadar, i to saobraćajnice Ruma – Šabac – Loznica, zatim saobraćajnice Loznica – Valjevo – Lazarevac, deonica Iverak – Lajkovac, kao i deo železničke pruge Loznica – Valjevo? Iz kojih sredstava se vrši izgradnja ove infrastrukture i da li postoji studija opravdanosti za izgradnju iste?

Sledeće pitanje – koliko je do sada koštala eksproprijacija zemljišta i dobara za izgradnju infrastrukturne saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica, zatim saobraćajnice Loznica-Valjevo-Lazarevac, deonica Iverak-Lajkovac, kao i deo železničke pruge Loznica-Valjevo i koji su ti procenjeni troškovi za ceo projekat?

Tražimo da nam dostavite Studiju o opravdanosti iste.

Naravno, pitanje koje je juče postavljeno preko 10 puta predsedniku Narodne skupštine Republike Srbije, Ani Brnabić, ali na to pitanje nismo dobili odgovor, pa evo da pitamo ponovo. Zašto ste u januaru 2022. godine lagali narod Srbije da je na projekat „Jadar“ stavljena tačka i zašto to niste izgovorili pre završetka izbora i izborne kampanje nego ste to čuvali da narod obradujete da su prevareni nakon završenih izbora?

Hvala.

Drugo vanredno zasedanje , 25.09.2024.

Poštovane sestre i braćo narodni poslanici, uvaženi ministri, zameniče predsednika Skupštine, potpredsedniče Skupštine, pomaže Bog.

Nismo dobili odgovore na pitanja koja smo postavili na početku od ministra Siniše Malog. Poslednje pitanje koje je bilo postavljeno – koje su to institucije i za koje sudske predmete se povećavaju troškovi za 8,46 milijardi u predviđenom budžetu za 2024. godinu?

Takođe smo optuženi da lažemo da ne postoje studije izvodljivosti, a mediji su objavili da je kamen temeljac za nacionalni stadion bio brži od studije izvodljivosti. Pa pitamo da li Ministarstvo finansija sluša ono što Fiskalni savet savetuje i što predlaže ili Ministarstvo finansija radi onako kako hoće?

Da ne bude da nešto u ovom budžetu nema i da valja, ima. Rashodi za subvencije koji su planirani u odnosu od 214,5 milijardi sada su veći za 29,94 milijarde i kod ove kategorije rashoda najveće povećanje je u oblasti poljoprivrede za direktne podsticaje u poljoprivredi, odnosno za isplatu semena sertifikovanog, podsticaja za junice i isplatu premije i isplate za proizvođače mleka. Super je što su to planirali, možda bi bilo to bolje da je urađeno pre nego što je mleko prosuto.

Ono čega naravno u budžetu nema je pravni osnov za uvećanje ovih rashoda i kao nedostaje i ono šta je uslov da se usvoje bilo kakve promene i u budžetu. Samo da znamo tačno koliko će to biti sredstava preusmereno za poljoprivredu i za sve ove podsticaje. To naravno u budžetu nema. Takođe nedostaje i obrazloženje o iznosu sredstava koji se uvećavaju po funkcionalnoj i ekonomskoj klasifikaciji. Ova floskula značajno povećanje je u oblasti energetike ili najveće povećanje u oblasti poljoprivrede. Koliko, gospodo, se uvećava i gde sve taj novac ide i tačno za šta?

Naknade za socijalnu zaštitu koje su planirane u iznosu od 183 veće su za 16%, odnosno 26,4 milijardi dinara, a kod ove kategorije najveće povećanje se odnosi na isplatu prava u oblasti socijalne zaštite, boračko-invalidske zaštite, socijalna zaštite i podrške u radu hranitelja. Za ova povećanja mora konkretno da se navede zakonski osnov za njihovo povećanje i razlozi zbog kojih se ova dodatna sredstva nisu mogla znati kod izrade budžeta za 2024. godinu, kod stabilnog kursa evra, kod uspešnosti i tako dalje.

Prisutno nepostojanje volje za uvođenje reda i ključnih reformi u sistemu plata i infrastrukture, zapošljavanja u javnom sektoru, naročito kroz odlaganje platnih razrada u nedogled znači da Vlada priznaje da ne postoji politička volja i znanje da se sprovedu reforme u javnom sektoru Srbije koje se tako bombastično najavljuju još od Kori Udovički, preko Branka Ružića, Marije Obradović, Ane Brnabić i tako dalje. Znači da postoje velika odstupanja u platama za uporediva radna mesta. Očigledno je da je uvođenje reda predvidivosti, transparentnost u javni sektor politički neisplativo, jer u tom slučaju morate garantovati prava i uvesti red u zapošljavanje i plate, a onda se smanjuje prostor za partijsko zapošljavanje, ucenjivanje, nepotizam i tako dalje.

Zapošljavanje u javnom sektoru u 2024. godini počiva na partijskom centralizovanom sistemu što ograničava mogućnost budžetskih korisnika da angažuju broj i strukturu radnika u skladu sa potrebama. Problem koji dodatno otežava angažovanje broja i strukture radnika u državnom sektoru je to što je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja u državnom sektoru. Izmenama zakona o budžetskom sistemu predviđa da će ova mera ostati na snazi sve do kraj 2026. godine. Ova zabrana zapošljavanja doduše je doprinela ostvarivanju fiskalnih ušteda, ali u zadnjih deset godina nepovratno je pogubno dejstvo pokazala po zdravstvo, obrazovanje, nauku, socijalnu zaštitu i predškolske ustanove. Infrastruktura u sektoru obrazovanja i socijalne zaštite, predškolskih ustanova i kulture jedan od najviše zapostavljenih segmenata javne infrastrukture Srbije.

Budžetom Republike Srbije nisu rešeni segmenti životne sredine, investicije su i dalje na znatno manjem nivou, nego kod ostalih uporedivih zemalja centralne i istočne Evrope.

Nejednakost dohotka je u Srbiji najviša. Da napomenemo, recimo, samo jedan primer. Direktor kontrole letenja ima devet hiljada evra platu, što je ravno 11 profesorskih plata u srednjim školama, a taj čovek je već četiri godine u penziji. Ne pričamo uopšte o kontrolorima leta koji su povlašćena grupa i znamo kako se oni kotiraju na tržištu i znaju kakva je njihova odgovornost i trebaju da imaju tolike plate.

Član Nadzornog odbora od 2014. godine prima platu, mesečnu naknadu, izvinite, ne platu, pošto je zaposlena, četiri hiljade evra, tako da za deset godina članstva Nadzornog odbora je prihodovala petsto hiljada evra platu. Znači, Nadzorni odbor, jedan član ima kao šest profesorskih plata ili kao plate koje prime četvoro lekara specijalista. Prema finansijskom izveštaju za 2023. godinu, u napomeni, troškovi naknada članovima Upravnog odbora iz Skupštine društva stoji da su u 2023. godini iznosili 64 milijarde, odnosno 540 hiljada evra u odnosu na 2022. godinu kada su bili oko 444 hiljada evra. Znači, povećani su za 25%.

Koliko su u 2023. godini, gospodo, povećane plate prosvetnih radnika i radnika u predškolskim ustanovama, socijalnoj zaštiti, kulturi, nauci, radnicima u zdravstvu kada se non-stop priča i pominje neka prosečna plata? Samo ću da vas podsetim o indeksima jednakosti plata koji je u Srbiji 33,3%. To je džini koeficijent, dok je u Sloveniji, na primer, 23%, Slovačkoj 21%. Neadekvatna poreska i socijalna politika su najveći uzroci ovako visoke nejednakosti, budući da ove političke, u korist bogatih.

Drugo vanredno zasedanje , 25.09.2024.

Mnogo puta je rečeno i ja ću podržati to da, evo, tri dana raspravljamo o budžetu. Neko je raspravljao, neko postavljao pitanja, ali za tri dana nismo dobili odgovore na mnoga pitanja koja smo postavili, pa evo postavićemo ta pitanja Ministarstvu finansija pismeno, pa ćemo o tome obavestiti javnost putem konferencije za novinare pošto izgleda ovde ne možemo dobiti odgovore na ta pitanja zašto se nešto radi.

Isto tako, hoću da postavim pitanja… Jeste, u pravu ste, ulaže se u vojsku, ulaže se u opremu, ali hteo sam da pitam zašto Srbija zauzima kurs prema zapadnim zemljama, zašto zauzima pogrešan kurs prema ljudima i prema zemljama koje su naše neprijateljske zemlje, a to se vrlo lako vidi kroz ovu nabavku Rafala i prva rata koja je planirana u ovom budžetu.

Samo da znate, ne razumemo zašto se Afrika dekolonizuje, a mi sebe stavljamo u suprotan status, da dozvoljavamo da nas oni kolonizuju svojom opremom. Uzimamo opremu sa kojom ne možemo da se branimo, koja može biti isključena svakog momenta ako nas napadne neka od zemalja NATO-a, no srećom da u okruženju nemamo ni jednu zemlju NATO-a, pa nema ko da nas napadne.

Nije mi jasno nikako, obzirom da je naša delegacija bila na formu BRIKS-a, u Moskvi, dobili smo direktan odgovor od njihovog Nacionalnog saveta za bezbednost da oni bi bili u stanju da nam isporuče Suhoje 35 i to po duplo manjoj ceni nego što smo platili Rafale.

Nekome je smešno, a onda bih i postavio pitanje, pošto smo kontaktirali i čuli smo se sa ljudima u Kini. Njihov kineski avion J-10, koji je ministar Vučević označio kao vrhunski borbeni avion…

dobacivao nikada ništa.

I od ministra Vučevića smo čuli pohvale za J-10, kineski borbeni avion, isto po duplo manjoj ceni od Rafala, koji bi bio mnogo upotrebljiviji nego ovi koje nabavljamo i koji će prvi već stići 2028. godine, kada se već nadam da će Rusi biti na Balkanu, pa ne znam šta će nam trebati.

Jeste, čujemo da je predsednik u Generalnoj skupštini UN dobio pohvale od ministarke Milice Stamenkovski, pošto se u njegovom govoru podržavaju interesi i podržava se ono što je naše obeležje. Samo me interesuje kakvo je to čuvanje tih naših porodičnih i tradicionalnih vrednosti, da li time što se angažuje pet hiljada policajaca da zaštiti paradu srama, koja je organizovana? Da li se to podrazumeva da su to čuvanje tih porodičnih vrednosti i da se tako čuvaju? Da li se čuvaju porodične vrednosti tako što se kroz prozor Narodne skupštine ističe zastava LGBTQ plus neke organizacije? I da li možemo da očekujemo da se u narednom periodu, pošto nismo dobili izjašnjenje od Narodne skupštine Republike Srbije, kako je mogla da se ističe takva zastava?

Ja vas, opet molim da ne dobacujete, to je krajnje nekulturno, jer ja vama nisam dobacivao. Ja vama nisam dobacivao, ja vama nemam šta da dobacim, pošto sve to što pričate je smešno.

Interesuje me da li u narednom periodu možemo da očekujemo i ostale zastave raznoraznih satanističkih organizacija, pedofila, da se istaknu? I da li se tako čuva nacionalni identitet i nacionalne vrednosti, što se ispred Doma omladine čuva zastava od strane policije „Prajda“? To je ta 2022. godina, kada je predsednik rekao da parade neće biti, kada je tadašnji ministar Vulin potvrdio da je predsednik rekao da parade neće biti, ali onda je došao onaj koji se sluša i koji naređuje, gospodin Hil, i rekao da će parade biti, pa je onda ocenjeno da to nije parada nego da samo policija, pet hiljada policajaca sprovodi učesnike do Tašmajdanskog parka, tako što su pokazivali zadnjicu ispred naših svetinja, crkve Svetog Marka, skrnavili spomenik Milice. Da li se tako čuvaju naše vrednosti?

Milice, da vas podsetim na vašu izjavu da ćete postati najveći neprijatelj predsednika Vučića ako ne pocepa francusko-nemački sporazum, pa čisto da vas podsetim da ga nije pocepao.

O budžetu nemamo više šta ni da pričamo, jer su sve priče besmislene. Vi ste budžet doneli tako kako vama odgovara, a ne kako odgovara Republici i narodu Srbije. Vi ćete budžet usvojiti, jer vas je više, ali samo da znate da se za sve odgovara i da će za to jednom doći vreme.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 10.10.2024.

Uvažene kolege narodni poslanici, uvažene zamenice predsednice, ja imam više pitanja, pa da počnem.

Za predsednika Vlade Srbije – kada će tačno Narodnoj skupštini biti dostavljen na razmatranje i usvajanje plan razvoja i prostorni plan Republike Srbije, a imajući u vidu da je bez tih akata nezakonito i neustavno donošenje akata niže pravne snage i prostornih planova na lokalnom nivou?

Za Ministarstvo rudarstva i energetike, obzirom da je sadašnja vlast u proteklih 12 godina imala šanse da promeni štetne odredbe zakona, a to nije uradila, i imala je potrebnu većinu u Skupštini, da li postoji neka prepreka koja onemogućava Ministarstvo da predloži izmenu Zakona o rudarstvu i energetici, a u cilju zaštite državnih i nacionalnih interesa?

S obzirom da je ministarka rudarstva, sledeće pitanje, i energetike potpisala Memorandum sa EU o snabdevanju kritičnim mineralima, da li će o sudbini kritičnih sirovina odlučivati nosioci istraživanja ili Vlada, na osnovu pomenutog Memoranduma?

Četvrto pitanje – zašto Ministarstvo rudarstva i energetike još uvek nije dostavilo Narodnoj skupštini strategiju upravljanja mineralnim sirovinama i ko su lica koja rade na izradi pomenute strategije?

Sledeće pitanje – koliko ima besplatnih punjača električnih automobila u tržnim centrima i na drugim mestima u Srbiji, ko plaća tu potrošenu energiju EPS-u, koliko to košta na mesečnom nivou, odnosno u poslednjih godinu dana?

Sledeće pitanje, takođe, šta je izvor električne energije tih električnih punjača i da li je tačno da su to agregati na naftu, što se baš ne uklapa u navodu Zelenu agendu ili je struja iz kapaciteta EPS-a koji najviše koristi termoelektrane na ugalj, što se takođe ne uklapa u Zelenu agendu?

Sledeće pitanje – zašto su uopšte ovi punjači besplatni kada znamo u kakvo je stanje EPS doveden i sada moramo da uvozimo struju po skupim cenama?

Za Ministarstvo finansija – koliko košta izgradnja infrastrukture za Projekat Jadar, i to saobraćajnice Ruma – Šabac – Loznica, zatim saobraćajnice Loznica – Valjevo – Lazarevac, deonica Iverak – Lajkovac, kao i deo železničke pruge Loznica – Valjevo? Iz kojih sredstava se vrši izgradnja ove infrastrukture i da li postoji studija opravdanosti za izgradnju iste?

Sledeće pitanje – koliko je do sada koštala eksproprijacija zemljišta i dobara za izgradnju infrastrukturne saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica, zatim saobraćajnice Loznica-Valjevo-Lazarevac, deonica Iverak-Lajkovac, kao i deo železničke pruge Loznica-Valjevo i koji su ti procenjeni troškovi za ceo projekat?

Tražimo da nam dostavite Studiju o opravdanosti iste.

Naravno, pitanje koje je juče postavljeno preko 10 puta predsedniku Narodne skupštine Republike Srbije, Ani Brnabić, ali na to pitanje nismo dobili odgovor, pa evo da pitamo ponovo. Zašto ste u januaru 2022. godine lagali narod Srbije da je na projekat „Jadar“ stavljena tačka i zašto to niste izgovorili pre završetka izbora i izborne kampanje nego ste to čuvali da narod obradujete da su prevareni nakon završenih izbora?

Hvala.