BRANKO LUKIĆ

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Branko Lukić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 13. na listi Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe MI SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ, koja se do aprila 2024. zvala MI - GLAS IZ NARODA prof. dr Branimir Nestorović. Član je Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za Kosovo i Metohiju.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1959. godine. Po profesiji je advokat.

Živi u Beogradu.


Poslednji put ažurirano: 16.11.2025, 16:49

Osnovne informacije

Statistika

  • 37
  • 9
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Hvala predsedavajuća.

Kolege poslanici i građani Srbije, prvo pitate je za predsednicu Narodne skupštine i ministra spoljnih poslova Srbije. U Srbiji je krajem novembra održan Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme kome je prisustvovala i predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.

Nakon Samita usvojena je zajednička izjava kojom se potvrđuje nepokolebljiva podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Prošle godine ministar spoljnih poslova, Marko Đurić, je na Samitu učestvovao putem video linka i imao sličan pristup.

Ni prošle, ni ove godine nije saopšteno da li se Srbija pridružila završnim izjavama Samita. Ovogodišnja zajednička izjava, između ostalog osuđuje „agresiju“ i privremenu nezakonitu okupaciju Krima od strane Rusije, koju prate represije, kršenje ljudskih prava, prisilna raseljavanja i uništavanje kulturne baštine. Da li se prošle i ove godine Srbija pridružila završnim izjavama Samita međunarodne krimske platforme, koje sadrže oštre osude Rusije?

Drugo pitanje, za ministra spoljnih poslova, u nedavnom Izveštaju Evropske komisije o Srbiji, na strani 115. piše da se: „U poslednjim nedeljama Srbija retroaktivno usaglasila sa nekoliko odluka saveta, izjava EU“, koje se tiču Rusije. Sa kojim se to izjavama EU koje se tiču Rusije Srbija retroaktivno usaglasila? Da li te izjave mogu da negativno utiču na naše odnose sa Ruskom Federacijom, s obzirom da u izveštaju piše da to uključuje i neke odluke kojima se na listu sankcionisanih lica stavljaju ruski državljani i izjave kojima se osuđuju postupci Rusije?

Treće pitanje za ministra za evropske integracije. Zašto se sadržaj Poglavlja 35 za pristupanje EU još uvek drži u tajnosti? Da li je to zato što ono sadrži obavezu faktičkog ili pravnog priznanja lažne države „Kosovo“ i zato što bi se podrška javnosti procesu evrointegracija dodatno urušila kada bi sadržaj Poglavlja 35 postao javan i dostupan svima?

Četvrto pitanje ministru unutrašnjih poslova, gospodinu Dačiću, u poslednjih šest meseci, prema podacima koje imamo, u Mionici je prijavljeno preko 900 novih stanovnika, pa je pitanje da li se ispoštovalo pravilo da na lokalnim izborima ne može da glasa niko ko se prijavio u kraćem roku od šest meseci? Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Dakle, ministar Stanković nam je rekao da ništa do sada nije video što bi poboljšalo ovaj zakon, a istakao je i svest o identitetu, odnosno važnost ove svesti, pa, mislimo da naši amandmani idu upravo u tom cilju. Desilo se još nešto, moram da kažem da se uopšte ne slažemo sa kolegom Grbovićem, i mislio sam da se ovo nikada neće desiti, ali apsolutno se slažem sa gospodinom Jovanovim, kolegom koji je danas odgovarao kolegi Grboviću.

Dakle, mi u članu 8. u delu koji se odnosi na član 14b. na početku stava 3. reči „za autora može biti izabrano“, mi bi menjali rečima „izabrani autor“.

Dakle, po nama izabrani autor je lice koje je državljanin Republike Srbije, i da bi to trebalo biti vodilja koja treba da da ljudima priliku da pišu udžbenika.

Nakon stava 3. dodali bi stav 4. koji glasi: „Prilikom pisanja udžbenika za istoriju, kao i prirodu i društvo, a utor je dužan da pored teorije o doseljavanju Slovena uvrsti i teoriji o autohtonosti Srba, odnosno Slovena na prostorima Balkanskog poluostrva, uzimajući u obzir kako svedočenja i pisanja istaknutih autora od antičkog vremena do danas, tako i moderna genetska istraživanja.“

Dakle, odredba da autor može da bude državljanin Srbije je u zakonskom smislu besmislena i ne znači ništa, jer reč može da ne predstavlja nikakvu obavezu. Zato predlažemo da autor mora biti državljanin Srbije, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Govorimo sve vreme da je problem što nam stranci pišu udžbenike, a po ovom Predlogu zakona biće moguće da autor bude samo onaj koji je državljanin ove države.

Kada je reč o udžbenicima od nacionalnog značaja, predlagač je propustio priliku da obaveže pisce udžbenika istorije da ukinu monopol teorije o doseljavanju Slovena. U nauci važi pluralitet i takmičenje teorija. Međutim, dešava se ponekad da je političkim putem nametnuta teorija koja ili nije istinita ili za nju ne postoje dokazi ili su ti dokazi tanki u odnosu na dokaze suprotstavljene teorije.

Tada se važeća teorija održiva jedino silom monopola jedne teorije i potpunim ignorisanjem i prećutkivanjem dokaza i autora koji zastupaju suprotstavljenu teoriju. Dakle, predlažemo da se u udžbenik uvede i to da su Srbi, Sloveni starosedeoci na ovom prostoru. Hvala.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Vreme ovlašćenog, vezano za ovu temu.

Autentično tumačenje služi da bi se razjasnilo nešto što u praksi stvara nedoumice, a ovde nema nikakve prakse. Ovde se pokušava da se kaže da to što smo tražili 10, u stvari mislili smo 300. Ovde je praksa da se pokazuje neke fotografije. Evo ja ću da vam kažem, ovaj narandžasti deo je deo ono što je usvojeno leks specijalisom, a vi sada hoćete da nam kažete da to što je usvojeno nije narandžasto, nego je ovo što je prikazano zeleno, dakle, pet do šest puta veće i na možete autentičnim tumačenjem da menjate zakon, jer autentično tumačenje nema snagu zakona, ono samo treba da objasni šta se mislilo. Ne može da se objasni da se mislilo nešto što je pet šest puta veće.

Dakle, veliki broj objekata se nalazi u stvari u ovom zelenom delu, u ovom delu koji pokušava sada da se kaže da se mislilo prvi put, a u stvari, treba da se ukine zaštita spomenika u tom zelenom delu, aman kneza Miloša, Veznesenjska crkva, Dom radničke komore, zgrada Manjež, zgrada Generalštaba, zgrada Ministarstva saobraćaja, zgrada oficirske zadruge, „Kasarna 7. puka“, kuća porodice Najdanović, oficirki Dom SKC, Palata Ministarstva finansija i Kraljevine Jugoslavije, sada zgrada Vlade Republike Srbije, palata Ministarstva šuma i ruda i Ministarstva poljoprivrede i voda, sada Ministarstvo spoljnih poslova, područje kuće Nikole Nestorovića, Dobrovićev Generalštab. Dakle, jedan ogroman broj kulturnih objekata sada treba da se odvede pod ono što je takođe nezakonito, sa čega je takođe nezakonito skinuta zaštita kulturnog dobra.

Predlažem da se ni u kom slučaju ovo ne prihvati, jer je apsolutno protivno zakonima i Ustavu, dakle ne možete nižim pravnim aktom da menjate viši i pravni akt, i kada bismo imali Ustavni sud koji radi ovo sigurno ne bi prošlo, ovo je moja praksa, ovo radim iz nam da ovako nešto nije moguće. Hvala vam.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2025.

Hvala predsedavajuća.

Kolege poslanici i građani Srbije, prvo pitate je za predsednicu Narodne skupštine i ministra spoljnih poslova Srbije. U Srbiji je krajem novembra održan Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme kome je prisustvovala i predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.

Nakon Samita usvojena je zajednička izjava kojom se potvrđuje nepokolebljiva podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Prošle godine ministar spoljnih poslova, Marko Đurić, je na Samitu učestvovao putem video linka i imao sličan pristup.

Ni prošle, ni ove godine nije saopšteno da li se Srbija pridružila završnim izjavama Samita. Ovogodišnja zajednička izjava, između ostalog osuđuje „agresiju“ i privremenu nezakonitu okupaciju Krima od strane Rusije, koju prate represije, kršenje ljudskih prava, prisilna raseljavanja i uništavanje kulturne baštine. Da li se prošle i ove godine Srbija pridružila završnim izjavama Samita međunarodne krimske platforme, koje sadrže oštre osude Rusije?

Drugo pitanje, za ministra spoljnih poslova, u nedavnom Izveštaju Evropske komisije o Srbiji, na strani 115. piše da se: „U poslednjim nedeljama Srbija retroaktivno usaglasila sa nekoliko odluka saveta, izjava EU“, koje se tiču Rusije. Sa kojim se to izjavama EU koje se tiču Rusije Srbija retroaktivno usaglasila? Da li te izjave mogu da negativno utiču na naše odnose sa Ruskom Federacijom, s obzirom da u izveštaju piše da to uključuje i neke odluke kojima se na listu sankcionisanih lica stavljaju ruski državljani i izjave kojima se osuđuju postupci Rusije?

Treće pitanje za ministra za evropske integracije. Zašto se sadržaj Poglavlja 35 za pristupanje EU još uvek drži u tajnosti? Da li je to zato što ono sadrži obavezu faktičkog ili pravnog priznanja lažne države „Kosovo“ i zato što bi se podrška javnosti procesu evrointegracija dodatno urušila kada bi sadržaj Poglavlja 35 postao javan i dostupan svima?

Četvrto pitanje ministru unutrašnjih poslova, gospodinu Dačiću, u poslednjih šest meseci, prema podacima koje imamo, u Mionici je prijavljeno preko 900 novih stanovnika, pa je pitanje da li se ispoštovalo pravilo da na lokalnim izborima ne može da glasa niko ko se prijavio u kraćem roku od šest meseci? Hvala.