DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 25.03.2003.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

25.03.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Ovakav Predlog zakona o PIO zaslužuje, naravno sa aspekta DOS-a, da se razmatra u ovoj situaciji, kada niko živi u Srbiji niti vidi niti čuje šta narodni poslanici govore i šta predlažu u parlamentu.
O ovom predlogu zakona svakako ima šta da se kaže. Ovim zakonom, kada ga usvojite, znam naravno da hoćete, ukidate mnoga postojeća prava, a ništa novo, istovremeno pozitivno, niste predložili. Recimo, povodom prava na novčanu naknadu i pomoć ministar je nešto pokušala da objasni. Međutim, gospodo, o ukidanju ovog i ovakvih prava moglo bi da se govori kada bismo mi bili razvijeno društvo, u kome bi građani bili u mogućnosti da sami plaćaju ovakve usluge.
Nažalost, vašom politikom građani su već poodavno ne svedeni na minimum, nego daleko ispod minimuma egzistencije, kada je i kupovina najjeftinijeg leka i te kakav luksuz, a kamoli plaćanje tuđe nege ili pomoći.
S druge strane, usklađivanje penzija predstavili ste kroz neku višu matematiku, kako niko ko čita zakon ne bi primetio da penzije više ne zavise od prosečnih troškova života, a što je jedino pravično rešenje. Očigledan je cilj ovog zakona da se smanji visina starosne i invalidske penzije. Logično pitam, da li se primenom ovakvog zakona želi smanjiti broj penzionera metodom izgladnjivanja. Interesantan vam je i ovaj komplikovani način izračunavanja i bodovanja visine penzija.
Nameravala sam da pitam gospođu ministra da nam objasni, a bilo bi to vrlo interesantno, vrednost ličnog boda i ličnog koeficijenta za desetine hiljada lica koje ste otpustili s posla godinu ili dve godine pred penziju i uputili ih na tržište rada. Hoće li njihove osnovice za bodovanje biti te dve-tri hiljade koje dobijaju na tržištu rada, sa kojima pokušavaju da prežive. Oni manje hrabri i manje snalažljivi, bogami i izvrše samoubistvo, a to vam je svakako poznato.
Brojni su nedostaci ovog zakona. Povucite ovaj zakon iz procedure i sprečite katastrofalne posledice njegove primene. Naravno, znam da to nećete prihvatiti, zato su svi pojedinačni nedostaci zakona obuhvaćeni amandmanima mojih kolega iz SRS. Vama to takođe neće biti prepreka da ovakav zakon usvojite i da kroz medije kratko obavestite javnost Srbije, evo doneli smo nov, reformski zakon; bitno je da zvuči, a kakve su posledice, videće Srbija.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Hranislav Perić, a posle njega narodni poslanik Slađan Mijajlović.

Hranislav Perić

Dame i gospodo narodni poslanici, danas na dnevnom redu parlamenta je zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prethodno su moje kolege govorile o kakvom se zakonu radi, na primerima su pokazali da će novim obračunom biti oštećeni svi koji budu išli u penziju po ovom zakonu u odnosu na postojeći zakon.
Pokušaću da ne ponavljam prethodne kolege i odmah na početku izlaganja želim da kažem da je ovaj zakon nepovoljan za penzionere i posebno za invalide.
Cilj ovog zakona nije da zaštiti penzionere i invalide, već da zaštiti penzijski fond koji je prazan. Moje mišljenje je da Vlada nije trebalo da ide sa ovim zakonom, jer se nisu stekli uslovi i ambijent za to. Potpuno sam siguran da ćete se vi braniti da su teškoće nasleđene iz prethodnog režima, što ne odgovara istini, jer već ste tri godine na vlasti, sasvim dovoljno da počnete da krivicu za stanje potražite u svojim redovima.
Ovaj zakon bi trebalo da dođe ovde na dnevni red onda kada se prethodno urede mnoga pitanja, kada se stvore uslovi da ovaj zakon funkcioniše u praksi, a da korisnici ne budu oštećeni. Kada ovo kažem, mislim na penzionere, invalide i poljoprivrednike.
Zadatak broj jedan pre donošenja ovog zakona treba da bude da nam privreda dobro radi, sa što većim brojem zaposlenih; hteli vi ili ne, morate da priznate da u ovom delu nemate rešenja. Kada ove dve stvari ne funkcionišu, nepotrebno je donositi zakon o penzijama. Kada nema ko da puni penzijski fond, to mi liči na onu narodnu "mnogo dece, a malo jaja za podelu".
Morate da priznate, od kada ste vi na vlasti, sve je gore stanje u privredi. Preduzeća ne rade, a vi možete da kažete i da rade, mnogo radnika je na plaćenom odsustvu, a uz minimalnu nadoknadu, mnogo radnika je izgubilo posao zbog Zakona o privatizaciji, a ako je ovakvo stanje u privredi, ne znam ko bi mogao drugi da puni penzijski fond.
Pomenuo sam Zakon o privatiziaciji; ovaj zakon je direktno ugrozio penzioni fond, jer su nas kupci preduzeća uslovili - u ovoj firmi treba otpustiti toliko radnika, pa ćemo kupiti preduzeće. Ovakva dešavanja su prisutna u svim preduzećima koja su privatizovana do sada.
Šta to znači? To znači da se smanjio broj zaposlenih i da trenutno on u Srbiji ne može da obezbedi toliko para koliko je dovoljno da se isplate penzioneri, jer ste uspeli da postignete odnos jedan uposlen na dva penzionera, kakav do sada nije zabeležen kod nas. Bez uspešnog zapošljavanja u privredi, direktno u proizvodnji, nema sreće ni za radnike ni za penzionere. Ono što ste u delu zapošljavanja uradili, to je da ste formirali mnoge agencije, fondove, nevladine organizacije, napravili ste skupu državu i skup državni aparat.
U postojećem Zakonu o penzijama uzeto je za obračun deset najboljih godina za obračun penzija i po ovakvim uslovima prosek penzija je 8.000 dinara. Po novom predlogu zakona o penzijskom osiguranju uzeo bi se prosek celog radnog staža budućeg penzionera, što u prevodu znači - duži prosek, tanji ček.
U Predlogu zakona postoje novine u delu poljoprivrednih penzija. Poljoprivrednici bi najčešće da njihovo osiguranje bude dobrovoljno, jer ti što imaju robnu proizvodnju za tržište verovatno bi se osigurali, a oni sa manjim posedima, koji proizvode samo za svoje potrebe, verovatno i dalje neće moći da plaćaju penzijski doprinos od 12.816 dinara.
Ovaj zakon je najnepovoljniji za invalide rada. Novi propis o invalidskom osiguranju ne predviđa više prava po navedenim osnovama, već oslobađaju poslodavce navedenih obaveza; na primer, radnik ostane bez ruke usled povrede na radu, što mu ne omogućava da dalje nastavi da radi posao koji je radio do povrede, ali bi mogao da radi neki drugi posao bez angažovanja obe ruke. Koja su prava ovog radnika? Po propisima - nikakva.
Pravo na invalidsku penziju ne može da ostvari, pravo po osnovu smanjene radne sposobnosti ne može da ostvari, jer se ne predviđaju u propisima, već ovakvim načinom oslobađaju se poslodavci navedenih obaveza. Zakon ne štiti invalide, niti im obezbeđuje prava koja su data po članu 40 Ustavu. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slađan Mijajlović, a posle njega narodni poslanik Dragan Ljubojević.       

Slađan Mijajlović

Dame i gospodo, u Predlogu ovog zakona za DSS jedino nije sporan prelazak na drugačiji sistem obračuna penzijskog  osnova i visine penzija. Dugoročno gledano ovo je ispravan model, bez obzira što će kratkoročno kod nekih izazvati nezadovoljstvo, pogotovu kod onih koji primaju trenutno za naše uslove relativno visoke penzije.
Veliki nedostatak ovog predloga je ukidanje treće kategorije invalidnosti i dva prava koja na osnovu njega slede: pravo na odgovarajući posao kod istog poslodavca na osnovu preostale radne sposobnosti i pravo na novčanu naknadu zbog manje zarade na drugom odgovarajućem poslu. Do sada su invalidi rada treće kategorije sa ova dva prava bili maksimalno zaštićeni.
Sa druge strane, zbog odsustva bilo kakve kontrole dolazilo je do maksimalnih zloupotreba prilikom utvrđivanja ovog prava od strane lekara - veštaka Fonda PIO. Tako je ovo pravo korišćeno kao način da se bez rada dobro zarađuje posle samo nekoliko godina radnog staža, sve o trošku Fonda PIO, odnosno onih koji rade i kojima se uplaćuju doprinosi.
Isti je slučaj kad se radi o invalidskim penzijama kojih ima čak 300.000. To je, čini mi se, razlog zašto Vlada predlaže ukidanje ovog prava, jer se njegova zloupotreba nije mogla sprečiti ni retroaktivno ni za ubuduće, niti su se mogle realizovati novčane obaveze koje iz njega slede. Da invalida rada treće kategorije ima deset puta manje verujem da u Predlogu ovog zakona ne bi bilo predviđeno ukidanje ovog prava.
Ipak, ne možemo ukidati ona prava čiju zloupotrebu ne možemo da sprečimo. Obaveza je da Vlada pokuša da spreči takve zloupotrebe, pre sve kontrolom već okončanih postupaka, kao i onih koji će biti tek povedeni. Naravno, nemoguće je da neko iskontroliše desetine hiljada dosijea, ali to nije ni neophodno. Dovoljno je da se izvrši kontrola na primer 1.000, ali da se za sve nepravilnosti izreknu oštre kazne. Strah od sigurne kazne dovodi do poštovanja zakona onih koji zloupotrebljavaju ovo pravo, opravdano se mogu nadati da neće svaka zloupotreba biti otkrivena, ali ne smeju imati ni malo nade da neće biti kažnjeni ukoliko budu uhvaćeni ili će proći sa blagom kaznom.
Kada smo već kod kazni, neprimereno veliki raspon od minimalne do maksimalne predviđen je u kaznenim odredbama od pet do 400.000. To će u praksi dovesti do toga da je svaka žalba na visinu kazne opravdana, jer ako se izrečena kazna približava minimalnoj, onda je ona višestruko manja od maksimalne, a u obrnutom slučaju postavlja se pitanje zašto je toliko veća od minimalne kazne; ako sud, prvostepeni organ za prekršaje izrekne novčanu kaznu od 200.000, ta kazna je duplo manja od maksimalne, ali je 40 puta veća od minimalne.
Biće teško izreći pravičnu kaznu, a pogotovu dati obrazloženje zašto je kazna upravo te visine. Nije pravedno i što se predlaže da se stepen uvećanja radnog staža uslovljava sa 10 godina rada na poslovima koji su naročito teški i opasni po zdravlje.
Ukoliko se želi smanjiti broj penzionera na ovaj način, dovoljno je ići na krajnje restriktivno utvrđivanje radnih mesta na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, kao i na smanjenje stepena uvećanja. Oba ova prava do sada su uglavnom zloupotrebljavana i široko tumačena. Ovako ispada da samo od jednog radnog dana zavisi da li će neko imati pet godina radnog staža manje ili više. Ispada da je neki posao štetan po zdravlje samo ako se obavlja deset godina i duže. U tom slučaju, morali bismo da promenimo i definiciju poslova na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem. No, ovo nije pitanje rokova, ni političko, ni pravno, već pre svega pitanje medicinske nauke.
Takođe, nije opravdano novčanu nadoknadu za pomoć i negu drugog lica tretirati kao pravo koje ne spada u korpus prava iz invalidskog osiguranja. Suština je u tome da se ovim zakonom svima omogući, pre svega, da se osiguraju od rizika za slučaj da neke osnovne životne potrebe neće moći da obavljaju bez pomoći drugog lica. To pravo da se osigurate od takvog rizika se ovim zakonom ukida, ali se samo pravo na novčanu nanknadu ne ukida. Drugim rečima, novčana naknada će se isplaćivati i dalje, ali ne znamo iz kojih sredstava. Bojim se da to u nekoj bližoj budućnosti može da dovede čak i do gašenja ovog prava.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Ljubojević, a posle njega narodni poslanik Dušan Cvetković.

Dragan Ljubojević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je danas pred poslanicima Republičke skupštine, uređuje jednu vrlo značajnu oblast, od koje zavisi egzistencija milion i dvesta hiljada korisnika penzija.
U obrazloženju koje su predstavnici Vlade, odnosno resorni ministar dali kao prilog tekstu zakona, stoji da je situacija u penzionom fondu loša zbog demografske i ekonomske situacije u našoj zemlji. Mislim da je tu redosled obrnuto, da je pre svega situacija u penzionom fondu i u celoj toj oblasti loša zbog ekonomske situacije, zbog toga što je platni fond iz koga se obezbeđuju penzije znatno manji od samog penzionog fonda, odnosno od sredstava potrebnih za isplatu penzija.
Aktuelna vlast je imala gotovo tri godine vremena da nešto u privredi učini, odnosno da pospeši, poveća privrednu aktivnost, kako bi i ubiranje, zahvatanje iz privrede bilo adekvatno, kako bi penzije mogle na adekvatan način da se servisiraju.
O nekim reformama koje se nagoveštavaju u ovom predlogu zakona apsolutno ne može biti reči, jer suštinskih reformi u ovom i ovakvom Predlogu zakona nema. Suština ovog predloga zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jeste u tome da se još više smanjuju penzije, odnosno da će i novi, ali i ovi sadašnji penzioneri po novom obračunu penzija imati za određeni procenat manje penzije.
Ono što je takođe loše, a predviđeno je ovim zakonom, to je da se ostavlja veliki raspon između najniže i najviše penzije. Činjenica je da ovaj zakon limitira gornju granicu penzija, odnosno koeficijent za gornju granicu penzije na četiri, ali moguće je da neko, ko ostvari pravo na punu penziju, ima manji koeficijent od broja jedan.
Situacija u zemlji je takva da je veliki broj radnika zasnovao radni odnos u jednom preduzeću i ceo svoj radni vek proveo u tom preduzeću, a svi vrlo dobro znamo da je bilo preduzeća koja su 10, 20, 30, pa i 40 godina poslovala tako da su radnici imali manje plate od prosečne plate na nivou Srbije, tako da je moguće da neko ima koeficijent manji od jedan. To znači da će razlike između najveće i najniže penzije biti i više nego 1:4, što smatram da je nedopustivo, jer je penzija socijalna kategorija i pre svega treba da obezbedi minimum životnih uslova za one koji više nisu poslovno sposobni, posebno što ovaj zakon predviđa i uvođenje dobrovoljnog penzionog osiguranja.
Dakle, onaj ko kroz svoj radni vek ostvaruje i veća primanja od prosečnih i po nekoliko puta - 5, 6, 7 i 10 puta ima veća primanja nego što je to prosek na nivou Srbije, on ima mogućnost i stimulisanje da jedan deo svojih primanja, jedan deo sredstava koja ostvaruje u svom aktivnom životnom dobu, usmeri u neke od dobrovoljnih penzionih fondova i na taj način ostvari dodatna sredstva kada ne bude bio u prilici da privređuje, odnosno da ostvaruje dohodak.
Tu se postavlja jedno pitanje, to je u ovom zakonu i rečeno, da će ova oblast dobrovoljnog penzionog osiguranja biti regulisana nekim posebnim zakonom koji će biti predložen Narodnoj skupštini na usvajanje. Samo ovde upozoravam, nažalost predstavnika Vlade nema, da u Srbiji posluju određeni penzioni fondovi na principu dobrovoljnosti. Postavlja se pitanje na osnovu kojih zakona i na osnovu kojih propisa ti fondovi posluju. Ministar je malopre rekla da oni posluju na osnovu saveznog zakona o osiguranju i da je to, u stvari, princip životnog osiguranja.
Međutim, konkretno, firma "Dunav ti bi ejdž", tako oni kažu, tako sebe nazivaju, reklamira se javno. Imate ovde preko puta glavne pošte njihove reklame. Oni se predstavljaju kao penzioni fond. Pozivam odavde da neko od nadležnih reaguje. Ako nisu penzioni fond, zašto se predstavljaju kao penzioni fond? Vi vrlo dobro znate ko stoji iza tog fonda, ko je osnivač tog fonda - Labusov sin. U Holandiji je registrovana ta firma, koja je, navodno, neki partner ovde sa Osiguravajućim zavodom "Dunav". Međutim, to sve treba ispitati. Upozoravam vas na vreme ...
(Glas iz sale: Labus nema sina.)
Izvini, nešto nije jasno? Što se dereš? Obrati se lekaru, nisam nadležan za takve slučajeve.
(Glas iz sale: Ti si za lekara.)
Gospođo Čomić, molim vas, obuzdajte i smirite ove neartikulisane.
Zakon koji je danas na dnevnom redu neće doneti nikakve novine u oblasti penzionog i invalidskog osiguranja. Produžiće agoniju u kojoj se nalazi penzioni fond. Poslanici SRS neće glasati za ovaj zakon i uveren sam da zakon neće dobiti potrebnu većinu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslanik Siniša Mitrović, predlog po Poslovniku.

Siniša Mitrović

Uvažena predsednice, poštovane kolege poslanici, u članu 100. jasno stoji da su narodni poslanici dužni da poštuju dostojanstvo Narodne skupštine. Zaista ne bih kvario atmosferu debitanta i ne bih zaista da kvarim tu prvu poziciju, već da mladom kolegi poželim da bude dostojanstven. U parlamentu se mora govoriti istinito i činjenice morate uvažavati.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Povreda Poslovnika se odnosi na komunikaciju. Narodni poslanik jeste izneo neistinite činjenice za govornicom, a svi smo obavezni na poštovanje Poslovnika. To je nešto na šta ne treba da vas podsećam. Kršenje Poslovnika se nastavlja dobacivanjem iz poslaničkih klupa, potpuno nepotrebno. Molim vas da poštujemo Poslovnik zbog svih nas.
Reč ima narodni poslanik Dušan Cvetković.