DEVETO VANREDNO ZASEDANjE, 01.07.2003.

6. dan rada

OBRAĆANJA

Dejan Mihajlov

Poštovani poslanici, harmonizacija, pre svega, treba da znači harmonizaciju naših ekonomskih odnosa i, kako kažu u samim razlozima za donošenje ovog plana, harmonizaciju sa propisima Evropske unije, kako bi se približili početku procesa razgovora oko pridruživanja Evropskoj uniji.
Kopenhagenski dokument, koji sam citirao, pre svega više govori ne o ekonomskim odnosima, već o stabilnosti institucija, pravnoj državi, nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima. Ako uzmemo samo te kriterijume videćemo da Srbija, da se danas omogući da budemo članica Evropske unije, nikako ne bi mogla da bude članica Evropske unije.
Mi nemamo institucije, nemamo parlament koji poštuje odluku Ustavnog suda Srbije, nemamo parlament koji je uređen u skladu sa tom odlukom, nemamo predsednika koji bi tu Srbiju vodio u Evropsku uniju, nemamo institucije koje mogu da garantuju slobodu medija, nemamo savet za radiodifuziju, tačnije imamo ga, a bolje da ga nemamo. Nemamo ustavni sud, čije će odluke delovati najviše na one organe koji kreiraju zakone u Srbiji.
Srbija, da nam danas kažu da uđemo u Evropsku uniju, to ne bi mogla da bude i ne bi mogla da postane. Čija je odgovornost? Kao što je odgovornost za loš akcioni plan harmonizacije odnosa; za akcioni plan u kome interese građana Srbije, države Srbije i državne zajednice Srbija i Crna Gora štiti Evropska unija i Evropska komisija, dok Vlada Republike Srbije (što bi rekao jedan od naših poslanika, da li je ovo dogovor dva kartela ili šta je) te interese gasi.
U takvim odnosima o kakvoj harmonizaciji mi možemo ovde da govorimo, kada Evropska komisija mora da kaže vama da se ukinu kvote za poljoprivredne proizvode u Crnoj Gori, kada Evropska komisija mora da kaže da mi moramo da zaštitimo našu privredu, naročito poljoprivredu. Da li ovde govorimo o odgovornoj vlasti koja pravi akt harmonizacije koji treba da udahne život državnoj zajednici Srbija i Crna Gora i koji će probleme rešavati sada, ako su vam već puna usta da ste vi ti koji rešavate probleme.
Rešite problem između dva sistema Srbije i Crne Gore. Rešite problem monetarne unije, dva odvojena tržišta, spoljno-trgovinskih odnosa. Vi ta pitanja odlažete za tri plus dve, znači za pet godina i tada ćete te probleme rešavati.
Koje probleme vi ovde rešavate? Vi ovim putem rešavate vaše lične probleme i vaše lične odnose. Naplaćujete stare dugove. Te probleme vi rešavate, dame i gospodo. Vi ne rešavate probleme građana Srbije, građana državne zajednice Srbija i Crna Gora, koji žele da se odnosi harmonizuju, koji žele kada nešto uvezu i kada nešto ide iz Bara za Beograd da nemaju administrativnu granicu i taj tovar niko ne treba da im pregleda, koji mogu sa dinarima da odu u Podgoricu i da kupuju za dinare, koji neće da menjaju valute na granici i koji hoće kada prelaze granicu između Srbije i Crne Gore, administrativnu granicu, da im niko ne traži da otvaraju gepek da vide šta nose. Takvu državu građani Srbije i Crne Gore hoće. Neće državu u kojoj će prolaziti proceduru kao da idu u Mađarsku, Hrvatsku ili u neku drugu zemlju.
Štaviše, čujemo da se granica sa Hrvatskom, od kada su ukinute vize, brže prolazi nego granica između Srbije i Crne Gore. Da li takvu državu vi pravite i kakve odnose vi harmonizujete? Da li smo takvu državu obećali građanima? Naravno da nismo; ova država ima i ova harmonizacija imaju rok trajanja dok ste vi na vlasti. Ona treba da posluži kao forma koju vi hoćete da ispoštujete, da vam iz Evropske unije ne bi zavrtali uši što ništa niste uradili. Upravo o takvoj harmonizaciji mi danas ovde govorimo. Ako mi, kao građani Srbije, treba da čekamo da Evropska unija štiti naše interese i da preko Evropske unije možemo da ostvarimo naše interese, koja se zalaže da ti odnosi budu jači, da te veze budu bolje, da komunikacija bude protočnija, onda o čemu mi ovde govorimo, o kakvim namerama ovde govorimo.
Jednostavno mi, kao predstavnici građana Srbije, treba ovde da učinimo da te građane zaštitimo i da tim građanima pružimo priliku da ova državna zajednica, koja je na probnom radu od tri godine, pokaže da može da funkcioniše, ali ne kao politička tvorevina, već kao realna potreba građana Srbije i Crne Gore, kao realna potreba privrednika u Srbiji i Crnoj Gori, kao realna potreba za stabilnost u ovom regionu i kao realna potreba za našu bržu integraciju u Evropsku uniju. To je ono što je naša obaveza da u naredne tri godine pokažemo.
Ovim akcionim planom sva sporna pitanja odlažemo da rešimo. Vi koji ste preuzeli odgovornost prebacili ste tu odgovornost na one koji će na vlasti biti za tri ili pet godina, zato što znate da vi na toj vlasti nećete biti i zato vam je lakše da to prebacite na one druge, vi koji ste preuzeli odgovornost za budućnost ove državne zajednice i sve radite da ona ne profunkcioniše. Zašto? Zato što nećete biti na vlasti kroz tri godine, kada se završi taj period i kada će se gledati da li će biti ili neće biti referenduma. Na taj način vi odlažete rešavanje problema. Kada se rešavanje problema odlaže on postaje veći i veći i na ovaj način ne doprinosimo izgradnji i harmonizaciji odnosa ove dve države. Na ovaj način mi ne doprinosimo našem bržem uključivanju u Evropsku uniju.
Ako mi tek za pet godina uskladimo naše odnose, tek za pet godina ćemo moći da krenemo da razmišljamo o članstvu u Evropskoj uniji i da krenemo sa njima da zaključujemo sporazume, tek za pet godina, jer moramo kao jedno tržište, jedna država da krenemo da se učlanjujemo u Evropsku uniju. Ako ste pogledali malo zaključke iz Soluna mogli ste to da vidite, da će se države učlanjivati ili pristupati Evropskoj uniji pojedinačno. Nema više kolektivnog učlanjivanja zapadnog Balkana ili jednog broja država iz našeg regiona. Ne, nego pojedinačno.
Ta lažna obećanja koja dajete građanima - 2007. godina - čiste su neistine, zato što ništa po tom pitanju ne može da se počne dok se posao, koji smo danas trebali da uradimo, ne završi. Po vama će se ovaj posao završiti kroz pet godina i kroz pet godina će budućnost Srbije biti značajno drugačija nego što ona može danas da izgleda. Perspektive Srbije kroz pet godina, ukoliko posao koji treba danas da radimo ne uradimo, biće mnogo gore nego što su danas.
Ako vi o takvoj državi nama govorite i ukoliko o takvoj harmonizaciji nama govorite, onda građanima Srbije obećavate ulazak u Evropsku uniju 2015. godine, 2020. godine. Vi njima obećavate da će Srbija ovde ostati izolovana i da neće imati državu sa kojom će moći nesmetano da trguje. To vi nama i njima obećavate.
Da li je to ono što stoji u Beogradskom sporazumu? Nije. Da li smo se mi, kao oni koji smo podržali Beogradski sporazum, za to zalagali? Nismo, zalagali smo se za funkcionalnu državu koja će imati ingerencije u oblasti ekonomije. Vi ste Ustavnu povelju prekršili već na prvom koraku izborom Saveta ministara. Vaša je odgovonost što su sve ekonomske funkcije u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora prepuštene članovima Saveta ministara iz Crne Gore, spoljni ekonomski odnosi i unutrašnji ekonomski odnosi. Vaša je odgovornost što kroz Savet ministara nećemo imati prilike da utičemo na harmonizaciju odnosa Srbije i Crne Gore.
Vi ste ukrstili Ustavnu povelju i neki balans koji je tom ustavnom poveljom bio planiran, da se podele ekonomski odnosi jednoj državi članici za ekonomske odnose sa inostranstvom i drugoj državi članici za unutrašnje. Vi ste to sve dali predstavnicima iz Crne Gore da bi namirili vaše političke dugove Borisu Tadiću, Goranu Svilanoviću i Rasimu Ljajiću. Mi smo dobili nepotpun, nefunkcionalni Savet ministara, s obzirom da Crnogorci vode najviše interesa o Crnoj Gori, o privredi Crne Gore i kroz ovaj akcioni plan se vidi da je Crna Gora ostvarila sve što je htela.
Kada meni Banović ili neko iz Socijaldemokratske partije Crne Gore, koja zagovara otcepljenje, kaže da je akcioni plan izuzetan i izuzetno dobar za Crnu Goru, onda znam da za Srbiju nešto nije u redu. Ako meni separatisti u Crnoj Gori kažu da je ovo dobro za Crnu Goru, znači da nije dobro za Srbiju i Crnu Goru, i za građane Srbije.
Dame i gospodo, ovo što ćete vi uraditi izglasavanjem ovog akcionog plana, bez prihvatanja sugestije Evropske unije koja treba da dođe u toku današnjeg ili sutrašnjeg dana, mislim da je nešto loše...
(Predsedavajuća: Deset minuta.)
... i da je nešto što će samo prouzrokovati sukobe, konfrontacije, a neće doprineti stvarnoj i suštinskoj harmonizaciji odnosa Srbije i Crne Gore, tu pre svega mislimo na carine, spoljnu trgovinu i uniju jedinstvenog tržišta, pre svega monetarnu uniju. Neka vam ovo glasanje služi na čast.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Zaključujem načelni pretres i saglasno članu 136. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na naziv Predloga zakona i član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.

Predstavnik Vlade i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li podnosilac amandmana želi reč? Nije prisutan.

Da li neko drugi od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)

Sledeći amandman na član 2. podnela je narodna poslanica Gordana Pop-Lazić.

Predstavnik Vlade i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li podnosilac amandmana želi reč? (Nije prisutan.)

Da li neko drugi želi reč? (Ne.)

Sledeći je član 3, na njega je amandman podnela narodna poslanica Vjerica Radeta.

Predstavnik Vlade i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Podnosilac amandmana nije prisutan.

Da li neko drugi od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)

Na Akcioni plan, koji je sastavni deo Predloga zakona, amandman je podneo narodni poslanik Čedomir Jovanović.

Predstavnik Vlade i Odbor za finansije su prihvatili ovaj amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.

Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnik predlagača Čedomir Jovanović, potpredsednik Vlade Republike Srbije, želi završnu reč? Nije prisutan.

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima, a kako smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje, određenom za danas, odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Obaveštavam narodne poslanike da ćemo glasanje otpočeti u 18,45 časova, kada će predsedavati predsednica Narodne skupštine, Nataša Mićić.

(Posle pauze-19,00)