DRUGO VANREDNO ZASEDANJE, 11.06.2010.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGO VANREDNO ZASEDANJE

4. dan rada

11.06.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 13:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Drugog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 109 narodnih poslanika.
Da bismo utvrdili broj prisutnih poslanika u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali 87 narodnih poslanika, odnosno da postoje uslovi za rad.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju narodni poslanici: Dejan Radenković, Đuro Perić, Mladen Grujić, Aleksandra Janković, Milutin Jeličić, Nikola Lazić, Aleksandar Pejčić.
Saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam, pored predstavnika predlagača gospođe Snežane Malović, ministra pravde, pozvala da sednici prisustvuje i Zlatko Petrović, načelnik u Ministarstvu pravde.
Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda – Predlog zakona o sudskim veštacima (nastavak načelne rasprave)
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Hvala, gospođo predsedniče. Gospođo ministre, danas ću ukratko izneti jedan primer koji se odnosi na postupanje Višeg suda u Zrenjaninu.
Pred Višim sudom u Zrenjaninu u predmetu K – broj 168/08 vodi se krivični postupak protiv Živanov Miroslava, inače, direktora "Agroživa" iz Pančeva i drugih lica. Od strane branilaca Đorđević Dragana, Đorđević Miroslava advokata iz Zrenjanina i od strane Jovana Ćirića iz Pančeva, u tom predmetu u odnosu na veštačenje, stavljene su primedbe koje se odnose na postupak veštačenja, poveravanja veštačenja Zavodu za sudska veštačenja, koje je u Registru upisano kao akcionarsko društvo, a ne stručna ustanova, niti državni organ. Prema tome, Zavod za sudska veštačenja nije upisan na listu pravnih lica koja mogu obavljati veštačenja Ministarstva pravde. Neki od članova tima veštačenja nisu upisani ni na listu stalnih sudskih veštaka pri Ministarstvu pravde, kao i da profesor dr Periša Ivanović kao zamenik direktora oštećene "Vojvođanske banke" nije mogao obavljati funkciju veštaka.
Ovom prilikom, ukazali su advokati sudu da su pribavili nove dokaze koji ukazuju da je prilikom određivanja veštačenja povređen zakon, a što je prouzrokovalo velike i nesagledive štetne posledice.
Rešenjem istražnog sudije Okružnog suda u Zrenjaninu K broj – 70/08, od 18. juna 2008. godine, veštačenje je povereno Zavodu za sudska veštačenja u Novom Sadu.
U postupku privatizacije Zavoda za sudska veštačenja, metodom javne aukcije, putem Agencije za privatizaciju 70% društvenog kapitala kupila je Tijana Đorđević, pazite, molim vas, iz Novog Sada, ulica Turgenjeva broj 1. Zavod za sudska veštačenja upisan je u Agenciji za privredne registre kao akcionarsko društvo, a uvidom u Centralni registar hartija od vrednosti vidi se da su najveći akcionari Tijana Đorđević sa 55%, "Arious Limited" sa 6,47% . Prema podacima sa interneta vlasnik "Arious Limited" - of šor kompanije, registrovane na Devičanskim ostrvima, jeste Tomislav Đorđević iz Novoga Sada, inače, otac Tijane Đorđević.
Vidite skandal – u optužnici Okružnog javnog tužioca u Zrenjaninu navodi se da je kompanija "Agroživ" a.d. Pančevo uzimala kredite od 18 poslovnih banaka i da je te kredite upotrebila za isplatu dividendi suvlasnicima. Od svih 18 poslovnih banaka jedino je jedna banka postavila odštetni zahtev. Podneskom od 6. aprila 2009. godine, "Meridijan banka" a. d. Novi Sad postavila je i odštetni zahtev u iznosu od 128 miliona, kao i drugi deo tužbenog zahteva koji se odnosi na štetu od 225 miliona. Dakle, "Meridijan banka" odobrila je dva kredita i to jedan u 2005. i drugi u 2007. godini.
Osnivač i vlasnik, suvlasnik, predsednik Upravnog odbora i član Upravnog odbora "Meridijan banke" bio je Tomislav Đorđević iz Novog Sada. Veštačenje u predmetu, gde se kao oštećeni pojavljuje "Meridijan banka" a.d. Novi Sad, čiji je osnivač, vlasnik, suvlasnik predsednik Upravnog odbora i član Upravnog odbora bio Tomislav Đorđević, a izvršni direktor, njegova ćerka Tijana Đorđević, povereno je Zavodu za sudska veštačenja u Novom Sadu a.d, čiji su većinski vlasnici Tijana Đorđević sa 55%, "Arious Limited" sa 6,47%, Tomislav Đorđević.
Ovo je jedinstven primer, gospođo ministre. Ne znam, niste sigurno saznali za ovo, ali imate priliku sada da saznate. Dakle, ovo je jedinstven primer u sudskoj praksi da je veštačenje povereno oštećenom u krivičnom postupku, iako je odredbom člana 116. Zakonika o krivičnom postupku propisano, izričito zabranjeno da se za veštaka određuje lice ili ustanova koja ima svojstvo oštećenog, kao i da lica zaposlena kod oštećenog ne mogu biti veštaci, već se obavezno moraju izuzeti, kako to propisuje odredba člana 45. Zakonika o krivičnom postupku.
Kako je to suprotno članu 114. stavu 2. Zakonika o krivičnom postupku, zato što je veštačenje povereno akcionarskom društvu, a ne stručnoj ustanovi ili društvenom organu, jer se radi o složenijem veštačenju, kako Zavod nije upisan u Registar stalnih veštaka pri Ministarstvu pravde kao pravno lice, kako su veštačenje obavila lica koja nisu upisana na listu stalnih sudskih veštaka, te kako je veštačenje povereno pravnom licu koje je u vlasništvu Tijane Đorđević i Tomislava Đorđevića, osnivača, vlasnika, suvlasnika, predsednika i člana Upravnog odbora, te izvršnog direktora "Meridijan banke", koja je postavljanjem odštetnog zahteva stekla status oštećenog u ovom predmetu, na taj način su povređene odredbe člana 116. st. 1. i 2. Zakonika o krivičnom postupku, te kako je istim članom povređeno, da se na ovakvom nalazu i mišljenju ne može zasnivati sudska odluka – to je odbrana zahtevala da sud u smislu člana 18. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku, člana 178. Zakonika o krivičnom postupku donese posebno rešenje o izdvajanju nalaza i mišljenja Zavoda za sudska veštačenja.
Gospođo ministre, kod vas ova institucija nije registrovana. Ovi veštaci koji veštače kao oštećeni, nisu u skladu sa odredbom članom 116. Zakonika o krivičnom postupku. Sudija koji je predsednik veća u Višem sudu u Zrenjaninu jeste Bakoš Ileš, pa vas molim da se izvrši provera, proverite preko Višeg kasacionog suda i Nadzornog odbora, kao i nadležnog tela, jer se postavlja pitanje – da li je moguće da oštećeni može da bude veštak u krivičnom predmetu? Ne samo u krivičnom, on ne može da bude veštak ni u jednom predmetu!
Naime, odredbom člana 116, za veštaka se ne može odrediti lice koje ne može biti saslušano kao svedok, kako to propisuje član 97, ili lice koje je oslobođeno od dužnosti svedočenja, član 98, kao ni lice prema kome je krivično delo učinjeno. A, ako je određeno, na njegovom nalazu i mišljenju se ne može zasnivati sudska odluka.
Gospođo ministre, vi ste počeli da raščišćavate ove stvari, što se tiče sudskih veštaka, istrajte u tome. Nered i kriminal postoje. Vi imate prava i obavezu da ove stvari uredite na najbolji mogući način.
Što se tiče ovog zakona koji je predložen, postavlja se jedno pitanje jer odredba u zakonu ne postoji – kome će se stranka u postupku žaliti na nalaz i mišljenje veštaka, ukoliko nije zadovoljna ili je taj nalaz lažan i ukoliko je on neistinit, i ukoliko on vodi ka oštećenju stranke u postupku? Da li će on imati pravo da uloži žalbu ministru pravde ili bilo kom drugom organu, to se ovde ne zna? I, zbog toga, sigurno da će ovaj zakon, ukoliko bude usvojen ovakav kako je predložen, imati manjkavosti u određenim segmentima, pa će biti potrebno da se izradi jedan bolji, potpun zakon, koji će biti delotvoran i urediti odnose i na taj način sprečiti kriminal.
Drugo, vezano za veštačenja, ne znam dokle ste stigli i da li Vlada ima nameru da izmeni Pravilnik o naknadama i nagradama stečajnih upravnika? U "Agroživu" Pančevo, ako je to zaista primereno, to je sramota za Vladu, da se donese jedan tarifni, po kome će stečajni upravnik u jednom predmetu da zaradi i uzme para, opljačka poverioce u iznosu od 600 hiljada evra. Mislim da to nije primereno, to morate što pre da uredite i da sprečite, jer se radi o nepravilnostima.
Poznat nam je slučaj robnih kuća "Beograd" da je stečajni upravnik uzeo 400 miliona dinara kao stečajni upravnik u robnim kućama "Beograd".
Imali ste primere da je to nekim stečajnim upravnicima i pojedinim veštacima postalo profesionalno zanimanje, koje je veoma unosno i veoma profitabilno, a ti pojedinci koji su bili favorizovani postavili su zajedno sa onima koji su ih određivali monopol, a taj monopol košta radnike i poreske obveznike, pa je potrebno, gospođo ministre, da napravite carski rez u odnosu na ove predmete o kojima sam govorio.
Kriminala je mnogo! Sprečavajte kriminal! Čistite, uzmite gvozdenu metlu, počistite u oblasti veštačenja. Počistite što se tiče sudskih veštaka, ali na redu treba da bude još jedna oblast.
Podsećam vas, iz mog skromnog iskustva od 30 godina u advokaturi, biće nužno da uredite odnose i kod izbora porote u sudovima.
Drugo, nije mi jasno kako ste mogli da postavite za vršioca dužnosti predsednika jednog višeg suda koji je doneo presudu za jedan ... (Isključen mikrofon. Aplauz)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme. Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja, pitam da li neko ko nije iskoristio pravo iz člana 93. želi reč? (Da)
Reč ima gospođa Jorgovanka Tabaković. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Koristim pravo da u ime Poslaničke grupe Napred Srbijo-SNS, u ime ovlašćenog predstavnika, kažem ono što druge kolege nisu rekle na adekvatan način ili su, prosto, propustile da uoče.
Ono što je opšte prihvaćeno mišljenje makar u ovom delu opozicije i jednog dela vlasti jeste da ovaj predlog zakona nije rešio nijedno od ključnih pitanja koja opterećuju sudska veštačenja i nije ponudio nikakva nova rešenja koja bi obezbedila objektivno i kvalitetno veštačenje.
Čime dokazujem ovu svoju tvrdnju? Pa, vašim članom 2. gde ste definisali da su poslovi veštačenja u stvari pružanja sudu stručnih znanja da bi se utvrdile, ocenile ili razjasnile neke pravno relevantne činjenice.
Gospođo Malović, vi ste pravnik, vrstan pravnik, intelektualac, i znate da postojanje stručnih znanja nije cilj sudskog veštačenja, nego dostavljanje stručnog nalaza i mišljenja i da samo postojanje znanja jeste potencijal koji nije aktiviran. To da je neko stručnjak i da ima neko znanje nije garancija, niti zahtev, koji bi zakon morao imati da će on uraditi stručan nalaz koji će poslužiti sudu da donese ispravnu odluku.
U tom smislu i u tom delu gde definišem vašu nepreciznost, upravo temeljim i ovu generalnu ocenu da ovaj zakon ništa novo i kvalitetno nije uradio.
Molim vas da prihvatanjem amandmana koje smo dali ispravite samo ovu prvu formulaciju ''svrhe sudskog veštačenja'', i nije uopšte šala ako vam kažem da je pravni tim SNS rekao – lakše bi nam bilo da pišemo nove zakone nego da ispravljamo one koje ovde dobijamo na redakciju, odnosno ispravku.
Nalaz je dokaz postojanja nekog znanja i u stručnom veštačenju moramo da se složimo. Danas imam sreću da svoju diskusiju iznosim kada su poslanici sveži, a i vi, računam, spremni i otvoreni da prihvatite primedbe, prvenstveno se odnose na kvalitet sudskog veštačenja po pitanju neuračunljivosti, koje je izuzetno važno, značajno i za one koji su spremni da robiju od 30 godina zamene za lečenje u zatvorskoj bolnici, koje traje, po podacima iz zatvorske bolnice CZ, dve do pet godine, i zbog svih onih koji su unesrećeni, zbog svih silovanih, onih, koji su ostali ožalošćeni zbog ubijenih, zbog svih oštećenih koji su zbog nečijeg proglašavanja neuračunljivosti ostali nepravedno oštećeni da krivac nije kažnjen kako to zakon propisuje.
Nema prava Ministarstvo, koje predlaže ovaj zakon, ni srpska javnost da prihvate da je za procenu neuračunljivosti nadležan neuropsihijatar, time što daje ili ne daje svoje znanje kao potencijal kada radi jedan nalaz, već je za to nadležan sud koji taj nalaz, a ne stručno znanje veštaka, mora da iskoristi radi utvrđivanja, ocene i razjašnjenja pravno relevantnih činjenica.
Složićemo se da veštačenje nije presuda, nego stručna pomoć onima koji donose sudske odluke da na najbolji način procene da li i koliko neko treba da odgovara za učinjeno delo u sudskom postupku.
Ovo nije novina. To da se stručni nalazi veštaka zloupotrebljavaju o tome nam svedoče svakodnevno novinski natpisi, o tome nam svedoči bol žrtava i oštećenih, ali nam svedoče čak i literarna dela.
Veliki sam ljubitelj literature koji, zaista, kao što slušam svu muziku, čitam i svu literaturu. Upućujem vas samo na delo jednog poznatog, široko čitanog, književnika Paula Koelja, koji je u knjizi "Veronika je odlučila da umre" opisao kako se u nama bliskom komšiluku, u Sloveniji, otvaraju posebne ustanove da bi se zloupotrebljavajući medicinske postupke i lečenja, zalečenja ili proglašavanjem neuračunljivosti, neki ljudi ostavili bez imovine ili neki ljudi proglasili nedužnim zato što neuračunljivost za to može da posluži.
Da se vi meni ne bi odbranili kako je neuračunljivost zakonom definisana kao, uslovno ću reći, oslobađajuća okolnost, odmah ću vam reći da se neuračunljivost ne koristi kumulativno isključivo kao nešto što treba nekog da oslobodi, već samo alternativno, kroz, ili neuračunljiv, gde se u članu 23. Krivičnog zakona lepo vidi da je nalaz neuračunljivosti ostavljen samo kao mogućnost za procenu koja se široko zloupotrebljava i zato o tome i govorim.
Kaže se u stavu 1. da nije krivično delo ono koje je učinjeno u stanju neuračunljivosti, ali stav 2. kaže – neuračunljiv je onaj učinilac koji nije mogao da shvati značaj svog dela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usled duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja ili druge teže duševne poremećenosti. I onda se angažuju stručnjaci, oni koji su uvek solidarni sa svojim kolegama neuropsihijatrijama, čak i kad se kao nezavisni angažuju da potvrde nalaz, da se neko ko je učinio teško krivično delo oslobodi kazne time što će biti proglašen neuračunljivim, smestiti u neku bolnicu, a čim prođe suđenje i čim se slegne prašina, kreće dokazivanje da je taj neko ko je oslobođen zatvorske kazne, obično dugogodišnje, u stvari ozdravio, izlečen ili zalečen.
I, šta mi imamo u stvarnosti. Vraćanje mnogih takvih poremećenih ili neporemećenih, ali tako utvrđenih kao poremećenih bolesnika koji vrše krivična dela u povratu, i onda se pitamo ko je krivac i da li smo mi, kao društvo, nešto učinili da to sprečimo ili upravo pomažemo da do ovakvih slučajeva dođe.
Ovaj primer apsolutno potvrđuje da je neophodna i obuka veštaka, da bi mogli da rade svoj posao, jer oni moraju da znaju šta je položaj veštaka u postupku. Nije dovoljno da ste stručnjak iz medicinske, ekonomske ili bilo koje druge oblasti. Insistiramo na tome da značaj nalaza sudskog veštaka, prema pravilima, kriterijumima koje ćete vi urediti kao Ministarstvo, jer ste za to odgovorni i formalno i u svakom drugom smislu, mora od veštaka da traži i upućenost u ovaj deo posla, zato što rade jedan vrlo odgovoran i značajan posao za ukupno društvo. U tom smislu, mora da postoje uslovi i za registraciju veštaka, za način njihovog izbora, za kazne kada prekrše pravila struke, a ne kazne kad ne promeni telefonski broj u imeniku gde je registrovan, da odmerimo značaj prekršaja, odnosno da odmerimo kaznu, adekvatno onom što se zove propust, prekršaj ili namerna zloupotreba prava sudskog veštaka.
Da stvar bude gora, u ovom delu o kojem sam govorila, ova veštačenja o neuračunljivosti vrlo često se poveravaju lekarima koji rade u zatvorskim bolnicama. Tu je počinilac i smešten pod sumnjom da je učinio neki zločin kao duševno bolestan. Ti isti lekari kasnije procenjuju te proglašene neuračunljivim da su označeni, oslobađajući ih u stvari od daljeg prinudnog lečenja i čuvanja. Da li u ovom što sam sada iznela stoji otvorena mogućnost za, ne kažem i ne tvrdim, direktno i apsolutno, ali postoji vrlo velika mogućnost stvaranja sukoba interesa, korupcije. Ovaj zakon je propustio da bilo kakvim pravilima spreči ovu pojavu. Molim vas, mi smo pokušali amandmanima da to ispravimo, i da to imate na umu.
Činjenica da su pomenuti zatvorski lekari zaposleni u Ministarstvu, zato što rade u tim bolnicama, koje ste vi zakonom pobrojali kao one koji mogu da rade sudska veštačenja, otvara pitanje da li Ministarstvo i državni organi, uopšte i vi kao ministar, kao rukovodilac organa, možete i jeste dužni da imenujete lekare za pojedinačno veštačenje. U svetlu činjenice da se novac za veštačenje, čak i kada pravno lice radi veštačenje, zakonom se ne precizira da se uplaćuje na račun organa, nego fizičkog lica koje u ime organa vrši veštačenje, takođe, otvara prostor za zloupotrebu diskrecionog prava. Pa, taj neko ko rukovodi organom, vi kao ministar ili neko u organu kom dajete pravo da radi sada veštačenje, može svog prijatelja, ne Miku nego Peru, jer je sa njim bliži, da odredi da radi ta veštačenja i da time, u stvari, zloupotrebljava potrebu društva da se veštačenja rade kvalitetno i stručno, i da budu u svrhu sprečavanja krivičnih dela i uopšte zloupotreba tuđih prava.
Principijelno posmatrano, otvara se jedno krupno pitanje, da li uopšte treba dozvolite da državni organi i državni službenici vrše veštačenja. Molim vas da o tome razmislite, jer za to postoji više ozbiljnih razloga. Najvažnije pitanje je pitanje nezavisnosti veštaka koji ima status državnog službenika. Veštačenje je komercijalna delatnost i sa time se morate složiti. Postavlja se pitanje, da li su onda državni službenici i državni organi nelojalna konkurencija sudskim veštacima, fizičkim licima koja inače treba da budu upisana u Registar, da budu upućena u sva pravila sudskog postupka da bi mogla da služe pravdi, a ne da rade za novac, a protiv pravde.
Znamo iz prakse da pomenuti zatvorski lekari, fokusiram se na primer, ali govorim principijelno o zloupotrebi ove vrste veštačenja, dolaze na suđenje u svojstvu veštaka, lično naplaćuju davanje iskaza, pripremu, ali to rade u radno vreme. Postavlja se pitanje, ako neko u radno vreme u svojstvu radnika Ministarstva ili nekog drugog državnog organa radi neki posao koji posebno naplaćuje, da li je to samo preslikavanje prakse koju imamo u ovoj vladi, a boga mi i u nekima ranije, da nam ljudi zaposleni u ministarstvima budu članovi 150 komisija u kojima primaju neke nadležnosti i verovatno su oni nadljudi koji mogu za 24 sata da postignu toliko posla, dok govorimo o nezaposlenima, o mladima na koje mislimo, koje obučavamo itd.
Takve pojave o kojima govorim, urušavaju kredibilitet veštaka uopšte, ali i nalaze na kojima treba da se baziraju sudske odluke. Srećom, jedan moj drug ima običaj da se našali – ugled Ministarstva ne može da se ugrozi, jer je on do te mere reformom doveden u pitanje da ga ovaj zakon i ovo postupanje teško može dodatno ugroziti. Ne bih rekla da je to sam šala, bojim se da je to mnogo ozbiljnija stvar.
Zaista vas molim da ozbiljno uzmete u razmatranje amandmane koje smo dali o ovome što sam u načelnoj diskusiji iznela kao primedbe, jer smo u svakom pojedinačnom slučaju obrazložili, dajući vama kao ministru ono pravo koje vi inače treba da koristite time što ćete propisati i listu i oblasti užih specijalnosti iz kojih se veštačenje može vršiti, kako se naplaćuje naknada za rad, sa izdavanjem fiskalnog računa, sa nekom evidencijom koju kao država moramo imati i u ovoj oblasti usluga.
Morate priznati da značaj veštaka koji se ovim zakonom pokušava urediti, zaista, neće moći da bude uređen bez usvajanja amandmana koje smo vam dali kao dobronamerni i vrlo savesni građani ove države. Volela bih da pokažete jednu meru otvorenosti i meru dobronamernosti kada budete ovaj zakon uobličavali, a to ćemo činiti zajedno u raspravi o pojedinostima. Zahvaljujem na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Tabaković.
Da li još neko, ko nije iskoristio pravo iz člana 93. Poslovnika želi reč? (Ne)
Reč ima naša ministarka, gospođa Snežana Malović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Zahvaljujem, poštovana predsednice, poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, zahvaljujem na konstruktivnoj raspravi povodom Predloga zakona, koje je pripremilo Ministarstvo pravde, a koje predstavlja predlog Vlade Republike Srbije. Kao što smo više puta isticali, mi sprovodimo sveobuhvatnu reformu pravosuđa. Pod reformom pravosuđa najmanji segment, ali suštinski bitan preduslov za dalje sprovođenje reforme jeste izbor sudija i tužilaca, ali i ostalih pravosudnih profesija.  
Pod pravosudnim profesijama podrazumevam, naravno, i veštake. Dalje, reforma pravosuđa podrazumeva i reformu procedure rada, kako na nivou krivičnih, tako i na nivou parničnih postupaka, zatim, izvršenja, onda, reformu same organizacije rada unutar sudova i tužilaštava, ali i promenu svesti, za koju bih rekla da je najteža, a za šta verujem da ćemo uspeti.
Iznete su velike kritike od strane mnogih predstavnika, čak i ovog doma, u pogledu reforme pravosuđa, ali ću reći da ćemo na sve kritike odgovarati daljim radom, a same činjenice koje budemo postigli u pogledu reforme pravosuđa govoriće o tome koliko su te kritike opravdane ili ne. Kada budemo imali osuđujuće pravosnažne presude, a već imamo neke, u odnosu na postupke koji su vođeni, pa čak i decenijama, govore o uspehu reforme pravosuđa.
Kao što sam rekla, Ministarstvo pravde je pripremilo ovaj predlog zakona u pogledu toga što želimo da reformišemo pravosudne profesije, između ostalog, i veštake. Imali ste prilike ovde da čujete da je poslednji zakon koji je uređivao ovu oblast donet 1987. godine i on je sam po sebi anahron, ne samo u pogledu jezika kojim se koriste, već i u pogledu određenih odredbi.
Želela bih da ukažem da se ovaj zakon i ovaj predlog zakona ne može posmatrati sam za sebe, već i u sklopu zakona koji tretiraju proceduru, znači, Zakona o parničnom postupku i Zakonika o krivičnom postupku. Ima li smo ovde neke izmene tokom prošle godine, ali, najavila sam i tom prilikom da će u toku ove godine biti pripremljen potpuno nov zakon o parničnom postupku, kao i zakonik o krivičnom postupku, i određene odredbe koje tretiraju i veštačenje naći će se i u tim zakonima.
Od strane nekih narodnih poslanika je apostrofirano šta je cilj ovog zakona. Biću slobodna da citiram ovde član 2. koji kaže: ''Poslovi veštačenja, u smislu ovog zakona, predstavljaju aktivnosti čijim se obavljanjem, uz korišćenje naučnih, tehničkih i drugih dostignuća, pružaju sudu ili drugom organu koji vodi postupak potrebna stručna znanja koja se koriste prilikom utvrđivanja, ocene ili razjašnjenja pravno relevantnih činjenica.
Slažem se sa određenim izjavama da jeste cilj veštačenja upravo davanje nalaza i mišljenja. Takođe, slažem se sa određenim izjavama ovde koje su iznete, da veštačenje ne treba da predstavlja presudu. Nažalost, imali smo takvih situacija. Imala sam prilike da gledam i veštačenje od strane nekih međunarodnih veštaka ili organizacija gde oni zaista daju svoj nalaz i mišljenje, a sud je taj koji na osnovu toga donosi presudu. Imali smo u nekim slučajevima nakaradnu praksu, ali zakon je nešto što generalno uređuje određenu oblast, a način njegovog sprovođenja često u nekim slučajevima dođe do izvrgavanja. Ali, svakako, kao što je ovde i bilo rečeno od strane nekih, ne treba generalizovati. Postoje određeni negativni primeri. Oni su često vidljivi u praksi, mnogo više nego oni pozitivni, ali ćemo se truditi da podstaknemo da budu više prisutni oni pozitivni primeri.
Kada smo pristupili izradi ovog zakona, nismo krenuli paušalno. Možda sam propustila u svom uvodnom izlaganju da kažem da smo uradili jednu sveobuhvatnu analizu gde smo utvrdili ili hteli da utvrdimo koji broj veštačenja i u kojim strukama se sprovodi u srpskim sudovima. Takođe, išli smo i korak dalje, pa smo utvrđivali nešto što je ovde, takođe, bilo istaknuto, a to je pojavljivanje određenih veštaka kod određenih sudija. Razlozi za to mogu da budu dvojaki. Želim da verujem da je to bilo zbog njihove stručnosti, zbog toga što su oni mogli da pomognu razjašnjavanju određenih činjenica tokom postupka, ali imali smo i onih drugih negativnih primera koji su se završili čak i presudama osuđujućim u krivičnim postupcima.
Želim da istaknem da je bilo ovde i predloga u pogledu toga da se uslovi za obavljanje poslova veštačenja stavi i kriterijum dostojnosti i vrlo smo otvoreni prema tom predlogu, tako da u pažljivom razmatranju amandmana predložiću da se takav amandman ili amandmani usvoje.
Što se tiče kriterijuma za to kako ćemo doći do podataka koji broj veštaka i u pogledu koje struke nam je potreban, reći ću vam da smo, iako je dosadašnji zakon bio veoma opšti i nije davao takve odrednice, da bismo uopšte upisivali veštake, mi smo tražili od sudova potrebe u određenim oblastima, koji broj veštaka im treba i na osnovu toga smo upisivali.
Sadašnji zakon uopšte ne zabranjuje ili ne daje mogućnost da možete da odredite koliki broj veštaka treba da upišete, nego ko god se prijavi i ko god ima uslova, on po zakonu maltene mora biti upisan. To ubuduće više neće biti slučaj, već će se na osnovu potrebe suda, tražićemo od suda i zakon tako i predviđa, potrebe u određenim oblastima za koje imaju potrebe da se raspiše konkurs za veštake, raspisaće se i na osnovu toga, putem konkursa, veštaci će se upisivati.
Što se tiče roka, rekla bih da rok nije ni kratak ni dug jer je bilo primedbi od strane nekih poslanika da je dug, takođe, bilo je i primedbi da je kratak. Mislim da je on odgovarajući, da ne bi došlo do zastoja u postupcima i da bi suđenja mogla nesmetano da se odvijaju.
Takođe, bilo je izneto i u pogledu toga da treba voditi računa da li određeni državni službenici treba da budu veštaci. Generalno se, negde, i slažem sa tim da postoji, da možda može da bude percepcije ili privid adekvatnosti njihovog veštačenja, da se tako izrazim. Ali, postoje oblasti u kojima, jednostavno, samo takvi ljudi imaju saznanja. Navešću, na primer, u oblasti forenzike, gde lica koja rade u MUP poseduju ta saznanja i ona mogu da budu adekvatni stručnjaci da daju nalaz i mišljenje u tim oblastima. Ali, u pogledu radnog vremena, da oni ne mogu da budu u isto vreme prisutni na sudu i da se vode na poslu, to se u potpunosti slažem. Mi smo tu preduzimali određene mere, ne samo u odnosu na veštake, nego i u odnosu na tumače.
Svi amandmani koji su izneti, naravno, biće pažljivo razmotreni od strane Ministarstva pravde. Mi smo imali veoma otvoren odnos prema svim predlozima, nevezano sa koje strane su dolazili i sve ono što može suštinski da doprinese boljem tekstu zakona prihvatićemo. Zahvaljujem na pažnji. (Aplauz)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem ministarski Malović.

Zaključujem načelni pretres o Predlogu zakona.

Prelazimo na 5. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NARODNOJ BANCI SRBIJE

Saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam, povodom načelnog pretresa Predloga zakona iz 5. tačke dnevnog reda, pored predstavnika predlagala gospodina Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije, pozvala da sednici prisustvuje i Dušan Lalić, generalni direktor Direkcije za zakonodavno-pravne poslove u Narodnoj banci Srbije.

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci primili ste od predlagača Narodne banke Srbije.

Primili ste izveštaje Zakonodavnog odbora i Odbora za evropske integracije.

Pre otvaranja načelnog pretresa, pre otpočinjanja, podsećam vas da, prema članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova i raspodeljuje se na sledeći način: Poslanička grupa Za evropsku Srbiju – jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS – jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa G17 plus – 18 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa Napred Srbijo – 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa DSS-Vojislav Koštunica – 24 minuta; Poslanička grupa SPS-JS – 18 minuta; Poslanička grupa LDP – 14 minuta i 24 sekunde; Poslanička grupa Nova Srbija – 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina – osam minuta i 24 sekunde; Poslanička grupa PUPS – šest minuta.

Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ako to već nisu učinile, da podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.

Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih predstavljaju: narodni poslanik Zoran Kasalović – Poslaničku grupu SPS-JS; narodni poslanik Vlajko Senić – Poslaničku grupu G17 plus; narodni poslanik Vesna Pešić – Poslaničku grupu LDP, narodni poslanik Zoran Krasić – Poslaničku grupu SRS.

Saglasno članu 142. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.

Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč?

Izvinite, da li predstavnik predlagača, gospodin Radovan Jelašić, guverner Narodne banke želi reč? (Da)

Radovan Jelašić

Poštovana predsednice Narodne skupštine, poštovani narodni poslanici, pred vama je tekst Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije, koji je Narodna banka predložila pre svega radi usklađivanja ovog zakona sa Ustavom Republike Srbije, ali i radi jačanja nezavisnosti Centralne banke u skladu sa standardima centralnog bankarstva, odnosno principima i sugestijama međunarodnih finansijskih institucija, kao što je Evropska centralna banka, MMF, Svetska banka itd.
Pored toga cilj je i otklanjanje nejasnoća, odnosno preciziranje odredbi u vezi sa čijom su se primenom u praksi javljale nedoumice, pre svega, onih koje se odnose na kapital, pokrivanje gubitaka, odnosno raspoređivanje dobiti i statut. Predložena zakonska rešenja, takođe, treba da obezbede dalje zbližavanje odredbama ugovora o EU i ugovora o funkcionisanju EU, a naročito odredbama statuta evropskih sistema centralnih banaka i Evropske centralne banke, imajući u vidu strateško opredeljenje Republike Srbije da pristupi EU.
Ključne novine u ovom zakonu su sledeće – jačanje sva četiri ključna kriterijuma, nezavisnosti i samostalnosti Narodne banke Srbije, a to su: funkcionalna, institucionalna, personalna i finansijska, osnivanje izvršnog odbora ka organa Narodne banke Srbije, koji preuzima sva ovlašćenja dosadašnjeg Monetarnog odbora i na koga se prenosi deo ovlašćenja guvernera u oblasti supervizije finansijskih institucija, unapređivanje nadzorne uloge Saveta guvernera Narodne banke Srbije, preciziranje odredbi o izboru i prestanku funkcije, kao i o sukobu interesa guvernera, viceguvernera i članova Saveta, propisivanje obuhvatnijih i jasnijih odredaba o određenju instrumenata monetarne politike i o drugim funkcijama Narodne banke Srbije, zabrana finansiranja javnog sektora, precizno definisanje imovine Narodne banke Srbije i načina na koji se raspodeljuje njena dobit i pokrivaju gubici, unapređenje sistema odgovornosti radi jačanja korporativnog upravljanja u Narodnoj banci Srbije, odnosno detaljnije uređivanje drugih organizacionih i unutrašnjih pitanja.
Važno je istaći da princip samostalnosti i nezavisnosti Centralne banke, koji bih ovom prilikom istakao, nije samo po sebi cilj, već sredstvo za ostvarivanje njenog osnovnog cilja, a to je, postizanje i održavanje stabilnosti cena.
Imajući u vidu prvi funkcionalni aspekt nezavisnosti, najpre uspostavljan nedvosmislen odnos između prvenstva među ciljevima, odnosno cilj prvenstveni ostaje, postizanje održavanja stabilnosti cena, a preciziran je i cilj koji se odnosi na stabilnost finansijskog sistema. Pri tome, jasno je utvrđena odgovornost organa Narodne banke Srbije za ostvarivanje ovih ciljeva. Izvršni odbor i guverner su, u okviru svojih nadležnosti, odgovorni za ostvarivanje ciljeva, a Savet za nadzor.
Kao drugo, radi jačanja institucionalne nezavisnosti Narodne banke Srbije, pored zabrana u ovoj banci, njenim organima i članovima tih organa da primaju ili traže uputstva od državnih organa i organizacija, kao i od drugih lica, izričito je propisana i zabrana državnim organima i organizacijama, kao i drugim licima, da ugrožavaju samostalnost i nezavisnost Centralne banke ili da vrše uticaj na nju, na njene organe i članove tih organa u obavljanju svojih funkcija.
Precizno je utvrđen takav odnos s državnim organima koji obezbeđuje njihovu međusobnu saradnju, a ne ugrožava nezavisnost centralne banke.
Predložene izmene koje se odnose na način izbora guvernera, produžen mandat guvernera, viceguvernera i članova Saveta, s pet na šest godina, preciziranje postupka, razrešenje ovih lica, kao i izričito utvrđeno pravo na sudsko preispitivanje odluke o razrešenju trebalo bi da doprinese trećoj personalnoj nezavisnosti Narodne banke Srbije, odnosno da spreče uticaj državnih organa na obavljanje njenih funkcija. Sa druge strane, odredbama se obezbeđuje sprečavanje sukoba interesa, isključuje se uticaj drugih lica, naročito onih koje Narodna banka Srbije nadzire, odnosno sa kojima sarađuje u obavljanju svojih poslova.
Na kraju kao četvrto, finansijska nezavisnost Centralne banke Srbije, koja je neophodan preduslov za ostvarivanje svojih i svih drugih vidova njene nezavisnosti, obezbeđena je odredbama kojima se izričito propisuje da Narodna banka Srbije radi ostvarivanja ciljeva i obavljanja funkcija utvrđenih ovim zakonom samostalno utvrđuje svoje prihode i rashode i ima sopstvenu imovinu, kao i odredbama koje utvrđuju nova pravila u vezi sa kapitalom, raspoređivanjem dobiti i pokrivanjem gubitaka.
Želim da istaknem da jačanje nezavisnosti i samostalnosti Narodne banke Srbije ne isključuje saradnju sa nosiocima ekonomske politike, već je stavlja na preciznije i pravno izvesnije osnove, što može doprineti ne samo kvalitetnoj koordinaciji, već i efikasnijem sprovođenju ekonomske politike u celini. Istovremeno pojačavanje nezavisnosti i samostalnosti Centralne banke uvećava i njenu odgovornost za donete odluke i preduzete mere i podrazumeva potrebu za većom transparentnošću njenog rada, zbog čega zakon propisuje intenzivnije izveštavanje Narodne skupštine; Izveštaj o stabilnosti finansijskog sistema, Polugodišnji izveštaj o monetarnoj politici i drugo.
Što se tiče upravljanja poslovanjem Narodne banke Srbije i nadzora nad tim poslovanjem novim odredbama preraspodeljuju se nadležnosti organa. Izvršni odbor preuzima veću odgovornost u oblasti očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema i kontrolne funkcije Narodne banke Srbije, kao i odgovornost za uređivanje pojedinih važnih pitanja i poslovanja Narodne banke Srbije, kao što su tarifa, imovina, predlaganje statuta i strategija razvoja Narodne banke Srbije i drugo, što je do sada pretežno bilo u nadležnosti guvernera. Savetu guvernera se, takođe, poveravaju dodatna ovlašćenja, posebno u sferi finansijskog poslovanja, koja treba da doprinose kvalitetnijem i efikasnijem nadzoru nad radom Narodne banke Srbije.
Na kraju, želeo bih da istaknem novinu koja se odnosi na zabranu monetarnog finansiranja. Zakon sadrži izričitu odredbu da Centralna banka ne može finansirati nosioce vlasti, bez obzira na to o kom je nivou vlasti reč, republički, regionalni ili lokalni, i u kakvom je obliku vlast predstavljena, neposredno ili posredno, u vidu javnih preduzeća, agencija ili drugih pravnih lica, čiji je osnivač ili u njima ima kontrolna prava. Ova odredba ima ključni značaj za ostvarivanje osnovnog cilja monetarne politike, ali i za održavanje neophodne fiskalne discipline.
Zahvaljujem vam na pažnji i spreman sam da odgovorim na sva vaša pitanja i eventualne nedoumice o predloženim izmenama i dopunama, koje će dugoročno doprineti unapređenju poslovanja Narodne banke Srbije u ostvarivanju ciljeva i isto tako doprineti dobrobiti Srbije. Hvala na pažnji. (Aplauz)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem guverneru Narodne banke Srbije, gospodine Radovanu Jelašiću.
Da li izvestioci nadležnih odbora, gospodin Ratković i gospodin Varga, žele reč? (Ne)
Da li narodni poslanik Petar Jojić, koji je izdvojio mišljenje želi reč? Nije tu.
Gospodine Momir Marković, takođe, nije tu.
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? Gospodin Momo Čolaković.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Momo Čolaković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovani guverneru sa saradnikom, uvaženi narodni poslanici, poslanička grupa PUPS smatra da je Narodna banka Srbije jedna od najvažnijih i najznačajnijih državnih institucija kod nas. Ona bi, pre svega, morala biti okrenuta prema ovom parlamentu, prema najvišem zakonodavnom organu države, više nego prema izvršnoj vlasti i mi, po našoj oceni, mislimo da se to mora menjati.
U tom pogledu, izjavu koju je guverner sada dao smatram pozitivnom, a to je da se što manje izvršna vlast meša u nadležnosti Narodne banke Srbije. Naša je ocena da nije ostvarivana na pravi način i u pravom smislu reči kontrolna funkcija Narodne skupštine Republike Srbije u odnosu na funkcionisanje i na funkciju Narodne banke, u delu, ako ništa drugo, kako se guverner izrazio – saradnju sa ovom institucijom. Morali smo dočekati ostavku guvernera da bismo imali na razmatranju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci i mogućnost da nešto kažemo u vezi sa osnovnim funkcijama Narodne banke. Po našem mišljenju, to se mora promeniti.
Bilo bi veoma korisno da smo ranije informisani o monetarnoj politici, posebno o kretanju deviznog kursa dinara u ovom periodu, odnosno u 2010. godini.
U vezi sa Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci Srbije, Poslanička grupa PUPS smatra da je on prihvatljiv i u tom pogledu ukazuje na nekoliko osnovnih principa zbog čega je izgradila takav stav.
Prvo, formulacija u vezi samostalnosti u vođenju politike kursa dinara. Mislimo da je to dobro što treba sarađivati i sa ostalim organima, kako je guverner istakao, posebno sa Ministarstvom finansija. Kad su u pitanju organi Narodne banke, mislimo, takođe, da je dobro rešenje da se pojedine funkcije, koje je obavljao do sada, i nadležnosti guvernera prenose ne na monetarni, kako je bilo do sada, nego na budući izvršni odbor Narodne banke i u tom pogledu smatramo to rešenje prihvatljivim i pozitivnim. Mislimo da je dobro da taj organ treba da donosi propise, pre svega statut i ostale propise i odluke koje je do sada donosio guverner Narodne banke.
Kada je u pitanju mandat i produženje mandata sa pet na šest godina, i kod guvernera i kod Saveta guvernera, takođe, smatramo da je dobro rešenje, i zbog stalnosti i zbog kontinuiteta u obavljanju ovih funkcija na jedan duži vremenski period.
Savet guvernera čini pet članova, kao i do sada, koje bira Narodna skupština. U tom pogledu podvlačim da je veoma značajno to što bi trebalo ostvarivati veću saradnju i komunikaciju između Narodne banke i Narodne skupštine.
Članom 43. brisan je stav koji ukida mogućnost da Narodna banka kreditira javni sektor i budžet Republike Srbije. Pre svega mislim na likvidnost. U tom pogledu, mislim da ovaj stav treba podržati. Mi smatramo da je to jako dobro i pozitivno.
Kad su u pitanju prihodi i raspodela prihoda, takođe je pozitivno rešenje da će iznad određene granice, kako je tamo rečeno – 20 milijardi dinara, razlika biti uplaćena u budžet Republike Srbije.
Na samom kraju, rekao bih da je veoma značajno i pozitivno to što će se ubuduće sve odluke i sva akta Narodne banke Srbije naći u "Službenom glasniku Republike Srbije", dostupna javnosti i dostupna svima onima kojima su namenjena.
Naša poslanička grupa PUPS, kako sam i na početku rekao, podržava ovaj predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci, daće svoj doprinos u načelnoj i pojedinačnoj raspravi da bi se tekst zakona poboljšao, a u danu za glasanje daće podršku ovom zakonskom rešenju. Zahvaljujem na pažnji. (Aplauz)