ČETRNAESTO VANREDNO ZASEDANJE, 26.09.2011.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETRNAESTO VANREDNO ZASEDANJE

1. dan rada

26.09.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno vreme od vremena  poslaničke grupe je 14 minuta i 30 sekundi.
Reč ima narodni poslanik Sreto Perić. Posle njega narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, imajući u vidu da ovde govorimo o  ograničenju, nešto što je sloboda i moglo bi se reći, posle ljudskog života da je to nešto najsvetlije. Stoga, ova debata bi trebalo da bude mnogo šire. Ona ostavlja mogućnost, bar poslanicima SRS koji jedino imaju prijavljenu listu govornika, da govori o onim stvarima koje dovode do izvršenja krivičnih sankcija i do niza drugih stvari, a naravno, sve sa ciljem da popravimo stanje, da popravimo ono što se već godinama ne radi na dobar način.
Kada bih bio maliciozan, naravno, iskoristiću priliku da pročitam odredbe i razloge za odluku zbog čega se ovo donosi po hitnom postupku. Na osnovu toga, mogao bih da stavim tačku i da prestanem da govorim. Neću to učiniti, jer mi je namera da članovima komisije koji će biti izabrani, pretpostavljam i skoro sam siguran da će biti izabrani, da skrenem pažnju na neke činjenice, da bi oni u svom radu mogli to da primene.
Šta se kaže zbog čega se donosi ova odluka po hitnom postupku. Donošenje odluke o izboru članova komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija po hitnom postupku u skladu sa članom 168. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, u potpunosti će ispuniti zakonske obaveze Narodne skupštine koje postoje još od 1. januara 2006. godine. Dakle, ne izlazimo iz okvira – nekog ne volimo i nešto nama u SRS smeta, nego čitam ono što ste vi napisali. Obaveza Narodne skupštine je bila da do 1. januara 2006. godine donese jednu ovakvu odluku.
Stvoriće se svi uslovi za početak rada komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija. Time će se, takođe, izvršiti i preporuka iz Godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije za 2010. godinu, radi ispunjenja uslova Republike Srbije za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU, eventualnog sticanja statusa u članstvo EU.
Šta za one koji su se nalazili u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija od 1. januara 2006. godine? Znači, svih pet godina se tamo nalaze. Zbog čega niko nije vodio računa o njima, a imali smo zakonsku obavezu da nešto tako uradimo?
Još jedna situacija, a malo je paradoksalna, kolege koje jesu ovde, složićete se, možda nije ni bitno, ali ovi članovi komisije koji se predlažu i koji će danas ili u danu za glasanje, a to više niko ne zna, a za nas nije ni bitno kada će biti taj dan za glasanje, koji bi trebali da čuju nešto u vezi toga šta su njihove obaveze, kako i na koji način treba da rade. Niko, čini mi se, od tih predloženih članova nema to – Judita Popović, Đorđe Milićević, Goran Stefanović, Meho Omerović i Đuro Mučenski. To je pet članova komisije koji će imati zadatak da vrše kontrolu izvršenja krivičnih sankcija. Ovlašćenja te komisije i mogućnosti, poštovane kolege, izuzetno su velike. To je propisano u članu 29. Zakona o izmenama i dopunama tog zakona.
Zakon o izvršenju krivičnih sankcija je donet 2005. godine, i on je nametnuo obavezu izbora ove komisije za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija, pa se menjao 2009. godine, pa 2011. godine negde sa proleća, kada se navodno nije znalo, kakvo je obrazloženje predlagača bilo, kako i na koji način da se izvrši izbor te komisije, da bi ona mogla da uđe u posao koji joj je na osnovu zakona obaveza.
Ja se sećam, i verovatno oni koji su zainteresovani za ovu temu, poštovani kolega Petar Jojić je bio naš ovlašćeni predstavnik vezan za Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vršenju krivičnih sankcija i ni on tad, a ni mi danas, nemamo ništa protiv. Naprotiv, podržavamo izbor te komisije. Ali, on je tad govorio da bi sastav te komisije trebao da bude takav, makar SRS nemala nijednog člana u toj komisiji, da se u sastavu te komisije nađu isključivo, ali nedvosmisleno, to je naš stav, narodni poslanici opozicionih političkih stranaka.
Da sada ne razlažem priču u detalje o tome i šta to znači, na koji će način moći efikasno, i da li će uopšte da se suprotstave, kad budu članovi komisije nalazili određene nepravilnosti članovi komisije. Pravo rešenje bi bilo da budu na-rodni poslanici, pošto je rečeno da je sastavljena ta komisija od narodnih poslanika, da budu opozicioni poslanici. To je stav SRS, za nas potpuno legalan i legitiman.
Sa druge strane, upućuje nas na zaključak da ako ti članovi komisije nisu zainteresovani da prisustvuju ovoj raspravi, da li će oni zaista dati sve od sebe? Ne sumnjam u stručnost, ne sumnjam u dobru volju, neću uopšte o tome da govorim, bilo kojeg od ovih članova, ali, da li će oni učiniti sve od sebe da pomognu ljudima? Znate, najveći broj onih koji se nalaze u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija jesu oni koji se na osnovu pravosnažnih, a ja hoću da verujem – valjanih, odluka pravosudnih organa nalaze tamo. Tamo može da se nađe i neko ko se našao greškom sudskih odluka.
Evo, moje kolege su govorile o tome. Član Visokog saveta sudstva. Najbolji sudija posle sedam, osam ili 10 godina za ono što je činio u prethodnom periodu, nalazi se u istrazi. O tome neću dalje da govorim, tačka. Ne verujem da neko ko je predlagao nije znao da je takva situacija. Ali, možda mu je u datom momentu odgovaralo da se tako desi. Opet, moje kolege su skrenule pažnju, vezano za opšti reizbor, kako ga vi nazivate, sudija i javnih tužilaca i da smo vam ukazivali da ne može, da nije dobro, da je skupo. I manje-više što je skupo, ne plaćate vi, ne plaća Vlada Mirka Cvetkovića nego građani Srbije plaćaju sve te pokušaje i sve te eksperimente, nego nije dobro, neće moći da se na kvalitetan način obavljaju te inače veoma važne, ja bih rekao i društvene, ne samo stručne, nego veoma važne društvene funkcije.
Nije bilo moguće, a mi to znamo i ukazivali smo kad se o tome govorilo, kad je to bila tačka dnevnog reda, da su neke sudije kojima nije palo na pamet da konkurišu u neka mesta udaljena od mesta prebivališta i nisu to ni učinili, bili primljeni tamo a da oni o tome nisu imali pojma. Sada zbog toga imamo situaciju da neki žele da budu razrešeni.
Ali, zašto je važno da ova komisija ima svoj najbolji mogući sastav koji može u datom momentu jedna skupština da ponudi? Iz razloga što član 65. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija kaže: "Svako mora poštovati dostojanstvo osuđenog. Niko ne sme ugroziti telesno i duševno zdravlje osuđenog". Sad, opet, moje kolege su o tome govorile detaljnije, da li je to sve tako? Naravno da nije. Mislim da ne treba specijalan status za te ljude koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, ali ova komisija ima pravo i mogućnost da kontroliše izvršenje krivičnih sankcija. Krivične sankcije nisu samo kazne zatvora, nego sve ono što se može izreći kao mera po osnovu pravosnažne izvršne sudske presude, sve to mogu da kontrolišu, mogu i trebaju i obavezni su da kontrolišu članovi ove komisije.
Moram još malo da bi građanima Srbije bilo jasnije, ne vidim neko veliko interesovanje ni od kolega kojima je ovo struka, ni u samoj Skupštini, pogotovo, još jednom ponavljam, članova komisije. Kaže – Narodna skupština obrazuje komisiju za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija, a u daljem tekstu – Komisija ima, pa govori koliko članova, ko može da bude i iz kojih su odbora.
Znate li šta bi to značilo kod međunarodne javnosti? Da ova komisija uputi zahtev, možda Ministarstvu inostranih poslova, možda Ministarstvu pravde da želi da poseti Haški tribunal, da želi da poseti pritvorske ili zatvorske jedinice u drugim zemljama u kojima naši građani, građani Republike Srbije izdržavaju kazne zatvora. Imaće oni pravo i to da urade, ali sumnjam da će do toga doći. Ukoliko bi to uradili, znate li šta bi međunarodna javnost rekla? Pa, ovi poštuju sebe, oni cene sebe i očekivaće da to rade i prema drugima. Verovatno do toga neće doći. Ovo će biti jedna forma. Ovi treba da kontrolišu i stanje, kako i na koji način se odnosi zatvorska uprava, govorim ono što je žargonski zatvorska uprava, stražari, upravnik zatvora, prema onima koji se nalaze na kazni izdržavanja zatvora.
Zbog čega bi trebalo to postupanje da bude izraženo i izuzetno humano? Iz prostog razloga što je potrebno izvršiti resocijalizaciju tih ljudi i što sutra treba da očekujemo za ovo društvo korisne građane, jer krivične sankcije, pored represivnih, imaju ulogu i preventivnog kažnjavanja i treba da ostave pečat na onog ko je počinio krivično delo i da uputi smernicu i neki signal onome ko može da razmišlja, onom ko je tankih nerava. Zbog čega? Zbog ove vlade koja danas nije u stanju ni da obezbedi ni lečenje, ni zaposlenje, ni školovanje. Jeste da su se neki standardi promenili, ne možemo reći da ništa ne valja, ali svake jeseni, svakog proleća ili leta kada treba da se upisuju učenici i studenti razmišljaju da li će biti na budžetu ili izvan toga. Sve su to uslovi koji kod naših građana dovode do nekih pometnji, pa se onda i očekuje, a i statistika kaže da se povećava broj učinjenih krivičnih dela u poslednje vreme.
Opet statistika kaže u poslednje tri godine da se povećao broj onih koji su pritvoreni i koji se nalaze u zatvoru za tri hiljade novih ljudi. Mora se napraviti jedna analiza, to bi možda ova dva člana, jer ova komisija, odnosno njeni članovi imaju izuzetno velika ovlašćenja na osnovu zakona i imaju pravo i mogućnost da koriste druge stručne ljude, a sve o trošku budžeta Republike Srbije, da im daju pojašnjenja, da ih poduče kako i na koji način neke stvari treba rešavati. Napravite analizu da nam se smanji broj sa tri hiljade, da dođe do pozitivnog obrta u društvu, a ne da se dičimo možda povećanjem broja uhapšenih.
Svako ko radi suprotno u odnosu na zakon treba da bude sankcionisan, ali valjda cilj Vlade treba da bude da pravi neke uslove i neki ambijent da oni koji su možda skloni da počine krivično delo, da ne dođe do toga. Poseban odnos i posebno to dođe do izražaja u odnosu na vreme provedeno u pritvoru ili u zatvoru.
Sada da vas ne podsećam, i sami ste videli ili iz neke ispovesti ili iz pisanja ili iz kontakta i susreta sa ljudima koji se nalaze tamo kakva je situacija i ko sve u datom momentu bude na izdržavanju zatvora. Ono što vam je rekao kolega Krasić, neki se poduče i nauče jako lepo tamo da nastave sa onim što su možda pre svesno ili nesvesno, nije više bitno, uradili pre odlaska na izdržavanje kazne zatvora, a u društvu sa povratnicima, sa onima koji se više puta tu pojavljuju, oni postaju profesionalci u vršenju krivičnih dela.
Prosto, neću da kažem da je to cilj ove vlade. Nije, ali vrlo malo ili možda nedovoljno, ali možda potpuno ništa ne čini na tome da se to uradi. Evo, u poslednje vreme smo imali situaciju da oni koji pobegnu iz zatvora pa da u toku noći ili za nekoliko dana počine više teških krivičnih dela. Šta je sa onima, to moram samo sa jednom rečenicom, ne bih da otvaram ničiju ranu, šta je sa mladićem koji je izvršio samoubistvo u KPD u Valjevu? Posle je njegova majka, pretpostavljam da je to sin jedinac, imala problema da se utvrdi status da momak, da čovek više nije živ. Da li će to ova komisija moći, hteti i imati dovoljno snage i želje, profesionalnog iskustva da uradi nešto tako i da nam se takve stvari ne dešavaju?
Još jednom podsećam, član 65. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, potpuno je jasan kakav odnos jedno organizovano društvo treba da ima pa i prema onima koji su činili krivična dela. Ponekad se tamo može naći čovek, velika je razlika između krivičnog dela učinjenog sa umišljajem ili iz nehata.
Vrlo često i može da se desi da svaki čovek, da pođemo od proste činjenice, koji je vozač, može jednog dana da se nađe u Zavodu za izdržavanje krivičnih sankcija. Da li on zaslužuje isti tretman kao i neko ko je višestruki povratnik? Pa naravno da ne zaslužuje.
Teško će biti otkloniti sve ove probleme koje ovo naše društvo i koje je ova vlada ima, pogotovo kada se ušlo u reformu pravosuđa. Da li znate šta su rekli? Mi se ne pozivamo na to, nama ti podaci uopšte nisu dragoceni, nego da vas podsetimo, pošto vi više verujete drugima nego sami sebi, nego poslanicima Srpske radikalne stranke, koji ukazuju na brojne nepravilnosti i predlažu kako i na koji način treba rešavati određene probleme.
Znate li šta nam je reklo Međunarodno udruženje sudija u Istambulu, vezano za sprovođenje reformi u pravosuđu? Čak su jednu rezoluciju posvetili reformi pravosuđa u Srbiji. Oni kažu da prestanak sudijske funkcije ne može da se desi na onakav način na kakav smo mi to uradili. Ne može, prosto sudiji funkcija može da prestane ili kad je vođen postupak za nepoštovanje dužnosti, nije više profesionalan, nije više stručan ili tako nešto, ali pod uslovima velike pravičnosti, kad sam to ne želi u drugim uslovima predviđenim zakonom, a ne u momentu kada neko napravi procenu, neko ko vrši reformu pravosuđa, napravi procenu ko su nam poslušne sudije i tužioci, a ko nisu.
Sve može da bude uslov i razlog za promenu, za popravljanje, samo oni koji su poslušni nisu, ne smeju nikad i ne može da bude, to je vrlo opasna stvar. Zbog toga vrlo često menjate i neke druge zakone, koji diktiraju postojanje ovog ili onog broja sudija. Vi ste prvo pronašli i možda na bazi neke analize utvrdili koliko imate poslušnih sudija, pa ste onda ušli u sudsku mrežu, a onda ste možda pravili i nadležnosti osnovnih i viših sudova u skladu sa brojem sudije, a opet sve to u skladu sa onim koji će da poslušaju ovaj režim ili nešto drugo. To ne sme tako da se radi. To nije dobro, ukazujemo vam na to, ali vi ništa.
Svaki korak koji uradite je pogrešan. Imam običaj da kažem – ali, nemojte biti mnogo zabrinuti, jer i prethodni je takođe bio pogrešan, ako vam je to za utehu. Građani Srbije nisu utešni onim što ste vi pogrešili, što ćete da priznate, oni jednostavno nemaju više strpljenja za ovakvu vladu, za ovakvo reformisano pravosuđe, oni žele nešto potpuno drugo. Mi srpski radikali nikada nismo lagali i nećemo, uvek im govorimo istinu i spremni smo u ovom momentu da se uhvatimo u koštac sa svim problemima koje vi niste mogli do sada da rešite, a mi ćemo to zajedno sa njima mnogo uspešnije rešavati. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 17 minuta od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
On je poslednji prijavljeni govornik.
Vreme na raspolaganju poslaničke grupe Srpske radikalne stranke je 20 minuta i 30 sekundi.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Hvala.
Vidite, i sam predlog ove komisije, koji treba da obavi i ubuduće obavlja kontrolu i uvid kako se u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija sprovodi izvršenje kazni i kakav je položaj tih osuđenika, najbolje govori podatak Zaštitnika građana koji kaže – da li su srpski zatvorenici i zatvorski sistem kao automobil, registrovan za pet, a u kome se nalazi i po osam, slikovito izjavljuje Miloš Janković, zamenik Zaštitnika građana, zadužen za prava lica lišenih slobode.
Ono što je bitno u svim zemljama sa razvijenom demokratijom, opozicija se nalazi u određenim institucijama koja mora da kontroliše vlast. To u uporednom pravu jasno piše i to je utemeljeno, ali samo to ne može da zaživi u Srbiji. To, izgleda, aktuelnoj vlasti smeta, da joj se nađe opozicija, da obiđe zatvore i da vidi u kakvom se stanju nalaze upravo lica osuđena i kakav je njihov položaj tamo.
Vidite, za poslednjih 13 godina, od 1998. godine doneta su dva zakona o razrešenju krivičnih sankcija, doneto je više zakona o izmenama i dopunama Zakona o razrešenju krivičnih sankcija, donet je jedan o izmenama i dopunama 2001. godine, zatim 2009. i 2011. godine. O ovakvim čestim izmenama i dopunama Zakona materija izvršenja krivičnih sankcija je dovedena do haosa. Zakon o ratifikaciji opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih neljudskih i ponižavajućih kazni i postupka objavljen je u "Službenom listu", broj 16/2005. godinu, a treba da je stupio na snagu 2006. godine.
U preambuli ovog zakona naša država, kao članica ovog protokola, potvrđujući da je tortura neljudsko i drugo surovo i ponižavajuće postupanje i kažnjavanje zabranjeno, da predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava. Članom 4. ovog protokola naša država je preuzela obavezu da dozvoli posete od strane mehanizama navedenih u čl. 2. i 3. svakom mestu pod njenom nadležnošću i upravo gde se nalaze ili se mogu nalaziti lica lišena slobode, bilo po osnovu naredbe izdate od strane državnog organa, na njegov podsticaj ili uz njenu saglasnost ili pristanak, u daljem tekstu pritvorske ustanove. Ove posete preduzimaće, kako je to naša država preuzela, preduzimaće se u nameri da se ojača, ukoliko je potrebno, zaštita ovih lica od torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni i postupaka.
Koji je cilj bio ovog zakona? On je na snazi, a cilj ovog protokola, koji smo mi ratifikovali i potvrdili, je da uspostavi sistem redovnih poseta, dakle, redovnih, a ne posle tri godine, gde se nalaze lica lišena slobode od strane nezavisnih međunarodnih i domaćih tela, radi prevencije, torture i drugih surovih, neljudskih i ponižavajućih kazni i postupaka, kako to predviđa član 1.
Postavljam pitanje i tražim odgovor od aktuelne vlasti, neka nam saopšti ko je i kada izvršio kontrolu i uvid u stanje u našim kazneno popravnim ustanovama gde osuđenici izdržavaju kazne? Godinama toga nema, jedino mogu reći da se oglasio Zaštitnik građana koji ima brojne primedbe i koji je ukazao da se mora prekinuti sa dosadašnjom praksom i ostalim načinima i postupcima prema osuđenim licima.
Ono što ovaj protokol predviđa, a što naša država treba da obezbedi građanima koji se nalaze u toj situaciji, jeste da daju preporuke nadležnim organima u cilju poboljšanja tretmana i položaja lica lišenih slobode. U odredbama člana 20. protokola država je dužna da nacionalnim mehanizmima obezbedi sledeće: pristup svim podacima o broju lica lišenih slobode u pritvorskim ustanovama, kao i broju ustanova, pristup svim podacima o tretmanu ovih lica u uslovima njihovog pritvora, pristup svim pritvorskim ustanovama i njihovim institucijama i objektima, mogućnost da vode privatne razgovore sa licima lišenim slobode bez prisustva svedoka, bilo lično ili sa prevodiocem ukoliko je to potrebno, što znači da zatvorenik bira, slobodu da biraju mesta koja žele da posete lica sa kojima žele da razgovaraju (tu se misli na nadležne institucije, nadležne međunarodne organizacije i nadležne organe naše države), pravo da imaju kontakte sa potkomitetom za prevenciju i dostavljaju podatke o stanju u tim ustanovama.
Kao članica ovog protokola naša država se obavezala da će objaviti godišnje izveštaje o nacionalnim mehanizmima za prevenciju lica u zatvoru. Imamo li takav izveštaj? Nemamo. Da li smo ga dobili o d 2006. godine? Nismo. Da li ćemo ga dobijati redovno? Nećemo. I ako ga budemo dobijali, oni će biti samo štimovani i izveštaji po porudžbini, falsifikovani.
Ukaz o proglašenju Zakona o ratifikaciji otvorenog protokola proglašen je 2005. godine. Poštovanje prava lica lišenih slobode u Srbiji, kako je to i objavljivano više u sredstvima javnog informisanja, a i sam Zaštitnik građana upozorava i konstatuje – stanje zaštite i poštovanja prava lica lišenih slobode u Srbiji je krajnje nezadovoljavajuće, imajući u vidu broj postupaka po pritužbama koje su upućene Zaštitniku građana. Problem položaja u zaštiti prava lica lišenih slobode je dobro poznat i on mora biti hitno obelodanjen i mora da se reformiše.
Najveći broj pritužbi i žalbi su podnela lica na izvršenju kazne zatvora pritvorena i zadržana lica, neposredno ili preko punomoćnika, odnosno branioca, a neke pritužbe su podnele i prosledile nevladine organizacije, drugi državni organi i nezavisna tela. Najčešće su pritužbe na zdravstvenu zaštitu, to je katastrofalno. Kada je u pitanju zdravstvena zaštita, godinama imam informacije, jer sam imao priliku da branim lica koja su pre svega pritvorena ili osuđena i koja se nalaze pod istragom. Kako je to izgledalo u praksi, jedan lekar se odredi i on kao lekar u jednom okružnom zatvoru pruža zdravstvene usluge, izdaje lekove i vrši preglede po 10, 15 godina, a da sam pritvorenik ili zatvorenik nije imao pravo da bira lekara. U novom Zakoniku o krivičnom postupku, to je ona novela što smo radili u saveznoj Vladi 2000. i 2001. godine, koji je usvojen, predvideli smo, što je dobro rešenje, da pritvoreno lice ima pravo na lekarski pregled, ima pravo da bira lekara. To je bilo u onoj prošlosti, u Brozovo vreme, kada je bio lekar određivan po nalogu UDBA. Odredi se jedan lekar i on je tamo 15, 20 godina ili do penzije. Vi tamo nemate mogućnosti da dobijete adekvatan lek, da imate tretman koji je potreban i to je nanosilo velike patnje i probleme ljudima koji su se našli u takvoj situaciji.
Koji su još problemi vezani za smeštaj zatvorenika? Smeštaj, a i na higijenu velike primedbe, na ishranu velike primedbe. Razvrstavanje, premeštanje, pravo na rad, pravo na obaveštavanje, na pravnu pomoć, nepravilno vođenje postupaka, neosnovano lišenje slobode, a u nekim slučajevima se ukazivalo na mučenje, odnosno zlostavljanje. Zaštitnik građana je na uočene primedbe u više slučajeva doneo preporuke i dao predlog mera za otklanjanje propusta i to MUP. Koji je problem sada kod zadržavanja lica? Kada se zadržavaju lica po osnovu rešenja i ovlašćenja organa Unutrašnjih poslova? Imate sledeći problem što u policijskim upravama nemaju mogućnosti da obezbede adekvatne prostorije za zadržavanje lica. To su prostorije koje nemaju ni vodu, četo ni struju, nemaju ni krevet, tako da je u odnosu na zadržavanje lica veliki problem, ali to niko nije sagledavao, jedino rukovodioci policije što ukazuju, ali nije dovoljno dati ovlašćenje ili predvideti mogućnost da se određuje pritvor 48 časova, odnosno zadržavanje. Treba policijskim upravama obezbediti materijalna sredstva da bi se obezbedile adekvatne prostorije u kojima će zadržano lice moći da boravi.
Česti su slučajevi bili u prošlosti, smrtnih slučajeva smo imali upravo zbog toga što nije bilo adekvatnih prostorija. Prema tome, policiji treba dati sredstva, obezbediti i na taj način da svaka policijska uprava koja ima pravo da zadržava ili ako se donese rešenje o zadržavanju, u tom slučaju policijskoj upravi da se obezbede materijalna sredstva da i ovde ne bi došlo do kršenja osnovnih ljudskih prava.
Nedostatak smeštajnih kapaciteta za policijsko zadržavanje, jer te prostorije nisu adekvatne. Posebne prostorije za policijsko zadržavanje ne postoje u velikom broju policijskih stanica, lica lišena slobode zadržavaju se po kancelarijama ili se po nalogu javnog tužioca smeštaju u pritvorskim jedinicama zatvora, pretežno okružnih. U slučaju samoubistva zadržanog lica u Policijskoj stanici Čukarica, da li ste čuli da smo imali takav slučaj, izvršeno je samoubistvo u toj prostoriji, što je apsolutno bio nedostatak pre svega prostorija i kontrole.
Mera pritvora izvršava se u pritvorskim jedinicama Zavoda za izvršenje sankcija koje su nedovoljne za smeštaj postojećeg broja pritovrenika. Smeštaj pritvorenika u mnogim ustanovama je prenaseljen. Nema prostora da ti ljudi mogu da normalno žive i da im se obezbede ta prava.
Dakle, Srbija je preuzela obavezu, njoj je naloženo šta treba da uradi. Međutim, u praksi mi imamo veliki problem. Što se tiče, i mediji su objavljivali da ima problema u zatvorima našim, da tamo ima dosta i kriminala i korupcije i da su u pitanju grupe koje čak drže paralelnu vlast u zatvorima. Prema izveštaju i prema našim informacijama, a to je rekao i Zaštitnik građana, gospodin Janković, u srpskim zatvorima trenutno kaznu izdržava 10.900 osuđenika, to je izveštaj iz 2009. godine, a do kraja 2009. godine broj se povećao na 12.000. U takvom zatvorskom krkljancu sve su češći međusobni sukobi zatvorenika, a i sa stražarima. Stručnjaci upozoravaju da je situacija krajnje katastrofalna. Čak i mediji koji su obaveštavali kažu da su mnogi bili i naoružani štanglama, mačetama, bodežima i da su danima te zatvorske grupe terorisale čak i one koji rade u zatvorima, zatvorsko osoblje. Izvori govore da zatvorske bande kontrolišu crne berze u zatvorima, od cigareta preko hrane iz paketa do droge, o čemu je govorio gospodin Krasić, Vjerica Radeta, Munjić i gospodin Sreto Perić. Dakle, ukazujemo na mnoge probleme, preko hrane iz paketa do droge, a u opticaju su i sve monete, od novca preko ropskog rada do seksualnih usluga, zatim da peru čarape itd.
Jedan zatvorenik je izjavio da je najtežim onima koji nemaju nikoga napolju, a padaju u dugove. U zatvoru su narkotici najunosniji posao jer je veliki broj osuđenika koji su manje ili više zavisni od psihoaktivnih supstanci.
Naravno, krijumčarenje droge je nemoguće bez posrednika i između spoljnoga sveta i zatvorenika i dilera, a to važi i za strogo zabranjene mobilne telefone i alkohol. Bivši upravnik jednoga zatvora, navodi da zna kolege koji su dugo koristili zatvorenike za gradnju kuća i vikendica. Zatvorenici sami korumpiraju čak i zatvorske službenike da bi dobili neki posao i skratili duge zatvorske dane.
Nekada su osuđenici radili dobijali plate, učili zanate, ali su neki upravnici ugasili ekonomije zbog provizije koju uzimaju od firmi koje zatvore snabdevaju hranom. Vi se sećate ranijih godina da je bilo i u Ministarstvu pravde jedan veliki problem kada je bio u pitanju baš ovo o čemu govorim, a to je snabdevanje zatvora sa hranom, zatim proizvodnja i farme zatvorske koje su snabdevale pojedine čelnike iz one vlasti i moram reći na kraju. U zatvorima se sprovodi neformalna vlast, zatvorskih koji odlučuju o sudbini osuđenika i osuđenici vrlo često, po trojica ih je u samici, svetla nemaju. Vidite, da li je verovati, da će ova komisija, mislim da ima mesta da nadležni Odbor za pravosuđe preduzme odgovarajuće mere i da obiđe sve zatvore i ustanove i da na taj način se uveri, jer ova komisija, to je jedno stranačka komisija, slobodno možemo reći da je jedno stranačka komisija, pa ovaj parlament…
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, molim vas obazrivije sa kvalifikacijama za članove izborne komisije, kao što vi ne bi ste voleli da bilo ko tokom sednice Skupštine vas kvalifikuje kao jednu stranku ili opoziciju ili vlast ako to ne žele ni kolege poslanici koji su predloženi u Komisiji. Molim vas u skladu sa Poslovnikom, ophođenje prema kandidatima, bar sa te tačke gledišta koje je nedopušten.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Usamljenje i izolacija je mera iz 19. veka, kao ćelijski sistem, u zatvorima se stvara atmosfera straha i nemira i iznuđene reakcije koje plaše osuđenike i poznato je da ljudi u strahu preuzimaju tzv. preventivne napade radi svoje zaštite. Nedopustivo je da se u zatvorima, u istoj prostoriji nalaze zatvorenici koji su osuđeni na najmanju kaznu zatvora, po nekoliko meseci sa onima koji su osuđeni zbog ubistava i drugih teških krivičnih dela, na 40 godina zatvora. To nigde u Evropi nema. Razvrstavaju, dakle zatvorenici, čovek koji je učinio prekršaj u saobraćaju nađe se na izdržavanje kazne zatvora i vidite on će deliti sudbinu i nalaziće se u atmosferi u kojoj je neko osuđen za višestruko ubistvo, višestruko razbojništvo, za težak zločin itd.
Rekao sam da su zatvori pretrpani kao što je to slučaj u Subotici, Novom Sadu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Pančevu i dr. Zatvorenici poseban problem imaju sa grejanjem, sa higijenom o čemu sam govorio ali vidite u uporednom pravu problem rešenja krivičnih sankcija, imate u uporednom pravu omču za vešanje.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, vreme koje je na raspolaganju poslaničkoj grupi je isteklo.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
I električna stolica, da ne govorim dalje ali to je poznato u SAD. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
 Pre nego što nastavimo rad, obaveštenje o potvrđivanju mandata narodnom poslaniku u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Pošto su se stekli uslovi predlažem da konstatujemo potvrđivanje mandata narodnom poslaniku u Narodnoj skupštini, a za upražnjeno poslaničko mesto, kako bi smo omogućili njegovo učešće u radu Narodne Skupštine. Uručen vam je izveštaj RIK o izboru narodnog poslanika, radi popune upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Takođe, uručen vam je izveštaj Administrativnog odbora koji je utvrdio da su se stekli uslovi za potvrđivanje mandata narodnom poslaniku, a sa predlogom da Narodna skupština shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatuje potvrđivanje mandata narodnom poslaniku Zoranu Vasiću izabranom sa izborne liste SPS – PUPS jedinstvena Srbija. Na osnovu izveštaja RIK i izveštaja i predloga Administrativnog odbora, a shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatujem potvrđivanje mandata narodnom poslaniku Zoranu Vasiću. Čestitam narodnom poslaniku na izboru i pozivam ga da nam se pridruži u radu.
Nastavljajući rad sednice, pitam, s obzirom da je iscrpljena lista narodnih poslanika koji su želeli da učestvuju u raspravi, da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika Narodne skupštine? (Da.)
Narodni poslanik Zoran Krasić ima reč. Vreme na raspolaganju 10 minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Samo radi javnosti da kažem, da obaveze formiranje ove komisije postoji od 1. januara 2006. godine. Znači, nalazimo se u šestoj godini gde Narodna skupština nije izvršila svoju zakonom propisanu obavezu. I da ne bude većih nepoznanica, čini mi se da jedanput ili dvaput godišnje, Odbor za pravosuđe organizovao posete nekim zatvorima, sve je to bila svojevrsna supstitucija ovoj zakonskoj obavezi.
Međutim, u nastavku ovog vašeg obrazloženja, vidimo da je preporuka Evropske komisije bila glavni razlog zašto se ova odluka ova pojavila. Znači, niko ne snosi odgovornosti što šest godina nije ispunjena zakonska obaveza. Međutim, kada se zakonska obaveza ne ispuni to može da se progleda kroz prste, ako dođe preporuka iz Brisela, onda krv mora da pršti na sve strane, to mora da se ispuni.
No, da se vratimo na temu. Nema ovde ničeg novog, sve ovo što su ukazali poslanici SRS na stanje u našim zatvorima, manje ili više tako je godinama, a treba da se saobrazi sa standardima, i da vas podsetim, sa standardima Ujedinjenih nacija, standardi koji znače, tablica ishrane, minimalni higijenski uslovi, sanitarni uslovi, izgled prostorija, ti građevinski standardi po osobi itd. Zašto? Zato što već od prilike 70, 80 godina, napokon je u teoriji pobedio stav da je izvršenje krivične sankcije, odnosno boravak u zatvoru mera resocijalizacije, a ne odmazda nad izvršiocem krivičnog dela. A kada ambijent, uslovi u nekom prostoru gde se izvršava, gde se izdržava kazna zatvora budu toliko loši, onda možemo da pričamo više o odmazdi nego o resocijalizaciji, s obzirom da u toj mikro sredini se stvara i posebna psihička, psihičko stanje i poseban ambijent.
Vidite, kada smo rekli da sumnjamo u ovaj sastav komisije, moram to slikovito da objasnim. Znate, vi možete da imate najnovijeg mercedesa, ali on će samo da liči na mercedesa dok se ne uključi. Ukoliko ste unutra ubacili fićin motor, onda to nije mercedes, ili motokultivator. Tako da imamo jedan lep mercedes koji pokazujemo inostranstvu, koji pokazujemo nevladinim organizacijama, Ujedinjenim nacijama, slikamo se pored tog mercedesa, a kada neko kaže uključite ga da provozamo jedan krug, imam nekih tehničkih problema.
To su ti naši tehnički problemi. Znači spolja gladac, a iznutra nije to to. Nego ja bih sad skrenuo pažnju na neke druge detalje koji su važni u kontekstu sagledavanja izvršenja krivičnih sankcija. Znate, ako se hapse ljudi za koje se kaže da su najbolje sudije i nalaze u vrhu pravosuđa Srbije, ako imamo još nezavršene predmet sa nekim sudijama, poput stečajne mafije da ne pričam dalje. Iako poverujemo ono u novinama šta je razlog ovog novog hapšenja. Ja vam kažem 50% sudija možete po tom osnovu, takođe da uhapsite. Nema tu neke principijelne razlike, ako je tačno ono u novinama što se piše. Mene mnogo više zabrinjava ova nova situacija.
Mi sad imamo narukvicu za pritvorenika i imamo narukvicu za onoga ko izdržava kaznu zatvora. S obzirom da vas vrlo dobro znam, a verujte mi DOS je od 2000. godine na vlasti, DOS je bio i 2006. godine, kao što je i 2011. godine. Tek ste sad pristupili ispunjavanju neke obaveze od 2006. godine. Znači moralo je nešto jako da udari sa strane. Šta će ova komisija da uradi? Evo da vam nepogrešivo kažem šta će da uradi. Prvi izveštaj ima da bude izuzetno objektivan. Ukazaće na probleme smeštaja, higijene, prebukiranosti, uslova itd, itd. Zašto? Da biste rekli finansijerima iz inostranstva, eto vidite sa kojim smo sve problemima suočeni. Trebate malo da calnete pare. Morate malo pare da calnete, pošto je i reforma pravosuđa finansirana iz inostranstva. Toliko je lepo sprovedena da sada možete VSS, Državno veće tužilaca, da izvučete koga hoćete, da stavite ili u novine na stub srama ili stvarno da bude nešto.
Pazite, mi sada pričamo o jednom medijskom efektu nečega, o onom suštinskom, daleko smo od toga da ćemo saznati bilo šta.
Šta će da se desi, ukoliko na bazi preporuka ove komisije zbog prebukiranosti izađe neki novi predlog, pa da se promene neki zakoni ili podzakonski propisi, pa da prvoborci DOS iz oktobra 2000. godine, izađu iz zatvora, dobiju narukvice i budu kući.
Znate, ja ipak mislim da nije moralo da onaj Opačić bude u zatvoru. On se žrtvovao da vi dođete na vlast. Kako vi to njemu vraćate? Narukvica, to je sitnica za vas.
Minimalno nešto možete da uradite, znači, mercedes sa fićinim motorom, to je današnja tema i zato ne sme da bude niko od poslanika iz opozicije u ovoj komisiji.
Moraju da budu svi poslanici vlasti, svaka čast Juditi po ovim biografijama, Judita tu ima neka stručna znanja, ali šta bi ona mogla …