FEBRUAR U SKUPŠTINI OBELEŽILI SMANJENJE CENZUSA, ZAKON O POREKLU IMOVINE I ZAKON O SUDBINI NESTALIH BEBA

06.03.2020.

...

Odluka da će političkim partijama za ulazak u parlament biti potrebno tri odsto glasova, umesto dosadašnjih pet, dugoročno jeste najvažnija odluka koju je Skupština donela ovog februara. Iako se na prvi pogled ne čini da je ta izmena suštinski značajna za građane, upravo će izmena cenzusa doneti neki potpuno drugačiji  sastav Skupštine posle opštih izbora u aprilu, a pred tim sledećim skupštinskim sazivom naći će se, kako je najavljeno, brojne važne odluke koje ovaj saziv nije hteo ili smeo da završi.

Predlog da se cenzus smanji sa pet na tri odsto naišao je na brojne pohvale, jer vladajuća koalicija tumači da je ovu odluku donela na svoju štetu, jer je činjenica da je veliko pitanje ko bi osim poslanika Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije uopšte preskočio pet odsto cenzusa. Vladajuća većina želela je, kaže, da pruži priliku što većem broju političkih opcija da ima svoje predstavnike u parlamentu, što povećava reprezentativnost i demokratičnost  najvišeg zakonodavnog tela. Opozicija, naročito oni koji bojkotuju rad Skupštine, uvereni su da je reč o manevru vlasti koja će nižim cenzusom primamiti neke manje stranke da izađu na izbore, eventualno pređu cenzus i tako daju legitimitet režimu. 

Nevladin sektor najčešće je zamerao što se ovako krupne izmene donose u izbornoj godini jer je to suprotno primerima dobre evropske izborne prakse, ali nesporno je i da nema izričite zakonske zabrane da se izborni zakoni menjaju nekoliko meseci pred izbore.

Još jedna važna promena kad je reč o izborima je da će se na izbornim listama sada naći najmanje 40 odsto žena, odnosno na svakih pet predložnih kandidata najmanje dve moraju biti žene. Istorijski značaj ove odluke ogleda se i u tome što je vladajuća većina izmene zakona usvojila na predlog opozicione poslanice Gordane Čomić, kao i u tome što je Čomić prekršila jednogodišnji bojkot mimo preporuke svoje Demokratske stranke.

U februaru je donet zakon o ispitivanju porekla imovine, dugo najavljivan i očekivan, brižljivo pripremljen, a opet nije naišao na opšte odobravanje. Naime, ministar Nebojša Stefanović rekao je da će svaki građanin koji u tri godine stekne 150 hiljada evra ili više, a nema načina da dokaže kako ih je stekao, doći pod udar ovog zakona i da zaštićenih neće biti. Opozicija je zamerila što se zakon odnosi samo na fizička lica, pa ako neko ne poseduje ništa a njegova firma ima desetine nekretnina, ili ima imovinu u inostranstvu, ovaj zakon mu ne može nauditi.

Poslanici opozicije koji učestvuju u radu Skupštine, u ovom slučaju najčešće poslanici Srpske radikalne stranke, smatraju da je zakon o ispitivanju porekla imovine predizborni trik od kojeg nikada neće biti efekata, baš kao i takozvani zakon o nestalim bebama. Oni ne veruju da ova vlast stvarno planira da nastavi davno započete istrage, već se ovom temom bavi pred izbore kako bi dokazala evropskim institucijama da poštuje njihove preporuke. Vlast kaže da je ovakav zakon najbolje što trenutno može da ponudi, s obzirom na to da su se potencijalne krađe beba desile i pre 30 ili 40 godina, da su mnogi akteri eventualnog kriminala odavno mrtvi.

U Skupštini se  ovog prestupnog, predizbornog februara, radilo intenzivnije nego inače. Naime od ukupno 20 radnih dana, poslanici su zasedali čak 17, organizovano je sedam vanrednih sednica, plus jedna poslednjeg četvrtka u mesecu kada su premijerka i ministri odgovarali na pitanja poslanika. Razmotreno je ukupno 60 tačaka dnevnog reda među kojima su i veoma važni i dugo očekivani zakoni. Organizovana su i dva javna slušanja, nekoliko bilateralnih susreta sa inostranim kolegama, a poslanici su se svakodnevno obraćali javnosti i na konferencijama za novinare. Poslanici su i sami često jedni drugima zahvaljivali na saradnji, opraštali se i ne bez nostalgije ponavljali da je ovaj saziv trajao pune četiri godine, a nisu svi sigurni da će se naći u narednom sazivu. Izbori će, kako je najavljeno, biti raspisani 4. marta, a pošto su redovni, Skupština se ne raspušta, već počinje redovno martovsko zasedanje. Dosadašnje iskustvo ipak govori da ono neće trajati duže od nekoliko dana.

 

 

Poslednji put ažurirano: 06.03.2020, 11:54