Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Stefan Zankov

Stefan Zankov

Srpska napredna stranka

Govori

Reč ima narodni poslanik Goran Ilić, a neka se pripremi narodni poslanik Goran Davidović.
Da li još neka poslanička grupa želi reč? (Ne.)
Na član 49. amandman je podneo poslanik Toma Bušetić.
Vlada i Odbor za zdravlje i porodicu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Toma Bušetić.
Reč ima narodni poslanik Branislav Stevanović.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 55. amandman je podneo narodni poslanik Veroljub Stevanović.
Vlada i Odbor za zdravlje i porodicu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov.
Hvala. Reč ima narodni poslanik Nikola Todorović.
Hvala. Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Narodni poslanik Goran Cvetanović podneo je amandman na nadnaslov iznad člana 56. i član 56.
Vlada i Odbor za zdravlje i porodicu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Goran Cvetanović.
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta, izvolite.
Reč ima narodni poslanik Živodarka Dacin.
Gospodine Momčilov, izvolite, replika.
Narodni poslanik Živodarka Dacin.
Narodni poslanik Rajko Baralić, po amandmanu.
Dame i gospodo narodni poslanici, najteže bolesti našeg zdravstvenog sistema su, u svakom slučaju, korupcija i kriminal. Može ovde Narodna skupština da usvaja kakve god hoće zakone o osiguranju i o zdravstvenoj zaštiti, ali ako niste spremni i rešeni da prvo ovo iskorenite, nećemo postići nikakav dobar efekat. Ako nemate političke volje da se borite protiv onih koji su korumpirani i koji se bave kriminalom, nalaze se na čelnim pozicijama u zdravstvu, efekta neće biti.
Mislim da u sadašnjoj vladi ta spremnost, gospodine ministre, ne postoji. Jedini koji su rešeni da se oslobode ove pošasti jesu ljudi iz Srpske radikalne stranke. To je jasno svim građanima Srbije. Sve druge su videli na delu, još jedino veruju srpskim radikalima.
Zbog toga je i grupa zdravstvenih radnika i Zdravstvenog centra u Knjaževcu poslala meni jedno pismo, sa željom da, ako već nemaju drugog načina da se bore protiv ovoga, bar mi iz Srpske radikalne stranke objavimo i da obavestimo javnost cele Srbije. Ovako kaže u pismu, u skraćenoj formi ću da vam pročitam.
"Želimo da obavestimo javnost, odnosno građane opštine Knjaževac kako su trošena sredstva samodoprinosa za zdravstvo, odnosno kako su kupovani aparati za Zdravstveni centar Knjaževac. U to vreme direktor Zdravstvenog centra u Knjaževcu i predsednik Komisije za samodoprinos za zdravstvo je bila dr Slavica Ćirković, inače visoki funkcioner DS-a u Knjaževcu.
Kupovinom aparata iz sredstava samodoprinosa za zdravstvo, i to kupovinom nekompletnih, neadekvatnih i nekvalitetnih aparata, naneta je ogromna šteta zdravstvenoj ustanovi u Knjaževcu, jer je to bila jedina šansa da se dođe do neophodnih aparata, i naneta je ogromna šteta građanima opštine Knjaževac, jer su zloupotrebljena sredstva samodoprinosa radnih ljudi opštine Knjaževac.
Najeklatantniji primer jeste primer sterilizatora, koji je plaćen oko dva i po miliona dinara. Mi danas radimo sa zastarelim, prevaziđenim i nepouzdanim aparatima za sterilizaciju. Nepouzdan sterilizator glavni je faktor i važan uslov za prenošenje transmisionih bolesti, kao što su sifilis, HIV, hepatitis B i hepatitis C. Svi su ostali gluvi i nemi na naša upozorenja, niko nije hteo da sasluša stručne i kompetentne ljude i da shvati kakva se šteta nanosi zdravstvenoj ustanovi i društvu uopšte".
Onda je dat popis opreme koja je kupljena: "2. oktobra 2003. godine kupljen je automatski parni sterilizator za 2.599.902 od firme "Delta trejd" iz Niša. Aparat je kupljen neadekvatan i nekompletan. Aparat ne radi godinu i po dana od dana donošenja, a garantni rok je istekao. Pri kupovini aparata tender je formiran prema prodavcu, a ne prema potrebama Zdravstvenog centra. Ostaje otvoreno pitanje zašto je dr Slavica Ćirković, bivši direktor Zdravstvenog centra u Knjaževcu, a sadašnji inspektor za zdravstvo za region Zaječar, kupila neadekvatan i nekvalitetan aparat za dva i po miliona dinara. Dokaz su izjave kompetentnih zdravstvenih radnika sa hirurgije.
1. oktobra 2003. godine kupljeni su instrumenti za hirurgiju, u iznosu od 380.090 dinara, od "Jugolaboratorije" iz Beograda. Kupljeno je 26 instrumenata za hirurgiju, koji su neadekvatni i nekvalitetni. Do danas se tih 26 instrumenata ne koriste. Da zaista tih 26 instrumenata ne odgovaraju u kvalitetu i adekvatnosti, potvrđuje potpis dr Slavice Ćirković, kao direktora". Dakle, ovde je njen dopis tom preduzeću od kog su kupljeni, gde ona kaže da to nije stiglo, 26 komada raznih makaza i ostalih instrumenata za potrebe Zdravstvenog centra.
Dalje, "1. oktobra 2003. godine kupljena je sušara u iznosu 95.100 dinara. Aparat ne radi do današnjeg dana. Pokvario se posle dva meseca. Dokaz, takođe izjave kompetentnih ljudi sa ginekologije".
Dalje, "26. decembra 2002. godine kupljen je bilirubinometar od firme "Medison" za 170.500 dinara.
Dve godine aparat nije bio isporučen, niti je tražen. Posle dve godine, zbog kritike lekara, isporučen je star aparat i neadekvatan, a plaćen nov. To se vidi i u zapisniku sačinjenom od pet članova komisije i aparat se ne koristi do današnjeg dana". Dakle, pet lekara Zdravstvenog centra je potpisalo da se ne radi o novom aparatu, već o aparatu koji je bio upotrebljavan. Postoji fotokopija tog zapisnika.
"Popravka sonde i ultrazvuka izvršena je 9. decembra 2002. godine, u iznosu od 296.000 dinara. Iznos je plaćen, sonda i ultrazvuk nisu popravljeni. Aparati ni do današnjeg dana ne rade".
Na kraju, "EEG aparat za neuropsihijatriju, kupljen 29. jula 2002. godine za 1.953.750 dinara od firme "Priviledži grupa". Aparat je kupljen nekompletan. Plaćen je aparat i oprema, a došao je samo aparat. Prateća oprema koja košta 146.847 dinara nije došla do današnjeg dana. Prateća oprema se ponovo kupuje i plaća iz sredstava republičkog budžeta. EEG aparat marke "oksford", od 24 kanala, kupljen od firme "Priviledži grupa", košta 1.953.750 dinara. EEG aparat marke "oksford" firme Velefarm košta 1.595.000, takođe od 24 kanala."
Ovde se, gospodine ministre, postavlja jedno pitanje za vas, pošto se radi o kadru i funkcioneru DS-a. Pitam vas da li može čovek kao što je doktor Slavica Ćirković, posle ovakvih radnji za vreme rukovođenja zdravstvenom ustanovom u Knjaževcu, da bude inspektor za zdravstvo za region Zaječar? To je ona danas. Isto je DS i G17, mnogo liči jedno na drugo.
Hoću još da dodam na ovo što su pisali doktori iz zdravstvenog centra u Knjaževcu. Nećete popraviti stanje u zdravstvenom fondu tako što ćete štedeti na sahranama i na bolovanjima ljudi, nego prvo gledajte da iskorenite korupciju i kriminal.
Dame i gospodo narodni poslanici, mi smo na ovde jedan, da kažem, kvaran način od strane Vlade dobili Predlog zakona o bankama, koji je sistemski zakon, praktično u minut do 12.
Šta smo mogli drugo da uradimo kao jedina savesna poslanička grupa, koja svoj posao obavlja odgovorno, nego da uložimo veliki broj amandmana kojim tražimo da se članovi ovog predloga zakona brišu. To je bio jedini potez koji smo mogli da povučemo u tom trenutku, jer drugog načina nije bilo da se borimo protiv ovako neodgovorne Vlade.
U suštini problematičan nam je još više predstavnik Vlade povodom ovog predloga zakona, ministar finansija, Mlađan Dinkić. SRS je unazad mnogo govorila o ministru finansija, Mlađanu Dinkiću, i želim da istaknem neke njegove, rekao bih, afere i poteze koji su ostali upamćeni u prethodnih pet godina. Smatram da ministar finansija, Mlađan Dinkić – a iskreno se nadam da je pisao ovaj predlog zakona, mada iz nekog ranijeg iskustva znam da su to otprilike prevodi slovenačkih i nekih sličnih zakona – nema pravo da piše i da brani ovaj predlog zakona, jer je zaslužan za uništenje bankarskog sistema u Srbiji, za uništenje četiri najveće domaće banke i uvođenje stranih banaka, koje bez ograničenja, praktično, iznose ogromne količine novca iz Srbije i koje zarađuju na razlikama u kamatama što se tiče štednje i kredita koje daju građanima Srbije.
Afera Kipar i ono što je govorio Mlađan Dinkić u predizbornoj kampanji pred izbore 2000. godine, kada je DOS sa G17 plus došao na vlast, takođe je nešto što izuzetno opterećuje i govori o silnim milijardama. Kada su pobedili na izborima, onda su svi tražili te milijarde, navodno niko ih nije mogao naći, a postoje i svedočenja nekih njegovih saboraca u tom poslu danas kada više nisu na vlasti i da su određene pare nađene, ali da su onda volšebno nestale po nekim ostrvima.
Da li taj novac danas učestvuje u privatizaciji najboljih srpskih kompanija? To je, po nama, više nego izvesno. Afera oko Nacionalne štedionice, gde su depozitom Narodne banke kupovane firme po Srbiji, i Nacionalna štedionica je protežirana od strane guvernera Mlađana Dinkića, lažno je predstavljena kao državna.
Poslovni prostor ZOP-a je otišao u bescenje, praktično nekim privilegovanim bankama. I veza sa energetskom mafijom je takođe nešto što opterećuje Mlađana Dinkića, kao predlagača ovog zakona u ime Vlade Srbije. Upad u Narodnu banku sa naoružanjem, sa čarapom na glavi, po izjavama svedoka, a to je potvrdio i tadašnji ministar policije Dušan Mihajlović, koji kaže da mu je to jedino žao i jedina greška u periodu u kome je bio i radio kao ministar policije, zašto nije preduzeo određene mere. Onda se Mlađan Dinkić samoproglasio za guvernera Narodne banke u jednom periodu, pa sve do izbora u Skupštini Srbije i Crne Gore, odnosno SRJ.
Mlađan Dinkić je odgovoran za vraćanje nepostojećeg duga, silne milijarde su ovde u pitanju. Mi smatramo da je on morao da uzme u obzir, kao jedan od najodgovornijih pregovarača u tom procesu, veliku ratnu štetu koju je pretrpela Jugoslavija tokom 1999. godine i zato smatram da je ovaj dug u najvećem delu nepostojeći.
Posle pet godina vladanja Mlađana Dinkića kao guvernera Narodne banke, kao ministra finansija, on nam predlaže zakon o bankama i predlaže nam zakon o pranju novca. Naravno, pet godina je trebalo da se obave svi prljavi poslovi u vezi banaka, da se opere sav novac, da prođe kroz srpsku privredu na jedan legalan način i sada idemo sa tim bankama kao da ničega nije bilo. Hteo bih na kraju da pitam gospodina ministra: gde su milijarde koje su čekale na granici posle 2000. godine i na kojima ste zasnivali kampanju za te izbore koje ste dobili.
Vi ste tu kritikovali brojne takse koje ste posle samo povećavali, kao i pretplatu za RTS. Svedoci smo ovih dana da se ta pretplata ponovo uvodi, sve je to danas novo, sve je bila jedna obična laž i obmana građana Srbije. Hvalite se ogromnim deviznim rezervama koje ima NBS, ali ne pričate ili kažete onako pri kraju da je to u stvari samo ono što je otkupljeno od građana Srbije, znači, u nekom od prethodnih perioda, teških perioda, uštedeli su nešto za crne dane, a ovih dana oni moraju da prodaju, i to dovoljno govori o stanju u kome se nalaze građani Srbije.
Na samom kraju hteo bih u šali da pomenem vašu čuvenu reklamu tih dana 2000. godine. Posle godinu dana ste obećavali auto, posle dve godine decu će navodno građani moći da školu u inostranstvu, a posle tri godine stanove. Prošlo je pet godina. Osim vas i vaših partijskih saboraca to niko nema. Pet godina je prošlo, građani žive sve teže i teže.
Reč ima narodni poslanik Branislav Stevanović, po Poslovniku.
Gospodine Stevanoviću, nisam dužan da čitam ono što vama treba. Vi vidite to sa predsednikom Skupštine. Neka vam on čita ili vi čitajte. To je vaša stvar, mene apsolutno ne interesuje.
O amandmanu reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.