Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7414">Veroljub Arsić</a>

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka

Govori

Molim vas, privodite kraju.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić. Izvolite.
Reč ima ministar Ana Brnabić. Izvolite.
Hvala vam.
(Goran Ćirić, s mesta: Replika!)
Gospodine Ćiriću, vi zaista nemate pravo zato što je spominjana Smederevska Palanka.
(Goran Ćirić, s mesta: Gospođa ministarka je mene pozvala da odgovorim i dam savet.)
To je u pozitivnom kontekstu. Ne razumem zašto tražite repliku, bilo je u pozitivnom kontekstu.
(Goran Ćirić, s mesta: Ja mislim da bi bilo pozitivno da odgovorim na ono što je rekla…)
Znam, ali kršio bih Poslovnik. Znate i sami, ukoliko vas neko ne razume ili se uvredljivo izrazi o vama, u vezi vašeg izlaganja itd. Ovde nije bilo toga.
(Goran Ćirić, s mesta: Ja sam šef poslaničkog kluba, a i rečeno je da je nerazumljivo kako ja sedim u okruženju poslanika koji je bio gradonačelnik koji je napravio… Mislim da bi bilo u redu da mi date dva minuta.)
Ima tu problem, zato što ste se vi javili i vaš kolega. I jednom i drugom da dam reč?
(Goran Ćirić, s mesta: Evo, ja ću.)
Odlučite se. Izvolite.
Pravo na repliku prvo Radoslav Milojičić. Izvolite.
Privodite kraju gospodine Milojičiću.
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Ana Brnabić.
Prvo ipak ima prvenstvo, pravo na repliku zbog pominjanja političke stranke, narodni poslanik Aleksandar Martinović. Ja se izvinjavam ministru.
Molim vas, bez ličnog obraćanja.
Molim vas da ta imena ne čitate.
Molim vas, bez ličnog obraćanja i privodite kraju diskusiju.
Zahvaljujem.
Sada ima reč ministar Ana Brnabić. Izvolite.
Zahvaljujem.
Pravo na repliku, narodni poslanik Radoslav Milojičić. Izvolite.
Na pominjanje šefa poslaničkog kluba SNS, da je to neki lik koga je teško zapamtiti.
Sećam se jako dobro Zakona o transfernim sredstvima između gradova i opština, kada je Kragujevcu, baš zato što je cenjeni kolega bio tada gradonačelnik, imao podršku tada da se prebaci 450 miliona sredstava koji su namenjeni Beogradu. Tadašnji ministar, Mlađan Dinkić, je to prihvatio i ta sredstva su oduzeta od grada Beograda i prebačena Kragujevcu.
Sada, za devastaciju jednog grada kao što je Kragujevac, nemoguće je to uraditi za dve godine. Potrebno je mnogo više vremena. Ako je tačno da postoje samo tri smećara za jedan grad Kragujevac, koji ima blizu 200 hiljada stanovnika, taj gradonačelnik ne može da se hvali uspehom. Ako je tačno da Grad Kragujevac ima dugove u iznosu od svoja dva i po budžeta, a ima, jer to se vidi, vidi se, zato što dugove možete da napravite na nekoliko načina. Dugove možete da napravite tako što ćete da se zadužite, tada vam je potrebna saglasnost ministarstva,. Znamo ko je tada bio ministar i ko je davao te saglasnosti, ali može i na jedan drugi način, da nerealno planirate sredstva u budžetu, a onda sprovodite javne radove na osnovu nerealno planiranih sredstava u budžetu i stvorite obavezu. To je radila Vlada Mirka Cvetkovića i to su one dve i po milijarde i to je radio grad Kragujevac do 2014. godine.
Knjige su knjige. Podatke ne možete da falsifikujete, ne možete da kažete da nešto nije urađeno…
Kada je urađeno, postoji trag da je tako bilo rađeno i da je tako vođen Kragujevac.
Ova prethodna replika mi je bila malo vesela.
Samo 2016. godine građani Srbije treba da plate za kamate kredita koji su podizani 2009, 2010, po Zakonu o budžetu za 2011. i 2012. godinu 176 milijardi dinara. Ili, da vam prevedem u bruto dohodak, to je negde oko 5%. Oko 5% bruto dohotka plaćamo za kamate kojima nas je zadužila DS i njen Mirko Cvetković. Pa, pogledajte Zakon o budžetu, tu ne može i nema prevare. Gde je nestao taj novac od svih tih kredita? Na krečenje poslovnog prostora? Na auto-put koji nikad nije napravljen za vreme vaše vlasti? Na Koridor 10, kada ste pravili put po njivama, jednu naprave, drugu preskoče, pa jednu naprave, drugu preskoče? Na šta je taj novac potrošen?
Kada neko kaže – suficit u budžetu, on postoji, ali možete da smanjujete mere fiskalne konsolidacije za onoliko koliko vam je rast bruto proizvoda veći ili manji od kamate koju plaćate na zadužena sredstva. Ako dugovi po osnovu kamata budu veći, čak i da se dinar ne zadužite, javni dug vam raste. To očigledno u DS nisu znali kad su se zaduživali, ali su zato znali da rade sa Razvojnom bankom Vojvodine, znali su da prave Heterlend, ili kako se već zvao kad su opljačkali 140 ili 120 miliona dinara za decu ometenu u razvoju, to su znali. Dali su im da kreče po Beogradu poslovni prostor.