Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7604">Balša Božović</a>

Balša Božović

Demokratska stranka

Govori

Po amandmanu? U redu. Zahvaljujem.
Pričamo i raspravljamo o amandmanu koji je suštinski vezan za ovaj zakon i za vremena u kojem danas živimo.
Mislimo da je ovaj amandman suštinski važan…
Dakle, da je suštinski važan ovaj amandman, predsednice Skupštine, iz prostog razloga što na jedan određen način onemogućuje pljačkaše u privatizaciji da dodatno stiču svoje bogatstvo i uvećavaju svoje bogatstvo.
Taj amandman je podnela DS.
Ne bih voleo da ne bude do kraja jasno građanima Srbije, iako smo imali prilike da čujemo i o lošem tzv. zakonu iz 2009. godine koji je onemogućavao pljačkaše u privatizacijama da dobiju ovo što ste im dozvolili vi. I kada je, ako smo istini za volju, potpuno otvoreni do kraja, da kažemo stvari, ako već pričamo o privatizacijama, koliko se sećam, 2004. godine, ste bili članica URS. Ta vlada Vojislava Koštunice …(Isključen mikrofon.)
Nisam se baš sam isključio, ali dobro. Ovaj amandman je važan iz prostog razloga što mi zaista mislimo da ukoliko se on ne usvoji, zaista će se vratiti neka loša vremena na velika vrata u Srbiju.
Mislim da od 24 privatizacije, 23 koje su bile u periodu vlade Vojislava Koštunice, su ovde potpuno potvrđene da uz ovaj predlog izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji oni danas mogu da desetostruko uvećavaju svoje bogatstvo, da sve one stvari koje su bile nepravedne i ukidanje osnovne delatnosti u privatizacijama, samo da bi se nešto gradilo na tom zemljištu, danas se ovim omogućava.
Mislim da je takozvani Dulićev zakon bio zakon koji je na određeni način rešavao ovo pitanje, i ne ulazim u ostale odredbe, i ne ulazim u one odredbe koje sam i sam rekao u raspravi u načelu koje DS podržala kao Predlog ovog zakona koji dodatno pospešuje da neko brže dobije građevinsku dozvolu.
To ćemo da vidimo u periodu koji je ispred nas, pa ćemo naravno da diskutujemo i u budućnosti o tome, ali sasvim sigurno u onom delu koji se tiče onemogućavanja tajkuna. Zakon Olivera Dulića iz 2009. godine je potpuno jasno definisao ovu stvar na način na koji to nije bilo moguće da se dogodi bez konverzije uz naknadu i danas imamo tu dilemu da li je potrebna konverzija sa ili bez naknade, u to ne ulazim niti se izjašnjavam, ali mislim da je konverzija neophodna, jer bez konverzije zemljišta uz naknadu ili bez nje, tajkuni neće plaćati čak ni porez na imovinu, kada je u pitanju zemljište na koju su dobili pravo korišćenja prilikom privatizacije.
I ovde se pre svega obraćam ne onima koji su privatizovali preduzeća, nego onim spornim privatizacijama, ne od ljudi koji su uspešno privatizovali preduzeća, ne onim privatizacijama koja su dodatno podstakla srpsku privredu da raste i na to je DS ponosna, nego na privatizacije koje su opljačkale Srbiju u kojoj su 1.000 i 1.000 radnika ostavljale bez posla samo da bi današnjim danom dobili mogućnost da na zemlju na koju imaju pravo korišćenja, grade milione i milione kvadrata. To nije po Ustavu Srbije, gospodo narodni poslanici i zato će DS preispitati ustavnost ovog zakona. zahvaljujem.
Dame i gospodo, narodni poslanici, uvaženi predsedavajući, gospodine Bečiću, ministarko Mihajlović, dragi i uvaženi gosti, vi ste na čelu skoro devet meseci, ovog veoma važnog ministarstva. Kao što je moja prethodnica rekla, verovatno će ljudi jednog pričati o jednom Vučiću koji je uspeo da izgradi Srbiju i u nekom određenom periodu pokrene neke stvari na bolje.
Mislim da će u ovom slučaju dosta toga zavisiti upravo od vas i vaših rezultata na čelu ovog ministarstva. To je bio pretpostavljam osnovni razlog zbog kojeg ste iako vam to nije struka, bili zamoljeni da preuzmete jedan ovako važan resor iz prostor razloga, što pretpostavljam i sam premijer ima poverenja u vas lično.
Pad u građevini od 40% jeste nešto sa čime ste se suočili i to je nešto što je kao stanje zatečeno, zbog čega ste dodatno bili opterećeni kada ste preuzeli svoju funkciju. Na samom početku, ovaj predlog izmena i dopuna zakona ima dobre stvari, ima one stvari koje u nekoj određenoj meri uvode dodatno red i neke stvari dodatno poboljšavaju. Samo ću reći da i ta najava smanjenja takse za građevinsko zemljište, kada je u pitanju elektronska komunikacija i praćenje i još neke stvari poput aktivnije uloge inspekcijskih kontrola, uspostavljanje jasne linije upravljanja, realizacije i nadzora za podnete zahteve, za građevinske dozvole od pisarnice, sve do centralnog registra, jeste nešto što u dobroj meri ovaj postojeći zakon nekako usavršava i na neki način daje investitorima mnogo veće mogućnosti ili lakše opcije da dođu do građevinskih dozvola.
Moram da priznam da sam pročitao, da ne pitate ponovo, kao i moje kolege, pročitao sam ovaj predlog izmena i dopuna, moram priznati da sam imao jako malo vremena, pa sam se iz tog razloga fokusirao na ono što u ovom predlogu izmena i dopuna nisam uvideo, što je bilo začuđujuće jeste sama konverzija koja je ovim predlogom izopštena iz izmena i dopuna ovog zakona.
Prvo pitanje je – zbog čega je to tako? Konverzija je na neki način bukvalno iščupana iz ovog predloga, jer kao što znate samim zakonom iz 2009. godine predviđena konverzija je bila sa naknadom. Hoću da pojasnim, i tada ukoliko ste pažljivo pratili, bili je mišljenja da li ona treba da bude sa ili bez naknada.
Dakle, rekli ste šest puta, da ne govorite i sedmi, da ćete u prvom delu sledeće godine doneti predlog zakona o konverziji i zaista jedva čekam da, ako nemate ništa protiv, da taj predlog čitamo zajedno, ali u svakom slučaju, zanima nas da li će taj predlog zakona o konverziji biti sa ili bez naknade?
To je prosto pitanje zato što u slučaju konverzije sa naknadom, plaća se za zemljište gde postoji pravo korišćenja razlika između cene koja je data za privatizaciju nekog preduzeća u Srbiji i cene samog građevinskog zemljišta. U slučaju konverzije bez naknade, ona bez naknade pripada vlasniku tog preduzeća, ali sa druge strane, on plaća porez na imovinu na to zemljište koje do sada nije plaćao, zato što to nije bila njegova svojina.
Dakle, šta se predviđa ovim zakonom? Molio bih vas da odgovorite na to pitanje iz razloga što su mnogi zainteresovani da ovu rupu tumače dvostruko. Sa jedne strane, da li je bila u pitanju neodlučnost, da li propust ili sa druge strane nešto što otvara mogućnost kao određena rupa da se, ukoliko nema konverzije u ovom predlogu onda ostaje pravo korišćenja nad zemljištem onima koji su privatizovali određeno npr. preduzeće u Srbiji. Da li to znači da po ovom Predlogu izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji je moguće dobiti lokacijske uslove, nekada dozvole, za izgradnju, odnosno građevinsku dozvolu, iako neko nema svojinu nad tim građevinskim zemljištem.
Dakle, to je suštinsko pitanje koje mi danas postavljamo, i evo da vam iskreno kažem ja sam imao prilike da slušam i u sali i van sale raspravu i jako bi me zanimalo da li je to rešeno i na koji način?
Hoću drugim rečima da kažem - nema konverzije, samim tim je i reformski kapacitet ovog zakona sporan, nema konverzije to znači da nema rešenih pravno-imovinskih odnosa, to znači da kao takvi ne možemo da pristupimo EU. Evropska unija je jasno rekla - sa nerešenim imovinsko-pravnim odnosima nemate šta da tražite kao punopravna članica.
Dakle, da li je moguće u međuvremenu, a vi ste rekli da će podzakonski akti doći u nekom periodu koji je veoma blizak nama, dok se ne donese zakon, odnosno Predlog zakona o konverziji u skupštinsku proceduru, da li će biti moguće da neko dobije građevinsku dozvolu da na zemljištu gde ima pravo korišćenja, a ne pravo svojine, dobije dozvolu da tu nešto gradi? U tom slučaju sve ono što smo slušali svih ovih godina, a odnosi se na tzv. pljačkaške privatizacije iz vremena vlade Vojislava Koštunice, svi ti pljačkaši bi imali priliku da na neki način izigraju zakon ili nameru zakonodavca, ne tvrdim, samo kažem da postoji i ta mogućnost, da bez konverzije ipak dobiju pravo da građevinsku dozvolu na zemljištu gde oni imaju pravo korišćenja. To bi u velikoj meri uvelo mogućnost ogromne i nezapamćene korupcije u Srbiji. Iz tog razloga me zanima odgovor na ovo pitanje.
Mislim da je jako važno da sve one dobre stvari iz ovog zakona, i zato se i ovaj zakon i nije menjao, i to je odgovor nekim kolegama poslanicima i poslanicama koji su postavljali danas pitanja, nije donesen novi zakon, zato što on suštinski i nije bio toliko loš. Bilo je onda i oko konverzije veoma velikih sporenja. Jedan model je usvojen. Drugi model je takođe bio predlagan, ali sa druge strane u globalu ovaj zakon i nije loš. Iz tog razloga se na ovaj način izmenama i dopunama stvari mogu poboljšati a neke pogoršati. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, dragi gosti, ono što je bila tema i u načelnoj raspravi, a negde nismo imali priliku da odgovorimo na sve vaše komentare i nismo imali priliku zapravo da damo komentare na vaše komentare, kod ovog amandmana konkretno gospodin Selaković je rekao da je to izričito tražio Savet Evrope.
Kada je u pitanju tačka 3, mi smo rekli da ne vidimo zbog čega je izvršeno ograničenje po osnovu navedenih oblika povezanosti između uzbunjivača i organa ili organizacija kod kojih je došlo do ugrožavanja javnog interesa. Dakle, nije nam jasno zbog čega bi se status uzbunjivača uslovljavao bilo kojim oblikom povezanosti uzbunjivača i organa kod kojeg je došlo do povrede javnog interesa.
U tom komentaru smo imali prilike da čujemo, ja lično, da je izričito Savet Evrope to tražio. Mislim da je ovde jedna stvar veoma jasna, da Vlada Republike Srbije, koja je nesporno prihvatila evropsku agendu, to radi isključivo deklarativno i da nije suština prihvatanja evropskom puta i evropskih vrednosti uraditi baš sve i bezuslovno što traži npr. Savet Evrope. Dakle, vi kao ministar ste morali da upozorite da ovaj predlog, ovakav kakav jeste, zapravo treba da štiti uzbunjivače, a sami uzbunjivači su protiv njega. Imamo 91 uzbunjivača u Srbiji koji tvrde da ih ovaj predlog, ovakav kakav je, ne štiti u dovoljnoj meri.
Zatim, „Transparentno Srbija“ koja je dala izvanredne komentare ovog predloga je takođe protiv. Agencija za borbu protiv korupcije je protiv. Sve to nije u skladu sa akcionim planom za borbu protiv korupcije. Nevladin sektor je protiv. Svi su u Srbiji protiv, ali je važno da je Savet Evrope vama dao pohvalu i tapkao vas po ramenu tako što je rekao – da, to tako treba, i vi ste to bezuslovno prihvatili. Ne, to ne znači borba za evropske vrednosti i za evropski put. Vi morate da objasnite da nisu oni ti koji će živeti u Srbiji, već da se ovaj predlog stavlja na glasanje zbog samih uzbunjivača koji se ovome protive. Mislim da je to veoma važna stvar, da u svakom budućem nastupu uzmete u obzir i interese ljudi koji žive u Srbiji, a ne samo ono što vam neko kaže kako to morate da uradite. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.
Prekršili ste član 107. u nekoliko navrata.
Pre svega, kada ste gospodinu Stefanoviću oduzeli reč u jednom minutu i dvadesetoj sekundi njegovog izlaganja, rekli ste mu da je njegovo izlaganje završeno i niste mu dopustili da završi do kraja.
S druge strane, kada ste pominjali, odnosno kada niste opomenuli naše kolege preko puta koji su govorili o raznoraznim napadima, o raznoraznim zlodelima i nedelima koje radi Demokratska stranka, što je bio odgovor na postavljeno pitanje gospodina Stefanovića koje se tiče konkretno imena i prezimena Danila Bobića i Ines Travice iz Vrbasa, koji su tokom…
Zahvaljujem.
Mi branimo te ljude. Mi ih ne napadamo da oni ne mogu da se brane. Ne, mi ih branimo. To je jedna stvar.
Treći put kada ste prekršili član 107. kada ste dozvolili da o predsedniku vojvođanske Vlade, doktoru Bojanu Pajtiću, profesoru Bojanu Pajtiću, predsedniku najveće opozicione stranke u Srbiji, se na ovaj način ophodi i izražava sa nizom neistina i samo da vam kažem jednu stvar, zašto sam se javio po povredi Poslovnika, kada je u pitanju i ova treća star? Pominjem je iz prostog razloga što je u društvu napravljena jedna histerija, gde nekome ko ovo sluša, ovakve neistine i sve to čita u nekim tabloidima, stavljate prof. Bojana Pajtića u životnu opasnost i ugrožavate njegovu bezbednost, jer je ovo način, ova hajka je način da do toga dođe. Ja vas molim da u tom smislu opominjete one koji to svakodnevno prave u Srbiji. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, dragi gosti, amandman u članu 3. stav 1. menja se i glasi, citiram: „Zabranjeno je sprečavanje uzbunjivanja koje se vrši u skladu sa ovim zakonom.“
Predlogom zakona u članu 2. među definicijama definiše uzbunjivanje kao otkrivanje informacija o kršenju propisa, kršenju ljudskih prava, vršenju javnog ovlašćenja protivno svrsi zbog koje je povereno, opasnosti po život, javno zdravlje, bezbednost, životnu sredinu, kao i radi sprečavanja štete velikih razmera. U skladu sa tim, ukoliko se ovaj deo definicije ne promeni, ona u okviru člana 3. propisuje zabranu sprečavanja uzbunjivanja koje se vrši u skladu sa ovim zakonom. S druge strane, ne bi bilo zabranjeno sprečavanje onih vidova uzbunjivanja koji su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, što će u nekim slučajevima biti i dužnost organa na osnovu drugih propisa.
Dakle, drugim rečima, da ste prihvatili prethodni amandman, kao što, naravno, niste, u pojedinim situacijama bi čak i paušalne ocene bile potencijalne od strane onih koji ih iznose da budu dovoljne da neko dobije zaštitu kao uzbunjivač. E mi se borimo sada protiv toga da paušalne ocene, tabloidizacija svega onoga što preživljavamo u poslednje dve i po godine ne bude predmet zaštite u skladu sa ovim zakonom. Mislimo da je jako važno, a danas smo imali prilike da samo slušamo o paušalnim ocenama i optužbama, da ne može neko tek tako, kao po primeru Vlade Vojvodine, lažno da optužuje predsednika Vlade, predsednika neke druge stranke, a da pri tom traži zaštitu u skladu sa ovim zakonom. Zahvaljujem.
Dakle, amandman koji je podnela DS u članu 5. tačka 2. menja se i glasi: „2) otkrije informaciju iz člana 2. tačka 1. ovog zakona (u daljem tekstu: informacija), neposredno nakon saznanja za izvršenu radnju zbog koje se vrši uzbunjivanje ili nakon što je proverio podatke bitne za uzbunjivanje, a najkasnije u roku od godinu dana saznanja za radnju i 10 godina od dana izvršenja te radnje“.
Posle tačke 3. mi smo u našem amandmanu predložili tačke 4, 5, 6. i 7.
Tačka 4. glasi: „prema znanju uzbunjivača, informacija nije od ranije poznata poslodavcu, ovlašćenom organu, odnosno javnosti“.
Tačka 5. glasi: „nije tražio za sebe ili drugoga neku korist kako ne bi otkrio informaciju“.
Tačka 6. glasi: „nije stavljao u izgled da će otkriti informaciju ako poslodavac ne učini neku radnju, izuzev kada se traženje odnosi na otklanjanje nezakonitosti ili opasnosti iz člana 2. tačka 1. ovog zakona“.
Tačka 7. glasi: „nije objavio posebno osetljive podatke o ličnosti koji nisu od značaja za otklanjanje nezakonitosti ili opasnosti iz člana 2. tačka 1. ovog zakona“.
Dakle, kratko, mi smo ovde protiv zloupotreba i to je ono što smo imali dosta rasprave i u samom Odboru skupštinskom.
Predloženim amandmanom se omogućava, dakle, poseban mehanizam zakonske zaštite, primene i u slučajevima kada je uzbunjivanje bilo očigledno nesavesno. Na ovaj način smo isključivo želeli da konkretizujemo ove stvari i bojazan kod samog, hajde da kažem predlagača, imali smo priliku da čujemo da je potencijalno i u svetu, da će neko zadržati svoj posao, da će neko steći neku korist, itd, itd.
U tom smislu, mi smo predložili ovaj amandman i da budem potpuno jasan želeli smo da na ovaj način se potpuno, da ovaj predlog bude potpun i da spreči svaku dalju zloupotrebu od strane onih koji bi ovu stvar radili potpuno nesavesno. Zahvaljujem.
Zahvaljujem gospodine Arsiću. Ne mogu da sakrijem svoje zadovoljstvo kada vi predsedavate, na jedan potpuno drugačiji način se ophodite prema opoziciju u odnosu na svoje kolege.
Ono što sam želeo da kažem gospodinu Jovičiću jeste da mi se čini kao da je nekima ovde prisutnima krivo što nisu u ulozi ubunjivača. Ali, to samo govori da oni jednostavno ne razumeju instituta uzbunjivača. Iz prostog razloga što uzbunjivanje nije paušalno ocenjivanje. To nisu predsedavajući, optužbe po tabloidima, po medijima. To nije upiranje u prstom u nekog ko nije kriv, a onda mu vi uz to date hiljadu i jednu stvar koja zaista ne postoji.
Dakle, mislim da je veoma važno da govorimo o činjenicama. Ovu priliku neću iskoristiti da govorim o dve milijarde koliko je republičkim budžetom predviđeno da se sipa u bankrotirano preduzeće GSP u Beogradu. Ovo vreme ću iskoristiti da govorim o amandmanu zato što mislimo da se ovim amandmanom mnoge stvari definišu, brišu se zloupotrebe i onemogućavaju se zloupotrebe kojih je bilo i kojih će uvek biti, ali koje ne smeju da budu izgovor da se uzbunjivači dodatno ne zaštite.
Mislimo da sa jedne strane predstavnici SNS su skloni optužbama, s druge strane, naravno da se plaše da se to jednog dana i njima ne obije o glavu, ali uvođenjem konkretnih i sveobuhvatnih zakonskih rešenja to ćemo naravno sprečiti. Mi se uvek borimo protiv lažnih optužbi. Protiv onoga što ne postoji ukoliko postoje saznanja, molio bih gospodina Jovičića da ode u policiju i da prijavi ceo slučaj. Dok se ne podignu optužnice da zaista ne optužuje DS za nešto što se nikada nije dogodilo i sa čim ona nema nikakve veze.
Zahvaljujem, predsedavajući.
Član 107. reklamiram zato što u nekoliko navrata niste opomenuli mog prethodnika. Izgovarao je reči - despot, kako vas nije sramota, pljačkaši, itd.
Dakle, slušali smo opet niz neistina što ne samo da govori o tome da poslanici SNS ne razumeju ovaj predlog,institut uzbunjivača, nije uzbunjivač kako je sam sebe nazvao gospodin Jovičić to što je govorio niz neistina na račun bivšeg gradonačelnika Beograda, koji je inače najbolji gradonačelnik u istoriji tog grada, nego ću ovo vreme od preostalog jednog minuta iskoristiti i reći, da oni koji su pozivali, a među njima je i uvaženi kolega, koji su pozivali građane Beograda da ne plaćaju kartu za prevoz napravili bankrot tog preduzeća.
Evo, sad ću da vam objasnim.
Član 107. povređen je iz prostog razloga što je govorio neistinu. Vi ga niste opomenuli, a samo da vam kažem šta je istina da bi vi kao predsedavajući znali da sledeći put reagujete kako treba.
Napravljen je minus od dve milijarde koje ste uzeli penzionerima i profesorima i lekarima i dali ih u bankrotirano preduzeće GSP u Beogradu, a da ne pričamo o tome…
… Da se posle smanjenja plate i penzija u Beogradu masa plata povećala za 1%. E, to su rezultati gradske vlasti između ostalog koji imaju podršku šefa odborničke grupe SNS gospodina Jovičića, i mislim da je to nešto što danas predstavlja Beograd, a rezultate koje smo mi pravili imali ste prilike da vidite u svim onim projektima koji su promenili lice Beograda za samo četiri godine. Zahvaljujem.