Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7608">Gordana Čomić</a>

Gordana Čomić

Demokratska stranka

Govori

Narodni poslanik Miroslav Markićević želi da iskoristi svoja četiri minuta, koja je ostavio na raspolaganju, kao predstavnik poslaničke grupe. Izvolite.
Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović. Vreme na raspolaganju za predsednika poslaničke grupe je osam minuta.
Zahvaljujem. Dame i gospodo, stanje u vezi sa organizovanjem, registracijom i radom političkih stranaka u Srbiji možda najslikovitije, malo karikaturalno, opisuje jedan razgovor koji sam imala sa predstavnicima evropskih političkih stranaka, čija je reakcija na našu informaciju da u Srbiji postoji preko 500 registrovanih stranaka bila – pobogu, kako ste im svima našli različita imena? To je prvi paradoks koji vidite vrlo jasno tek kada razgovarate sa nekim ko decenijama ili vekovima živi u prostoru političkih i ekonomskih sloboda.
Drugi paradoks vezan za rad političkih stranaka u Srbiji jeste da su svi birači svih naših stranaka stariji od vremena postojanja naših stranaka, opet sa malo cinizma – imamo maloletne političke stranke sa punoletnim biračima.
U društvu u kojem postoji tradicija ekonomskih i političkih sloboda nije problem organizovati stranku koja postoji dve-tri godine, zato što ona uleće u milje u kome inače postoji kultura dijaloga i kultura organizovanja i poštovanja pravila i reda, i svest o tome šta je opšti interes u kojem političke stranke učestvuju kao društveni akteri.
Ako imate mahom maloletne stranke, onda imate problem sa kontekstom, o kojem morate da vodite računa, dakle, na koji način ćemo sa tako malo iskustva, sa tako malo znanja, nažalost, i sa premalo veština, a ne želeći da poštujemo red u organizovanju, uspeti da definišemo opšti interes.
Razlog za postojanje stranaka uopšte leži upravo u tome što ljudi, ljudska bića, ljudska društva nemaju sposobnost spontanog definisanja i organizovanja opšteg interesa. To ljudi jednostavno nemaju, za razliku od mrava, pčela ili drugih koji žive u zajednicama, koji evolutivno imaju svest o tome šta je opšti interes. Ljudi nemaju. Kod ljudi opšti interes neko treba da definiše, neko treba da kaže šta je to što nam je svima cilj da se desi u našoj maloj lokalnoj zajednici i široj društvenoj zajednici.
Daću vam najjednostavniji dokaz da je ta teorija ispravna, dokaz koji nam je svima poznat, a to je zagađivanje i uništavanje životne sredine tokom 20. veka.
Dakle, koliko glup moraš da budeš da uništiš, da zagadiš vodu, vazduh i zemlju, resurse koji ti omogućavaju da živiš? Nakon što smo videli da smo štetu napravili, počeli smo da razgovaramo o regulativi kojom ćemo štetu popraviti i kojom ćemo nadalje životnu sredinu štititi.
To je treći paradoks koji je vezan za političke stranke kod nas, koji nedovoljno jasno sopstvenim biračima, najširoj javnosti i stručnoj javnosti pokazuje da umemo da definišemo opšti interes.
Četvrti paradoks je kontekst u kojem donosimo zakon kojim želimo preregistraciju, želimo uvođenje reda u sferu političkih stranaka. Zašto je paradoks? Zato što je kod nas moderno, "in", ako hoćeš o sebi da kažeš nešto pozitivno, da kažeš "nisam član nijedne političke stranke". Ako to radiš javljajući se u radio i televiziju, onda obično i pozdraviš sve u studiju.
Nije normalno da se pozitivnim definiše da nisam član nijedne političke stranke. Pogotovo nije normalno da postoji rašireno javno mnjenje u kojem je popularno gaditi se političkih stranaka ili sa prezirom govoriti o ljudima koji žele da se organizuju u političke stranke jer žele da nauče kako se definiše opšti interes i žele da to rade u uređenom sistemu.
Problem sa percepcijom o nama koji želimo da se aktivno uključimo u političke stranke jeste što imamo negativnu percepciju i što se uglavnom za nas smatra da smo koruptivni, da smo lopovi, da smo svi isti, vucibatine, hohštapleri i sve ostalo što se vezuje za bilo koga ko želi da bude organizovan u političke stranke. Pri tom, zato je to paradoks, svi ti koji o politički organizovanim ljudima govore negativno nemaju nikog drugog sem nas – da definišemo opšti interes, da se takmičimo na političkom tržištu za pravo da učestvujemo na javnim poslovima u institucijama gde bi mogao da se kroz dijalog ostvari opšti interes.
Žrtve tog negativnog stava, negativnih predrasuda o političkim strankama kao takvim jesu institucije, ova naša institucija u kojoj sedimo, o kojoj mahom većina ljudi koji žive u Srbiji misli sve najgore.
Odgovornost za to snosimo mi koji smo u instituciji, zato što nedovoljno jasno ljudi koji nas gledaju vide da brinemo o njihovim brigama, njihovim problemima i da želimo da rešimo njihove probleme, nego vide nas koji se češće bavimo jedni drugima i činjenicom da nećemo da se uspostavi red, a da tražimo od drugih da taj red bude uspostavljen.
Izjednačavanje regulative i stvarnosti u Srbiji je šansa ovog tehničkog zakona. Manje-više, on ima tehničku normu, tehničke odredbe kojim treba da učini mogućim da bude reda u registrovanju političkih stranaka, da bude reda u tome ko je osnivač, da bude reda u tome ko i na koji način program stranke nudi i pri registraciji i u izbornim kampanjama.
Sve to zajedno ne može nas da natera da se ponašamo dolično i da stičemo znanja i iskustva da bismo zaista opravdali postojanje političkih stranaka, a to je da na političkom tržištu, u političkoj utakmici, ne kroz sukobe i kroz potpuno izostajanje dijaloga, nego kroz dijalog, na način primeren onima na koje želimo da ličimo u EU, definišemo opšti interes.
Potpuno ubeđena u sposobnost i volju svih onih u Srbiji koji žele da rade u političkim strankama i potpuno ubeđena da ćemo i ovaj zakon menjati, želim da dam podršku ministru koji je uneo ovaj zakon i da zaista podsetim da je Ministarstvo finansija u obavezi da unese još jedan zakon u Narodnu skupštinu, zakon o finansiranju političkih stranaka, da bi bilo sve jasno – ko je u političkim strankama, zašto, na koji način donosi odluke i ko nas i koliko plaća.
Hvala.
Reč ima  narodni poslanik Petar Kuntić.
Reč ima narodni poslanik Dragoljub Mićunović, kao poslednji prijavljeni govornik Poslaničke grupe Za evropsku Srbiju. Na raspolaganju imate 30 minuta.
Molim da pritisnete prijavu da bih mogla u elektronskom sistemu da vam dam reč.
Reč ima narodna poslanica Marina Raguš, ovlašćena predstavnica Poslaničke grupe SRS.
Zahvaljujem. Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93?        
Reč ima ministar Milan Marković. Izvolite.
Zahvaljujem i zaključujem načelni pretres.
Za danas završavamo rad i nastavljamo rad sutra u 10.00 časova raspravom o Predlogu zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama i Predlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova. Hvala vam.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Četvrte sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2009. godini.

Neposredno pred početak rada dajem kratko obaveštenje o zvučnoj signalizaciji koja je od danas u funkciji u zgradi Narodne skupštine. Zvono koje se čuje u hodnicima, holovima i na spratu, jeste zvono za poziv narodnim poslanicima i poslanicama za dolazak u salu. Zvono u sali je naravno poziv da se prekine žamor i razgovor, da se ne bi ometali narodni poslanici koji izlažu. Takođe, zvučni signal koji ćemo čuti nakon utvrđivanja kvoruma je oznaka da postoji radni kvorum od 84 narodna poslanika.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 105 narodnih poslanika.

Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Molim da proverite da li se na ekranu, nakon što ste ubacili identifikacione kartice, pojavljuje da je identifikacija potvrđena. Izvolite.

(Narodni poslanik Miroslav Markićević sa mesta: Ne vidimo na monitoru broj prisutnih poslanika.)

Narodne poslanike zanima gde svi koji sede u sali mogu da vide kako ide utvrđivanje kvoruma i registracija narodnih poslanika. To će biti na velikim ekranima. Trenutno to nemate.

Ja mogu da vam govorim koliko je trenutno kartica, dakle, trenutno je 82 kartice u poslaničkim jedinicama. Sada ima između 84 (čuje se zvono), a ovo je znak da postoji radni kvorum. Trenutno je 86 poslanika. Narodni poslanici su s pravom nepoverljivi što ne vide na ekranu.

Nadam se, uz pohvale za trud ekipi koja radi nama tehničku podršku, da su ipak uspeli da urade održavanje i dobro funkcionisanje elektronskog sistema i slika za sve narodne poslanika na ekranima će biti – skica sale i označena mesta, kako budu poslanici ubacivali svoje kartice u poslaničke jedinice.

Konstatujem da trenutno ima 91 narodni poslanik, što znači da postoji kvorum potreban za rad.

Utorkom i četvrtkom, da podsetim narodne poslanike, nakon otvaranja sednice i utvrđivanja broja narodnih poslanika koji prisustvuju sednici, a pre prelaska na dalju raspravu, radimo na osnovu člana 235. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, koji omogućava traženje obaveštenja i objašnjenja, a po definicijama u članu 235. Poslovnika Narodne skupštine.

Molim narodne poslanike, predsednike ili ovlašćene predstavnike poslaničkih grupa koji žele da zatraže obaveštenje ili objašnjenje, u skladu sa članom 235. Poslovnika, da se prijave za reč.

Obaveštavam Narodnu skupštinu da je ovlašćeni predstavnik Poslaničke grupe DSS - dr Vojislav Koštunica po ovoj temi narodni poslanik Zoran Šami.

Da li neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Slobodan Maraš.
Reč ima narodni poslanik Pastor Balint. Izvolite.
Reč ima narodni poslanik Miroslav Markićević.
Odgovor na vaše pitanje koji se tiče odsustva predsednice Narodne skupštine, gospođe Đukić-Dejanović je da je od 5. do 9. aprila ona na čelu delegacije i na sastanku Interparlamentarne unije.

Odgovor na drugo pitanje – ako ne pre, ako ne bude zahteva poslaničkih grupa, poslednjeg četvrtka u mesecu, a po pravilu našeg Poslovnika, to je 30. april, sasvim sigurno će biti prisutna cela Vlada i predsednik Vlade da odgovara na poslanička pitanja koja se tiču onoga što, delim sa vama mišljenje, najviše zanima građane Srbije, a to je ekonomska situacija, ekonomsko socijalni strahovi, pregovori sa MMF, paket mera, perspektiva i nekakve naznake o tome kada i kako će Vlada, uz našu kontrolu, da rešava probleme koji su nastali usled svetske ekonomske i finansijske krize.

Reč ima narodna poslanica Jorgovanka Tabaković. Izvolite.

Molim vas, da samo još jedanput pritisnete prijavu.
Ako sam dobro razumela, zahtev Poslaničke grupe Napred Srbijo je napravljen na osnovu člana 204. Poslovnika Narodne skupštine, koji kaže: ''Predsednik Narodne skupštine, na predlog poslaničke grupe, najmanje jedanput u toku meseca određuje dan kada će pojedini ministri u Vladi odgovarati na poslanička pitanja u vezi sa nekom aktuelnom temom.''

Odgovor je da ćemo na sastanku predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa dogovoriti koji će to datum biti u aprilu, a između okončanja sednice koja je u toku i 30. aprila, koji je poslednji četvrtak u mesecu i predviđen je po Poslovniku za poslanička pitanja. Ukoliko nastavimo planiranim tempom rada, sigurna sam da će između 23. i 30. aprila biti moguće dogovoriti dan kada će aktuelna tema, o kojoj ste govorili, biti zakazana i radićemo po članu 204. Poslovnika Narodne skupštine.

Reč ima narodni poslanik Zoran Šami. Izvolite.
Pošto u suštini ne tražite odgovor, mogu samo da vam dam opšti odgovor, da je i predsednica Narodne skupštine i mi kao potpredsednici, na raspolaganju za dogovore koji podrazumevaju efikasno i pravo, kvalitetno funkcionisanje Skupštine. Samo mala ispravka, površina prostorije u kojoj se nalazi tehnika potrebna novinarima je 60 metara kvadratnih.

Reč ima narodni poslanica Marina Raguš. Izvolite, samo se prijavite.
Da li još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da iskoristi svoje pravo, na osnovu člana 235. Poslovnika Narodne skupštine? (Ne.)
Nastavljamo sa radom. Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Jelena Travar-Miljević i prof. dr Slavica Đukić-Dejanović.
Obaveštavam vas da je, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić-Dejanović pozvala da sednici pored predstavnika predlagača prisustvuju i: Vesna Arsić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, dr Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija, prof. dr Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, Milorad Todorović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Jelena Cvetković, pomoćnica ministara životne sredine i prostornog planiranja, Jelena Marjanović, pomoćnica ministra ekonomije i regionalnog razvoja, Branko Radošević, pomoćnik ministra spoljnih poslova, Pavle Galić, pomoćnik ministra za infrastrukturu, Miodrag Miljković, državni sekretar Ministarstva za infrastrukturu, Nenad Dikić, direktor Antidoping agencije Republike Srbije, Jadranka Zenić- Zeljković, šef Odseka u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Stanka Radan, šef Odseka u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Miloš Oparnica, šef Međunarodne policijske saradnje u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Srđan Stević, savetnik u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja i Aleksandra Mitrović, Sektor za omladinu i sport u Ministarstvu omladine i sporta.
Takođe vas obaveštavam da je predsednica Narodne skupštine, gospođa Slavica Đukić-Dejanović, pozvala da delu današnje sednice prisustvuje grupa studenata Srpskog društva sa londonskog Fakulteta za ekonomiju i političke nauke, koja će pratiti sednicu sa galerije plenarne sale u vremenu od 11.00 do 11.15 časova, o čemu ću vas posebno obavestiti kada pozvani gosti dođu na galeriju.
Prelazimo na 15. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANjU ROTERDAMSKE KONVENCIJE O POSTUPKU DAVANjA SAGLASNOSTI NA OSNOVU PRETHODNOG OBAVEŠTENjA ZA ODREĐENE OPASNE HEMIKALIJE I PESTICIDE U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI, SA IZMENAMA I DOPUNAMA (zajednički jedinstveni pretres sa tačkama 16. i 17. i tačkama od 28. do 43. dnevnog reda)
Da li predstavnici predlagača, gospodin Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, Mlađan Dinkić, potpredsednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja, Diana Dragutinović, ministarka finansija, Ivica Dačić, prvi potpredsednik Vlade – zamenik predsednika Vlade i ministar unutrašnjih poslova, Snežana Samardžić-Marković, ministarka omladine i sporta, Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu i Nebojša Bradić, ministar kulture, žele reč?
Od pozvanih ministara, koji su predlagači akata iz citiranih tačaka dnevnog reda, prisutan je gospodin Oliver Dulić i ima reč. Izvolite.