Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7618">Vladimir Marinković</a>

Vladimir Marinković

Socijaldemokratska partija Srbije

Govori

Zahvaljujem.

Reč ima gospođa ministar, replika.
Zahvaljujem.
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, veći deo današnjeg govora ću posvetiti strategiji razvoja energetike, iako je ministar, naravno, lepo objasnio projekciju za narednih deset godina, kada je u pitanju razvoj, kada su u pitanju planovi u oblasti koja je, slobodno mogu da kažem, jedna od ključnih i temeljnih za ukupan društveni razvoj Srbije, ne samo za ekonomski razvoj.
Ono što ja u ime Socijaldemokratske partije Srbije mogu da snažno podržim, to je razvoj energetske politike, ono što ministar sa svojim timom radi, a odnosi se na usklađivanje domaće regulative sa regulativom Evropske unije i sa onim što definiše kao energetsku politiku Evropska energetska zajednica, gde Srbija stvarno postiže odlične rezultate i ispunjava gotovo sve kriterijume koji su definisale zemlje koje su već članice Evropske unije.
Uvek kada kao narodni poslanici imamo priliku da odemo u Evropsku energetsku zajednicu, prvi put se desilo pre nekoliko meseci da članovi Odbora za privredu, bila je tada i predsednica Odbora, gospođa Tomić, prisustvuju Odboru za privredu Evropskog parlamenta. Možemo da kažemo da smo ponosni sa onim što je Srbija u tom domenu uradila i kada je u pitanju politika gasa, nafte, nadam se i obnovljivih izvora energije i svega onoga što će karakterisati razvoj energetike u narednom periodu.
Ova strategija razvoja energetike postavlja dosta ambiciozne ciljeve, ambiciozne planove i nadam se da će ispunjenje bar nekih 70 do 80% tih planova omogućiti da Srbija postane zemlja koja je energetski bezbedna, koja diversifikuje svoju energetsku politiku, koja nažalost, danas nije u toj situaciji, pošto smo veoma zavisni, odnosno potpuno zavisni od uvoza gasa iz Ruske Federacije, tako i sa naftom i naftnim derivatima i da ćemo u narednom nekom periodu, a to jeste čvrsto obećanje ministra, periodu od četiri ili pet godina, doći bar do još jednog aspekta i još jedne mogućnosti da se snabdevamo iz nekog drugog izvora gasom, a ne sada, kao što imamo danas situaciju da se snabdevamo iz jednog jedinog.
Ova strategija po dubini govori o razvoju energetike u Srbiji i parametrima koje je potrebno ispuniti kako bi energetika prvenstveno došla u prvi plan, kako bi realizovali projekte koji se tiču naučnoistraživačkog rada, a naravno samim tim i mogućnosti da privučemo što bolje i što kvalitetnije investitore, nove tehnologije i mogućnosti da budemo energetski efikasna zemlja, da naša javna preduzeća koja se bave energetikom budu što bolja, što učinkovitija, efikasnija i produktivnija kroz mogućnost i definisanje jedne jasne politike korporativnog upravljanja i tu moram da pomenem da ono što je Energetska zajednica najviše zamerala Srbiji, a to je što nisu bili razdvojeni transport i distribucija, da je i to urađeno i naravno, to predstavlja nekih 99% ispunjenosti kriterijuma Energetske zajednice kada je u pitanju Srbija. Slobodno mogu da kažem da u tom domenu jesmo zemlja koja je lider, koja ima jasnu viziju i jasnu strategiju, kako u tom nekom energetskom domenu i definisanju energetske politike, kuda treba da idemo i to mislim da je prvi put u poslednjih nekoliko decenija, da taj plan jeste dugoročni, da on ide i do 2025. godine i čak do 2030. godine.
Puno stvari moramo da uradimo u ovom domenu i ja ću naravno postaviti neka pitanja ministru, koja su, ne da su nepoznanica, ali me zanima kako će se država i kako će se Ministarstvo postaviti u tom nekom praktičnom delu implementacije kada je u pitanju pronalaženje novih izvora snabdevanja gasom.
Moram da napomenem da imamo trenutnu situaciju koja nije sjajna, imamo neefikasnost javnih energetskih preduzeća, energetska bezbednost nije na zavidnom nivou, tržište energije se otvara i liberalizuje, što je jako dobro i pohvalno i idemo ka tome da tržište energije kao robe, postane jedno tržište gde će se konkurencija utrkivati i što će u krajnjem smislu imati jedan jasan pomak i pozitivan signal i pozitivne efekte za domaćinstva, za građane Republike Srbije, ali naravno i za privredu.
Mislim da ćemo uvesti tržišnu cenu komercijalnih izvora energije i imamo pripremljene projekte podsticaja i stimulacija. Predviđa se 80% proizvodnje u zemlji i 50% koncesione proizvodnje. To je dosta ambiciozan cilj. Nadam se da će se ispuniti, obzirom da ste malopre pominjali kada je rudarstvo u pitanju, da se pregovara, razgovara i da su ovde već prisutne najveće svetske kompanije u oblasti rudarstva. Nadamo se da će to biti tako kada je u pitanju energetika.
Što se tiče gasa, ono što bih napomenuo je da je jednostavno jasno uspostavljeno domaće, ali treba da radimo na tome da se uspostavi jedno jasno i dobro regionalno tržište gasa, da ispunite koliko je to moguće vaše planove da se bar dve interkonekcije do 2020. godine realizuju. Znamo da ste u pregovorima daleko otišli kada je u pitanju Bugarska. Voleo bih da mi kažete nešto o tome kako će to dalje ići, kada je u pitanju hrvatska interkonekcija sa Hrvatskom, eventualno Makedonijom ili Rumunijom, što se pominje u ovoj strategiji.
Mislim da bi najlogičnije bilo i najbolje bilo da napravimo interkonekciju sa Hrvatskom kako bi mogli da se snabdevamo gasom preko Krka i postrojenja koja mogu da budu gotova i da se završe tamo za godinu dana. Mislim da to ide u prilog i vašem odlasku i razgovorima zajedno sa premijerom Vučićem u septembru, ali i u junu mesecu, kada je bila u pitanju poseta SAD, gde nam je pružena ruka i prvi put smo dobili uverenja od strane SAD da su voljni i da postoji mogućnost da se otvori novi sistem i novi izvor snabdevanja sa njihove strane. Mislim da bi to uz izvore koji podrazumevaju „Šahdemizi“ iz Azerbejdžana i mogućnost da se preko Hrvatske i gasovoda koji već postoji i preko Mađarske snabdevamo gasom iz Egipta, Alžira, Nigerije, Katara i drugih zemalja kako bi mogli da obezbedimo preko potrebnu energetsku bezbednost.
Što se tiče rezervi gasa, mislim da je tu dosta urađeno. Banatski dvor podrazumeva skladište od 800 miliona kubnih metara. Ono što predstavlja naš potencijal je još dva i po miliona kubnih metara i mislim da ćete u narednih nekoliko godina uspeti u tome da realizujete te projekte kako bi i na taj način obezbedili energetsku bezbednost i sve to uz sve ove pakete Energetske zajednice, pogotovo uz poštovanje trećeg paketa Energetske zajednice, govori o tome da vodimo jednu isplaniranu, ozbiljnu energetsku politiku u našoj zemlji, što naravno, predstavlja temelj ukupnog ekonomskog razvoja, jer u proteklim decenijama se nije radilo puno na ovom planu. Imamo zastarelu tehnologiju. Nije se puno planiralo, nije bilo nikakve vizije.
Došli smo do toga da budemo potpuno energetski zavisni, da su nam postrojenja veoma stara, da, nažalost, imamo prljave tehnologije, a u samoj strategiji lepo piše koliko je potrebno investirati i u interkonekcije i u nova postrojenja i u nove tehnologije, kako bi došli do onog nivoa proizvodnje i razvoja da naša energetika bude efikasna, da budemo energetski efikasna zemlja i da to bude jedan od osnovnih i najozbiljnijih i najboljih imputa za našu privredu i da ide u prilog reindustrijalizaciji zemlje koja se planira.
Sve što se radi u oblasti energetike, naravno, radi se zbog jačanja privrede i radi se zbog privrednog rasta koji nam je preko potreban. Ako nemamo dovoljno produktivnosti, ako nismo dovoljno efikasni u toj oblasti, naravno da naša ekonomija neće biti efikasna, da nećemo moći da budemo konkurentni ni na regionalnom, a kamoli na današnjem globalnom tržištu.
Takođe bih napomenuo da je veoma dobro što je izrađen Akcioni plan za obavezne rezerve nafte i gasa, koji je već sada u Kancelariji za evropske integracije i čeka se da se prosledi nadležnima u Evropskoj komisiji. To je nešto što je konkretno, što je urađeno, da pored strategije, pored onih želja definisanih koje imamo, imamo i jasan plan konkretnih koraka kako ćemo ovu politiku da realizujemo.
Ono što nas iz SDPS najviše zanima i na šta smo dosta fokusirani, to je socijalna dimenzija i socijalna komponenta vođenja energetske politike. Ona jeste u skladu sa politikom Energetske zajednice, ali mislim da i vi, kao neko ko je socijaldemokratski provinijencije imate taj senzibilitet da oni koji su najugroženiji, oni koji nemaju mogućnost da na tržištu zarade novac i svoju egzistenciju, na njih moramo da obratimo posebnu pažnju i na njih moramo da budemo energetski senzibilni, kako ne bi plaćali tržišnu cenu energenata. Za sve druge imate punu podršku, bar od SDPS, da uspostavite tržišne kriterijume i tržišno funkcionisanje kompletnog energetskog sistema, da ne bi imali sutra probleme kao što ih imamo u proteklih 25 godina sa radom javnih preduzeća, sa radom kompletne privrede, sa međusobnim dugovanjima, što je i kreiralo jedan ogroman domaći, a sa jedne strane i javni dug.
Ono što smatram da bi mogli da iskoristimo u narednom periodu, vi ste to pominjali, to su naši resursi koji postoje u škriljcima. I sami znate da se u SAD proizvodnja nafte i jačanje proizvodnje nafte, koje nije zabeležno u proteklih pedesetak godina, razvija upravo zbog škriljaca. Mislim da je tu jako značajno naći nekog strateškog partnera ne zato što mi nismo sposobni to da uradimo, već zbog novih tehnologija koje bi išle u prilog tome da se sačuva životna sredina i da se eksploatacija škriljaca radi na najbolji mogući način kada je u pitanju njihova prerada, kada su u pitanju, ali i ekološki aspekti.
Tako da, trebalo bi da iskoristimo tu priliku i da otvorimo jednu konkretnu i novu stranicu u našim odnosima sa SAD, pogotovo kada je u pitanju oblast energetike. Naša šansa, pored energetike, tu je u novim investicijama, u oblasti bezbednosti. Mislim da naša nova doktrina, kada je u pitanju spoljna politika, koju predvodi i koju promoviše premijer Aleksandar Vučić, upravo ide u prilog tome da se orijentišemo prema zemljama koje su sa najvišim tehnološkim dostignućima, sa zemljama čije kompanije mogu da dovedu i da donesu investicije koje imaju prelivajući efekat, koji će biti dobar za naše zaposlene, za novu tehnologiju koja će ovde doći, ali i za nove menadžment sisteme koje treba da primenjujemo, pogotovo u energetskom sektoru.
Iako ova strategija podrazumeva i definiše mogućnost da se i sami građani, da je to jedan od zadataka države, obrazuju u ovom domenu, u ovom sektoru, što je jako važno, kako bi imali energetsku efikasnost, jer jedna od osnovnih karakteristika i fundamenata kada je u pitanju energije, je da ona nije neiscrpna i da se ona mora štedeti, tako da svaki građanin Republike Srbije mora u tom domenu biti obavešten, informisan. I to je posao Ministarstva i Vlade Republike Srbije, da svi znamo sa kakvim resursima raspolažemo i da ih na najbolji mogući način i najkvalitetniji mogući način treba da koristimo.
Nešto ću reći i o Zakonu o rudarstvu i o geološkim istraživanjima, potpuno sa jednog ekonomskog aspekta, sa aspekta BDP-a i razvoja Republike Srbije. Trenutno rudarstvo podrazumeva i definiše 2% BDP-a. Mi imamo šanse, po najnovijim analizama i istraživanjima, da rudarstvo dosegne 5% BDP-a, da se samo otvaranjem pet rudnika, a lepo ste naveli, mnoge kompanije iz SAD, iz Kanade, su veoma zainteresovane i već vrše istraživanja na terenu, samo otvaranjem pet rudnika možemo da dovedemo i da doprinesemo da naša zemlja ima pet milijardi dolara investicija, da otvori 1.500 novih radnih mesta, a posredno da se otvori pored toga 3.500 radnih mesta, što je nama i najvažnije u ovoj konstelaciji odnosa i ekonomskoj situaciji, kada je zapošljavanje prva i jedina stvar i Vlada Republike Srbije i parlamenta u narednom periodu, dakle, ekonomski razvoj i novo zapošljavanje.
Znači, potpuna podrška i za „Friport“ i za „Rezervoar Minerals“ i sve druge kompanije koje donose novu tehnologiju, koje su ozbiljne, koje hoće da zaposle naše ljude i uz to, naravno, moramo voditi brigu o tome da imamo i školovane kadrove, da investiramo i da kreiramo mogućnost da se Rudarski fakultet razvija, da se obezbedi mogućnost za njegov bolji i dinamičniji razvoj, ali i da se razvijaju nove profesije i zanimanja, kao što su energetski menadžeri i svi oni koji u svim projektima, da li su oni građevinski i energetski, treba da vode računa o energetskoj efikasnosti, jer će oni upravo biti ti koji će uspeti, nadam se, da uštede novac u budžetu, uštede novac državi, kako bi mogli da realizujemo druge važne projekte za nas.
Naravno, u danu za glasanje predstavnici SDPS će glasati i za Strategiju i za sve ovo što je predviđeno dnevnim redom, naravno, i za Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima. Hvala vam.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.
Samo unapred da pitam - koliko još ima vremena?
Zahvaljujem.
Slobodno mogu da kažem, kao član Odbora za privredu, energetiku, regionalni razvoj, da sam imao prilike da prisustvujem i sednici Odbora za energetiku u Evropskom parlamentu i, naravno, redovno idem na sednice Energetske zajednice. Sada ja ne znam kakve izveštaje mi dobijamo i kakve izveštaje neko drugi dobija i mogu odgovorno da kažem da smo mi od svih zemalja na Zapadnom Balkanu najviše napredovali po pitanju energetike i po pitanju liberalizacije tržišta i po pitanju trećeg paketa i socijalno odgovornog vođenja energetske politike, tako da molim sve druge kolege da se dobro informišu kada javno govore pred građanima Republike Srbije o tome koliki su nam dometi, koliko smo napredovali u nekoj oblasti, a ne da se paušalno govori o ovim pitanjima.
(Narodni poslanik Gordana Čomić dobacuje s mesta.)
Tako da možemo da budemo jako ponosni.
Možete da dobacujete, ali molim da prisustvujete sastanku Energetske zajednice kada vas pozovu u Beč i kada imate priliku da razgovarate sa donosiocima odluka na Evropskom nivou, kada je u pitanju energetika, doći ćete do pravih informacija i do toga da, ono što je govorio ministar i što ja sada govorim, je to prava istina i da je to ono što karakteriše energetsku politiku Republike Srbije i sve ono što EU i Odbor Evropskog parlamenta za energetiku misli i kakvu ocenu daje o toj našoj politici. Hvala.
Ja sam želeo po prethodnom amandmanu, ali nešto jedinica nije bila u redu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.
Poštovana potpredsednice Vlade sa svojim timom, dame i gospodo narodni poslanici, još jednom ste pokazali da je vaša orijentisanost ka privredi, ka biznisu i ka razvoju opšteg interesa u Republici Srbiji, naravno, kroz razvoj proizvodnih pogona i ekonomskog ambijenta koji će dovesti do toga da privučemo što više stranih i domaćih investicija, dakle, to je potpuno nesporno.
Zahvaljujem na prihvatanju ovog amandmana koji usaglašava ovo zakonsko rešenje sa Zakonom o planiranju i izgradnji, iz čistog razloga što ima puno onih objekata koji ne moraju da podrazumevaju klasične zidove. U skladu sa novim tehnologijama, postoje montažni i panel zidovi koji se ugrađuju u objekat i naravno da, sledeći taj princip, smatrali smo da ove zgrade, posebno proizvodne hale, napominjem, koje još uvek nemaju zidove, mogu biti predmet ozakonjenja, ukoliko, naravno, ispunjavaju sve ostale uslove.
Ovo će biti još jedan prilog, još jedan doprinos da ovaj zakon može da se implementira u punom kapacitetu, u interesu je privrede. Vi ste malopre lepo konstatovali da sada vi kao ministar i da Vlada Republike Srbije koristi šansu koju ima sa pozicije koja je bila, ja mislim, kada su u pitanju građevinske dozvole, samo iza Srbije su u jednom trenutku bile Sirija i Somalija, a svi u ovoj sali a i šire znamo u kakvom se stanju te dve države nalaze. Izgleda da ne pomaže ni napredak na Duing biznis listi Svetske banke od 39 mesta, da se u istoj ovoj sali, u cenjenom Domu Narodne skupštine Republike Srbije promoviše kvazilevičarska demagogija o tome kako se kroz ovo zakonsko rešenje brine o interesima privrednika koji nisu u skladu sa zakonom gradili ove objekte. U redu je i ta primedba. Ali, nisam čuo nijedan konkretan predlog šta da se uradi sa tim privrednicima u zemlji gde je strateški cilj interes da razvijamo zaposlenost, da otvaramo nova radna mesta, da promovišemo jednu sasvim novu politiku ekonomije. Zasigurno nije cilj da srušimo hale i da srušimo pogotovo proizvodne objekte.
Zato vam hvala na prihvatanju ovog amandmana. Smatram da će jako doprineti tome da ti objekti ubuduće mogu da budu i kolateral, kada je u pitanju sticanje mogućnosti za nova kreditna sredstva, za razvoj, za proširenu reprodukciju tih biznisa i u svakom slučaju će to biti jedna lepa vest koja će doprineti privrednom rastu naše zemlje. Hvala još jednom.
Ja bih da podržim moju koleginicu Branku Bošnjak i prosto mi nije jasno da prethodni govornik, kolega iz DS za kog smatram da je veoma racionalan i veoma stručan, u jednom segmentu rasprave govori o bojazni da se, o implementaciji samog zakona, sada se kroz predlog ovog amandmana traži nešto što će produžiti, da ovaj zakon ne zaživi dan posle njegovog usvajanja. Tako da meni apsolutno nije jasno šta opozicija u ovom domenu želi. Ako hoćemo ozbiljno da se bavimo politikom i ozbiljno da razmatramo ovaj zakon, moramo biti koncizni i znati šta želimo.
Zakonodavac i mi ovde u parlamentu i vi koji ste predložili zakon, tačno kroz Predlog zakona govorimo o tome šta želimo i na kakav način nešto želimo da rešimo, a ovde se radi o raspravama koje imaju u sebi mnogo kontradiktornosti, tako da apsolutno mogu da kažem da ne razumem šta je suština i poenta same kritike ovog zakona, kada je jedan deo opozicije u pitanju.
Naravno, smatram da ovaj amandman treba odbiti. Hvala.
Zahvaljujem.
Uvaženi predsedavajući, ja nisam primetio da su juče predstavnici „Leonija“, koji su otvorili pogon i mogućnost za zapošljavanje 1500 ljudi, imali nešto protiv ovog predloga zakona, da je bilo ko od velikih investitora izrazio bilo kakav problem ili bilo kakvu kritiku, kada je u pitanju ovaj zakon. Tako da nemojte da slušamo ovde veliku brigu o investitorima, kada ćemo ove godine imati preko milijardu i 200 miliona stranih investicija.
Koleginica Rakić vam je bukvalno nacrtala i empirijski dala, podatke vam je predstavila šta je to što će se dobiti implementacijom ovog zakona, šta je bilo 2013. godine do danas, a Boga mi, dobrano i šta je bilo od 2000. do 2012. godine. Hvala.
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.
Vidim da se prethodni govornik dobro informisao o delu zarada u Republičkom geodetskom zavodu kod dela zaposlenih i pominje nedostatak dogovora sa sindikatom, što mislim da apsolutno nije tačno. Da li se zapitao i da li zna kolike zarade imaju zaposleni u Narodnoj skupštini Republike Srbije, sa srednjom, višom, visokom spremom, ili u Vladi Republike Srbije? Ovo je pokazatelj da zarad sitnih političkih poena određeni ljudi u ovoj Narodnoj skupštini isključivo diskutuju o tome, o posledicama. Mogu se ljudi motivisati na neki drugi način.
Mi smo sada u procesu fiskalne konsolidacije, mera štednje, kako bi uspostavili temelje za privredni rast i tome i služi kako ovaj zakon o kojem smo prethodno razgovarali, tako i ovaj zakon o kojem danas diskutujemo.
Želeo bih da vratimo raspravu na jedan veoma ozbiljan nivo i da ne raspravljamo samo u okviru zarađivanja sitnih političkih poena, jer mi želimo, kao parlament i kao Vlada Republike Srbije, nadam se, čiji je potpredsednica Vlade predstavnik ovde, da svim građanima bude bolje, da svima u državnoj upravi bude bolje, ali preduslov za to je razvoj privatnog sektora, preduslov za to je ispunjenje svih aspekata onoga što definiše fiskalna konsolidacija i teške reforme koje je Vlada započela u aprilu prošle godine. Hvala.
Ovo je, naravno, jedan, slobodno mogu da kažem, nevešt pokušaj spina da sam ja bilo kojom svojom rečju nagovestio i omalovažio radnike Republičkog geodetskog zavoda. Nasuprot tome, govorio sam i govorim i sada da je Republički geodetski zavod od strateškog nacionalnog interesa za Republiku Srbiju, kao i za svaku ozbiljnu državu, ali govorim o tome da, kada je u pitanju povećanje zarada, kada je u pitanju motivacija u kojoj je prethodni govornik pominjao, moraju se stvoriti realni uslovi.
Ne živimo više u vremenu kada možemo linearno da povećamo penzije za 10% i da nas to košta za tri, četiri godine preko milijardu i po evra ili da dođemo u situaciju da ne možemo da isplatimo plate rudarima u Resavici, kao što je to bilo krajem 2012. godine, ili da ispunimo svoje obaveze koje smo preuzeli prema stranim investitorima, kao što je to bio slučaj kod fabrike automobila u Kragujevcu.
Mi smo ozbiljna država, ozbiljan parlament. Naravno, strateški cilj nam je da ojačamo javni sektor i ojačaćemo ga i pokušaćemo u narednim mesecima na druge načine da motivišemo, kako zaposlene u Republičkom geodetskom zavodu, tako zaposlene u državnim agencijama, u ministarstvima u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ali kroz jačanje privatnog sektora,a ne kroz prosipanje jeftine demagogije da je sve moguće, samo je pitanje sa čijim parama i nezarađenim parama.
Lako je, možemo i mi da krenemo da se zadužujemo, naravno, nikad se nećemo zaduživati sa sedam i po ili osam i po posto na međunarodnom tržištu, možemo da se zadužujemo, na sreću, i to moram da pohvalim, sa 2%, sa 3%. Uradićemo i rol over, dakle refinansiraćemo dugove i brinućemo se o zaposlenima u javnoj i državnoj upravi, ali na jedan pravi način, kroz reformu te državne uprave, kroz definisanje jasnih parametara i principa za njihov efikasan i efektivan rad. Naravno vodićemo računa da iz realnih izvora sutra povećavamo njihove zarade i povećamo kvalitet njihovog života, što je i strateški cilj Vlade Republike Srbije, ali i nas u većini ovde u parlamentu. Hvala.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.
Poštovana potpredsednice Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, smatram da je uz ono što nas očekuje od 1. januara 2016. godine odnosi se na stvarno revolucionarnu stvar kod nas, a to je izdavanje elektronskih građevinskih dozvola. Institucije koje će se usko baviti ovim poslovima kao što je naravno RGZ i katastar, da oni prate ove promene koje će se desiti od 1. januara 2016. godine i da se ispuni jedan od 20 prioriteta koji su definisani u Akcionom planu za sprovođenje Agende za razvoj informacionog društva.
Nadamo se da će to u katastru i proraditi, profunkcionisati od 1. marta. Smatramo da kao što i samo ministarstvo i cela Vlada, kao što su se i te kako izborili da od 1. januara krene obuka ljudi i tehnička podrška koja će definisati mogućnost da se na jedan kvalitetan i efikasan način izdaju elektronske građevinske dozvole, da će se do takvog jednog primera doći i u samom RGZ.
Ovo je usklađivanje i sa onim što je propisano u Zakonu o planiranju i izgradnji, tako i za ostale poslove zavoda kojim je ovim zakonom već predviđena mogućnost da budu u formi elektronskog dokumenta i nadam se da će u narednom periodu biti ispunjeni svi od ovih 20 prioriteta koji definišu elektronsku državu, dakle, sve aspekte rada javne uprave koji će biti elektronski. Za to se snažno zalažemo i i te kako podržavamo kao Ekonomski kokus, kao ljudi koji zajedno sa predstavnicima Vlade i ministarstva rade na tome da dinamično ubrzaju razvoj dobrog poslovnog ambijenta u Srbiji. Hvala.
Zahvaljujem, uvažena predsednice Narodne skupštine.
Poštovana potpredsednice Vlade sa svojim timom, predstavnici Republičkog geodetskog zavoda, dame i gospodo narodni poslanici, mislim da je ključna reč današnje rasprave ono što je ministarka izjavila pre nekoliko minuta, a to je da Ministarstvo jednostavno poštuje i implementira zakon. I to je ono što nama ovde u parlamentu daje nadu da će ovo biti poslednji put da raspravljamo o ovom zakonu i da će ovaj problem biti, naravno, trajno i dugoročno rešen.
Nekada je, zvao se rimski senator Porcije Katon, završavao svaki svoj govor u Senatu sa tim da Kartagina jednostavno treba da bude razrušena. Ja sam siguran da će ministarka sa svojim timom isto tako uraditi sa ovim problemom, da će problem biti trajno rešen i da nećemo morati više da se bavimo ovim stvarima i da je jednostavno ovo poruka i domaćim i stranim investitorima da smo zemlja, da predstavnici naše zemlje, predstavnici političke vlasti su sposobni da donose odluke, da donose teške odluke i, naravno, i ovo ozakonjenje, ali i ove druge zakone, ne možemo posmatrati van jednog šireg korpusa zakonske regulative koju je ova Vlada predložila i koje smo izglasali u parlamentu u prethodnom periodu.
Ne možemo da ga posmatramo van onoga što predstavlja sigurnu vododelnicu, kada je u pitanju sprovođenje teških ekonomskih reformi, a to je Zakon o planiranju i izgradnji. Ja ću dati samo nekoliko empirijskih podataka. Taj Zakon o planiranju i izgradnji je povećao učešće građevine u našem BDP-u sa 0,5 na 1%, dakle, čak za 50%.
Ono što je SDPS najvažnije, to je podatak da je broj radnika u građevinskoj industriji povećan za 5,8%, da smo na Doing business listi napredovali sa 91. mesta došli smo na 59. mesto. Ono što je jako dobar signal za našu privredu, za reforme, za sve one koji ovoj zemlji hoće da pomognu da budemo zemlja koja se dinamično razvija, koja želi novo zapošljavanje i rešavanje tog najvećeg problema, a to je da je povećan broj proizvodnih kapaciteta u građevinskoj industriji za čak 23%. To je ključni podatak i hvala vam na tome. Hvala vam na svemu što ste uradili kako bi se Zakon o planiranju i izgradnji implementirao u punom kapacitetu i kako bi dao one efekte koje smo kada je on donošen pre godinu dana zajedno i mi ovde u parlamentu i vi kao predstavnik Vlade želeli.
Ti efekti su multiplikativni. Oni se odražavaju na naš rejting i kada su u pitanju međunarodne institucije, Svetska banka, MMF, ali i domaći i strani investitori, koji prate pomno rejtinge naše zemlje prilikom svakog parametra koji se u okviru toga posmatra.
Isto tako, moram da pomenem i 1. januar naredne godine, kada će početi sa izdavanjem elektronskih građevinskih dozvola. Znamo da ste uložili ogroman trud u to da nekoliko hiljada zaposlenih koji treba da budu tehnička podrška, koji treba da obezbede da ovaj zakon radi na terenu i da na taj način privučemo što više ljudi koji će ovde da investiraju da se taj novac i obezbedi i da to uradimo na najbrži mogući i najdinamičniji način.
Ono što predstavlja ključni aspekt ovog zakona je da će država konačno imati precizne podatke o broju ovakvih objekata. Ne treba mnogo govoriti koliko je to jedan strateški, prvenstveno i nacionalni interes, ali koliko je i jedan pokazatelj da ako želite nečim da upravljate na jedan efikasan i efektivan način, da morate da znate sa čime i raspolažete.
S druge strane, jako je važno što će se obezbediti mogućnost, kao neko ko zagovara snižavanje poreskih stopa, ko zagovara razvoj preduzetništva, preduzetničkih inicijativa, svesni smo da praksa najrazvijenijih zemalja govori o tome da umanjenje poreza i stvaranje ambijenta za kreiranje jedne kvalitetne poreske politike daje taj signal i dobar podsticaj razvoju preduzetništva i razvoju biznisa.
Upravo će ovaj zakon dovesti do toga da se poveća broj objekata na konto kojih će se plaćati porez na imovinu i, naravno, samim tim će se obezbediti ta mogućnost da se naknada, odnosno da se nivo poreza na imovinu umanji, što će dovesti do toga da se reprodukcija u tim pogonima, u tim preduzećima proširi i, naravno, ono što je najbitnije, da se stvori mogućnost na taj način kroz novo zapošljavanje.
Čuli smo u nekoliko navrata danas zašto se koriste isti aršini, ista pravila za one koji su pravili stanove, koji su kupovali stanove, za one koji rade privrednu delatnost. Šta treba da uradimo? Da pogasimo ta preduzeća? Da zatvorimo te fabrike? Ovo je najpošteniji, najpravičniji i najbolji mogući način da te fabrike, ti pogoni, ti objekti legalizuju svoj rad, naravno, i na ovaj način i da na taj način im damo podsticaj da oni uđu kompletno u pravni sistem Republike Srbije, da na taj način doprinesemo onome čemu Vlada Republike Srbije i parlament, naravno, streme, a to je vladavina prava i da se više ne bavimo ovim pitanjem.
Ovo je samo jedan od niza pitanja kojima se bavimo pored fiskalne konsolidacije, pored smanjenja zaduživanja, pored borbe za umanjenje javnog duga, za agresivno zapošljavanje, razvoj privatnog sektora, reformu javne uprave. Mnogo, mnogo započetih projekata, ali projekata za koje postoji odlučnost, za koje postoji politička volja i, naravno, postoji sposobnost onih koji su donosioci odluka, među kojima ste, naravno, vi, uvažena potpredsednice, koji mogu na najkvalitetniji, najbolji mogući način da to realizuju u interesu, kako građana Republike Srbije, tako i naše privrede i ne treba se stideti reći da nam je privreda potpuno u fokusu, jer ona plaća poreze i ona obezbeđuje razvoj svih društvenih delatnosti u našoj zemlji.
Pre nekoliko dana smo imali raspravu o tome. Zaradili smo, uštedeli smo, povećali smo naknade penzionerima, prosvetarima i želimo to da nastavimo. Želimo da podstaknemo one koji stvaraju dodatnu vrednost da bi iz tih izvora mogli da finansiramo sve one, , naravno i bez delatnosti, bez kojih jedna država ne može da se razvija. Svesni smo toga i nije nam problem da kažemo da je razvoj ekonomije, razvoj privrede osnovni uslov za poštenu i pravednu redistribuciju i vođenje bilo koje politike, da li je ona socijalna, da li je ona kulturna ili bilo koja druga i sve drugo je demagogija.
Ovo je jedno od zakonskih rešenja i jedan od poteza koji govori o tome da je Vlada Republike Srbije zajedno sa parlamentom rešila da bespogovorno realizuje ekonomske reforme i da napravi od Srbije ono što se zove glavni ekonomski hab, dakle najpovoljniju destinaciju u ovom regionu za ulaganje i za ekonomski razvoj.
Ono što bih isto tako napomenuo, to su izmene i dopune Zakona o Republičkom geodetskom zavodu. Mi kao poslanička grupa, ali kao grupa narodnih poslanika okupljena u Ekonomskom kokusu, imaćemo i nekoliko amandmana. Nadam se da ćemo kroz prihvatanje tih naših amandmana pomoći ljudima u Republičkom geodetskom zavodu da oni maksimalno motivisano, maksimalno kvalitetno rade na onom poslu koji ih čeka u narednom periodu. To su hiljade predmeta, ali isto tako na ovaj način, kroz kreiranje jednog ambijenta i stvaranje njima povoljnih i dobrih uslova za rad, želimo da obezbedimo da taj posao urade maksimalno produktivno, maksimalno efikasno i da pokažu na ovaj način da svaki deo državne uprave i svaka državna institucija, pogotovo ovako važna…
Ja ću samo pomenuti da je, recimo, Republički geodetski zavod u Republici Srpskoj smešten u zgradi Vlade, nekoliko spratova ispod premijera, da je to institucija od strateškog nacionalnog značaja i da nam je jako važno da ono funkcioniše najbolje moguće i u skladu sa najboljim modelima i standardima upravljanja kako bi pomogla, kako građanima tako i privredi, ali i vladi i državnim institucijama da realizuju započete poslove.
Naravno, poslanička grupa SDPS će u danu za glasanje podržati ove zakone, naravno, uz puni podsticaj i podršku naporima i ministarstva, ali i svim drugima koji su danas ovde, ka sprovođenju teških ekonomskih reformi. Zato što, evo, koliko vidimo, polako, korak po korak se svakodnevno vide dobri i kvalitetni rezultati reformi koje se sprovode i kroz biznis listu i kroz poštovanje međunarodnih institucija i organizacija, ali i međunarodnu poziciju koju Srbija danas ima u političkom smislu. Iako neko misli da je to slučajno, iako to neko misli da je to sticaj nekih ad hok okolnosti, nije, jer Srbija je danas prijatelj i partner i sa SAD, i sa EU, i sa Ruskom Federacijom, i sa Kinom, i sa zemljama azijskih tigrova i siguran sam da će maksimalno iskoristiti tu međunarodnu poziciju koju nismo imali već decenijama. Ovo što radi Vlada Republike Srbije je preduslov za to i mi u parlamentu, bar mi koji smo predstavnici većine, želimo punom snagom da podržimo. Hvala još jednom.
Zahvaljujem, profesore Stojmiroviću.
Reč ima narodni poslanik Branka Karavidić.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović. Koliko vidim nije u sali.
Naredni govornik, kolega Balša Božović. Izvolite.
Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa timom, dame i gospodo narodni poslanici, pa ja zajedno sa svojim kolegama koji su članovi Ekonomskog kokusa mogu da ponudim prethodnom govorniku, odnosno kolegi kome to nije jasno šta je, jednu besplatnu edukaciju. Tu su prof. dr Vladimir Pavićević u našem timu, Ivan Jovanović, Zoran Babić, tako da ja mislim da bi svako od njih učinio dodatni napor da izvrši jedno kratko predavanje i edukuje kolegu šta je to neformalna višestranačka poslanička grupa, ali možemo i naše partnere iz USAID ili bilo koje druge organizacije da pozovemo i zamolimo da održe predavanje kako to funkcioniše u razvijenim zemljama gde je demokratija unapređena i gde ona funkcioniše u punom kapacitetu.

Naravno, ponosan sam kao i kolega Babić da se nadovežem na njegov govor, na funkcionisanje i na naš rad. Ponosan sam i kada poslanik i predstavnik DS i SDS i SPS i SNS potpišu amandmane i pokažu da su spremni na dijalog i pokažu da smo mi u Srbiji, ali ovde u parlamentu da dođemo do minimuma konsenzusa oko ključnih i temeljnih stvari za razvoj naše države.

U ovom govoru i u teorijama zavere u 21 veku vidim samo jednu potencijalnu frustraciju da možda neko žudi za tim da bude član to Ekonomskog kokusa, ali mi u parlamentu ne možemo da prepoznamo nekog ko ne predstavlja političku stranku, ne predstavlja građane, ne predstavlja nikoga. Ali, ako je nekome potrebno dodatno znanje, ako je nekom potrebno predavanje, spremni smo da to kao Ekonomski kokus organizujemo.

Još jedna stvar pomenute su banke. Pomenute su fascikle koje dolaze kod ministra. Žao mi je što vodimo ovakav dijalog i razgovor u Skupštini i nismo mi i nije ni SNS dovela te banke, mi smo doveli Tursku banku ovde koja je kupila Čačansku banku koju će pratiti turski privrednici i koja će zajedno sa njima biti podrška turskim investicijama ovde.

Doveli smo banku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali nismo svoje mišljenje tražili kao nekada u Šekspirovoj ulici u Udruženju privrednika, nismo ga tražili kod Miroslava Miškovića. Sada razgovaramo i sarađujemo, jeste, i sa Američkom privrednom komorom i sa Privrednom komorom Srbije i sa Komorom malih i srednjih preduzeća i vodimo dijalog sa njima i ponosni smo na taj dijalog, ponosno smo na ekonomske reforme i ponosni smo što u Srbiji pokazujemo da možemo da unapredimo demokratiju i razvoj ovog parlamenta, da zajedno dogovaramo ključne teme od važnosti za razvoj naše zemlje, kako u političkom smislu, tako i u ekonomskom smislu i to svakim danom i kada je bio Zakon o planiranju i izgradnji i kada je ovaj Zakon o ulaganjima, pokazujemo i hvala ministre što ste spremni na dijalog sa narodnim poslanicima, hvala što ste spremni na dijalog sa predstavnicima lokalnih samouprava privrede i želim da tako nastavite.

Zar je drugo rešenje da ne vodimo dijalog, da dobijamo gotova mišljenja iz Šekspirove ili bilo koje druge ulice, od nekog udruženja koje je majorizovalo sve u ovoj državi pre sedam, osam, ili deset godina i gde su se sve odluke donosile i o privatizacijama i o vođenju monetarne politike i o vođenju fiskalne politike. Ubeđen sam da ako nastavimo ovako, upravo doći do tog potrebnog društvenog konsenzusa i naravno političke stabilnosti koju danas imamo, a kada su u pitanju ekonomske reforme na pravom smo putu. Imate ministre punu podršku od svih nas ovde u parlamentu.