Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Zahvaljujem.

Reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe JS, Života Starčević.

Izvolite.
Zahvaljujem.

Reč ima narodna poslanica Nataša Mihailović Vacić. Izvolite.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedniče, poštovana ministarko, danas imamo nekoliko važnih zakona, ali ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Zakon o pečatu državnih i drugih organa koji su pripremili Ministarstvo lokalne samouprave i Vlada Republike Srbije, a sa ciljem za uspostavljanjem kvalifikovanog elektronskog pečata za državne i druge organe.

Jedinstvena Srbija smatra da je zakon pripremljen u cilju povećanja efikasnosti javne uprave što je jedan o prioriteta Vlade koji je i Ana Brnabić, predsednica Vlade navela u svom ekspozeu u oktobru 2020. godine kada je ova Vlada i formirana. Cilj ove Vlade, kao i prethodne je uspešna transformacija javne uprave čije je jedno od sredstava razvoj ekonomične i transparentne javne uprave.

Jedinstvena Srbija sa tim se u potpunosti slaže i mogli smo upravo u ovom periodu koji je iza nas, za vreme pandemije, videti koliko je bitno da imamo efikasnu javnu upravu, odnosno da se elektronski podaci, mogućnost uspostavljanja i razmene elektronskih podataka između organa uprave je nešto što se pokazalo kao dobro u prethodnom periodu i sama digitalizacija na kojoj u poslednjih godina Republika Srbija mnogo radi.

Evo imamo, konkretno i sada ovih tri hiljade dinara koje se daju građanima koji žele da se vakcinišu, kao jedan vid motivacije da se vakcinišu, a sve u svrhu da stignemo što pre do kolektivnog imuniteta da bi otvorili sve grane privrede i da bi mogli da se što pre vratimo normalnom životu. Mislim da je svako od nas željan tog normalnog života i da nastavimo da živimo normalno bez ikakvih barijera i ograničenja.

Ovim predlogom zakona će se urediti i namena, sadržina, izgled i upotreba kvalifikovanog elektronskog pečata, kada u vršenju poslova iz svog delokruga državni i drugi organi razmenjuju dokumenta koja su pripremljena ili su nastala u radu ovih organa elektronskim putem, elektronska uprava je jedan od glavnih pokretača unapređenja kvaliteta, efikasnosti i ekonomičnosti javne uprave, tako da se predloženim izmenama ostvaruje jedan od prioriteta reformi, kao što sam i rekla, a to je digitalizacija državne uprave.

Jedan od ciljeva u digitalizaciji je da se zaposlenima u administraciji daju alati da brže i bolje rade svoj posao. Osim što će službenici brže i bolje raditi svoj posao, i građani će biti ravnopravni u ostvarivanju svojih prava, upravo ono što sam malopre i rekla, jer će im biti omogućena elektronska dostava akata koji proizilaze iz rada državnih i drugih organa.

Ovim predlogom zakona se ne ukida pečat u formi otiska, pečat u suvom otisku i pečatnom vosku na koji smo svi navikli, jer svi ti pečati u postupanju raznih organa i poslova imaju opravdanu primenu u nekim budućim vremenima. U cilju razvoja potpune i funkcionalne e-Uprave uspostavljeni su zakonski preduslovi donošenjem Zakona o elektronskoj upravi i Zakona o elektronskom dokumentu. Sve je to nešto što smo u prethodnom periodu usvojili upravo u Skupštini, tako da se donošenjem ovog zakona vrši usaglašavanje postojećeg Zakona o pečatu državnih i drugih organa upravo ovim propisima.

Predlog zakona predviđa dve forme pečata – pečat u formi otiska koji se koristi na papirnom dokumentu i pečat u elektronskoj formi kada se pridružuje elektronskom dokumentu. Postupak za pribavljanje saglasnosti na sadržinu i izgled pečata od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave je isti, bez obzira koja forma pečata je u pitanju.

Naime, predviđeno je da se postupak davanja saglasnosti na sadržinu i izgled pečata odvija putem elektronske uprave na portalu e-Uprave, čime će se u pogledu ovog postupka u potpunosti preći na elektronsku upravu, s tim što je primena koja se odnosi na pečat u formi otiska predviđena od 1. januara 2022. godine, zbog potrebe da državni organi i drugi imaoci javnih ovlašćenja obezbede tehničke uslove koji će omogućiti podnošenje zahteva za davanje saglasnosti na sadržinu pečata i izgled pečata u ovoj formi elektronskim putem.

Inače, pripremajući se za ovaj zakon primetila sam da se odredbama Predloga zakona brišu nadležnosti iz Zakona o pečatu državnih i drugih organa koji se odnose na Ministarstvo unutrašnjih poslova, iz razloga što registrovani preduzetnici mogu da obavljaju sve delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, odnosno da mogu da izrađuju pečate po narudžbini državnih i drugih organa samo ukoliko su ministarstva nadležna za poslove uprave ili nadležni organi autonomne pokrajine dali saglasnost na sadržinu i izgled pečata, takođe je predviđeno sankcionisanje protivpravnog ponašanja odgovornih lica, odnosno odgovornih lica za izradu pečata koji su to uradili bez saglasnosti nadležnih organa.

Treba imati u vidu, kada govorimo o ovom zakonu, i veliki broj organa koji će u budućnosti moći da koriste kvalifikovani elektronski pečat i da se sada možda ne mogu sagledati sve mogućnosti njihovog korišćenja. Ja ću navesti neke primere. Na primer, jedinice lokalne samouprave, odlučujući po zahtevima građana ili drugih organa, bez izrade papirnih dokumenata moći će da izrađuju odluke i dostavljaju ih elektronskim putem, zatim organi uprave u sastavu ministarstava, npr. kao što je Uprava za agrarna plaćanja, kada odlučuje, na primer, o dodeli različitih podsticaja u poljoprivredi moći će svoje odluke takođe da izrađuje i dostavlja elektronskim putem, zatim ustanove socijalne zaštite koje odlučuju o pravima građana iz ove oblasti moći će da svoje odluke dostavljaju građanima elektronskim putem, bez upotrebe papirnih dokumenata, čime će se skratiti svakako i procedura i uštedeće se vreme i građana, ali i službenika.

U našem sistemu je preko 10.000 organa koji će koristiti kvalifikovani elektronski pečat. Ministarstvo je vodilo računa o pravima nacionalnih manjina takođe, ne znam da li je to danas i ministarka u svom izlaganju pomenula, pa je predvidela da se tekst kvalifikovanog elektronskog pečata ispisuje i na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Predviđen je i prilično kratak rok za primenu zakona, 30 dana od dana stupanja na snagu, kako bi organi mogli da pribave kvalifikovani elektronski pečat i počnu da koriste elektronski dokument.

Nadam se da ćemo u narednoj godini ili dve godine moći da izmerimo ekonomski efekat uvođenja ove forme pečata, na taj način što će na pojedinim poslovima biti racionalizovan ljudski kapacitet i biće preusmeren na druge poslove. Ekonomski efekti bi mogli da se ispolje u smanjenju izvršilaca na određenim radnim mestima, a povećanje na poslovima gde postoje potrebe za angažovanjem više ljudi. Na taj način bi omogućili preraspodelu kadrova u organima koji su obuhvaćeni primenom ovog zakona.

Pošto više nemam vremena, nažalost, koleginica Gorica će pričati o drugim zakonima, želim da kažem da će poslanička grupa Jedinstvena Srbija u danu za glasanje podržati predložene zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, potpredsednice.

Poštovani gospodine Pantiću, za svaku državu koja pretenduje da bude demokratska važno je da ima najpre dobar i efikasan pravosudni sistem iz koga proizilaze dobri pokazatelji i za ostale stubove vladavine prava. Naša zemlja upravo tome teži. Jedinstvena Srbija iskreno podržava nezavisnost sudstva, jačanje samostalnosti tužilaštva, kao osnovnog načela vladavine prava, a u skladu sa modernom i demokratskom Srbijom, za kakvu se svi borimo.

Takvu Srbiju, nažalost, ne žele svi. Imamo neke tzv. političare, čiji politički aktivizam se bazira na tome da svakog dana što više ukaljaju ugled Srbije. Imamo Mariniku Tepić koja je podnela ovom visokom domu inicijativu da Srbija prizna genocid u Srebrenici. Ja ne želim da umanjim ni jednu žrtvu, ali ne mogu da razumem patološku želju Marinike Tepić da proglasi Srbe genocidnim narodom. Ona sa svojim mentorom i gazdom Draganom Đilasom priča o nezavisnom sudstvu, a onda se okupe ispred tužilaštva u Jagodini svi političari koje je odavno narod Srbije obrisao sa političke mape i oni su otprilike na nivou jedne statističke greške. Za njih su građani Srbije neuki, nepismeni, krezubi, botovi. Stvarno me sramota da više navodim šta oni sve pričaju kakvi su građani Srbije.

Zašto to pričaju? Samo zato što ne žele da glasaju za njih i što se ne slažu sa njihovom politikom. Kakva je njihova politika? Kada kažete Dragan Đilas i politika, jasna vam je asocijacija – ogromno lično bogatstvo, maltretiranje žena. Složila bih se, ne bih tu ništa ni dodala, ni oduzela na pitanje i na izlaganje uvaženog kolege Milenka Jovanovog, koji je u par rečenica, odnosno u par minuta predstavio sav politički program Drana Đilasa i ekipe.

Da se sada vratimo na ovo okupljanje u Jagodini, gde je bilo otprilike dvadesetak Beograđana i šta je bio njihov cilj. Cilj je bio da vrše pritisak na sudstvo, tužilaštvo, da održe neki politički miting ili već ne znam šta. Tu se jasno vidi, kao što sam i rekla, njihova politika, koja je jednom rečju stvarno destruktivna.

Opet moram da ponovim da insistiramo da tužilaštvo radi svoj posao, da pokaže ko manipuliše i izmišlja afere. Ovo ne sme da ostane u vazduhu i zbog građana i zbog pravde. Mi znamo da je istina na našoj strani i vreme će to pokazati. Srbija je demokratska i slobodna zemlja u kojoj svaki građanin ima pravo na slobodu govora, ali to podrazumeva slobodno iznošenje mišljenja, stavova, nezadovoljstva, ali ne podrazumeva iznošenje lažnih informacija.

Put ka EU podrazumeva poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava i Srbija je u procesu pristupanja ovu oblast regulisala kroz Poglavlje 23 i zaključak Evropske komisije jeste da pravosudni sistem Srbije ostvaruje izvestan nivo pripremljenosti što se tiče toga. Znamo da skoro sve države članice EU su morale da menjaju svoj ustav kako bi uspešno privele kraju proces pristupanja EU, pa tako i Srbiji, koja je u statusu kandidata za članstvo, predstoji ustavna reforma koja se odnosi na pravosuđe, sa ciljem jačanja sudske nezavisnosti i tužilačke samostalnosti. Time još jednom Srbija potvrđuje opredeljenost u sprovođenju reformskih procesa, ispunjavanju aktivnosti iz revidiranog akcionog plana za Poglavlje 23.

Samo trebamo da budemo svesni da je Srbija u proteklih deset godina prošla kroz sveobuhvatne reforme u pogledu pravosuđa, a u cilju da nova organizacija sudova iznese sav teret reformi. Kao krajnji cilj je vidljiv razvoj samog pravosuđa u našoj zemlji. Trenutno je u toku izmena disciplinskih pravila i etičkih kodeksa Visokog saveta sudstva i ove izmene su neophodne kako bi se definisalo protivpravno delo, ojačali kapaciteti disciplinskih tela, pojasnilo koje odredbe treba da podrazumevaju upravo disciplinsku odgovornost i sama odgovornost za njihovo nepoštovanje.

Jedinstvena Srbija smatra da principi sudske nezavisnosti i nepristrasnosti predstavljaju centralni osnov za jedno demokratsko i moderno društvo, koje je upravo zasnovano na vladavini prava i da je sudska nezavisnost institucionalno sredstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Za to se i zalažemo. Tu ne sme doći do zloupotrebe ni po kojem osnovu, jer jedini interes ove države treba i mora da bude jednakost i ravnopravnost svih građana. Smatramo da smo kao društvo dovoljno sazreli da gradimo zemlju upravo na ovim principima.

Jednu od bitnijih uloga za izgradnju ovakvog društva upravo imaju i sudije i dobar sudija je onaj koji položi zakletvu da će suditi po pravdi i zakonu i koji nije potčinjen samovolji, već pošteno i časno radi svoj posao. Mi smo i pre nekoliko nedelja u Skupštini izabrali predsednik Kasacionog suda koji predstavlja najviši organ sudske vlasti. Tim izborom smo dobili predsednika Visokog saveta sudstva. To je bitno zbog izbora sudija, jer smo 5. aprila dobili novi saziv Visokog saveta sudstva iz reda sudija, a izborom predsednika Kasacionog suda kompletiran je taj saziv i VSS može nesmetano da radi i da predlaže sudije Narodnoj skupštini. Upravo danas imamo predlog Visokog saveta sudstva.

Uloga VSS je od krucijalnog i suštinskog značaja u nastojanju da Srbija bude efektivna i funkcionalna pravna država. Zašto je to tako? Upravo zato jer VSS bira i razrešava sudije, vrši selekciju kandidata i na jedan pragmatičan koncept predlaže Narodnoj skupštini izbor sudija prilikom prvog izbora na sudijski funkciju. Upravo ste vi u vašem, gospodine Pantiću, uvodnom izlaganju naveli sve to i čitav niz konkretnih nadležnosti, uključujući i donošenje odluka vezano za imunitet sudija. Njihova uloga je konstruktivna i nemerljiva. U prilog ide i izgradnja pravne države kakva je Srbija danas.

Možemo reći da je Srbija lider u regionu kada je nezavisnost sudske grane u pitanju, jer danas u našoj zemlji sudija uživa potpunu slobodu prilikom donošenja odluka. Moram se dotaći i organizovanog kriminala, pošto je to jedan od najvažnijih ciljeva ove Vlade, a gledano kroz pravosuđe, mi smo upravo u Skupštini mislim pre dve godine usvojili saradnju sa Evrodžastom i tim sporazumom smo dodatno ojačali kapacitete u ovoj borbi. A kada gledamo kroz pravosuđe, otvoreni su posebni sudovi koji se bave ovom tematikom u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Nišu i njihovi rezultati su dobri. U poslednje dve godine mislim da je negde oko 1.600 lica optuženo.

Jedinstvena Srbija iskreno podržava ojačavanje nezavisnosti sudstva i jačanje samostalnosti tužilaštva, kao osnovnog načela vladavine prava, i ja to nekoliko puta moram da ponovim i mi nećemo odustati od toga da zajedno sa svojim koalicionim partnerom SNS i SPS nastavimo da radimo za Srbiju, za građane Srbije i nije bilo lako vratiti se na put na kojem se danas nalazimo, ekonomske, zdravstvene i političke stabilnosti, vraćen je i međunarodni ugled Srbije.

Naš narod ima mnogo poslovica koje stvarno oslikavaju neke životne situacije i sam život, a meni se posebno sviđa jedna i ja ću sa njom završiti moje današnje izlaganje, a to je – psi laju, a karavani prolaze.

Naravno, poslanička grupa Jedinstvena Srbija će u danu za glasanje podržati sve tačke koje su na dnevnom redu ove sednice. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
Izvolite.
Zahvaljujem kolega Ristićeviću.

Reč ima narodni poslanik Uglješa Mrdić.

Izvolite.

Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.

Zahvaljujem.
Reč ima Adam Šukalo.
Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Maja Gojković.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Vanja Udovičić.
Zahvaljujem, ministre.
Reč ima ovlašćeni predstavnik Poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, narodna poslanica Jelena Mihailović.
Izvolite.
Zahvaljujem koleginice. Reč ima ministar kulture, Maja Gojković.
Zahvaljujem.
Reč ima zamenik poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Srbije Nataša Mihailović Vacić.
Izvolite.
Hvala.
Reč ima potpredsednica Vlade.
Hvala.
Pravo na repliku.