Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Zahvaljujem.
Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Socijaldemokratska partija Srbije Samira Ćosović.
Zahvaljujem, koleginice.
Reč ima, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SVM, narodni poslanik Zoltan Pek.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima zamenica šefa poslaničke grupe SPS narodna poslanica Snežana Paunović.
Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice Paunović.
Pre nego što nastavimo sa daljim radom, jedna informacija. Dobili smo obaveštenje od Radio-televizije Srbije da će današnje zasedanje Skupštine Srbije biti u direktnom prenosu do 16.55 časova zbog ranije preuzetih obaveza. Do tada će biti direktnog prenosa.
Reč dajem ovlašćenom predstavniku poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Za našu decu" narodnom poslaniku Zoranu Tomiću.
Izvolite.
Zahvaljujem, predsedniče.

Poštovani narodni poslanici, moje današnje pitanje upućujem Ministarstvu za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu.

Naime, 3. novembra 2010. godine Kraljevo je pogodio strašan zemljotres. Koliko je bio jak govori podatak da je to jedan od najjačih zemljotresa koji je pogodio našu zemlju od kraja 19. veka od kada se meri seizmička aktivnost na ovim prostorima. Vi ste, gospodine predsedniče, mogli da se uverite u jačinu zemljotresa pošto ste među prvima te noći, kao tadašnji ministar unutrašnjih poslova došli u Kraljevo i ponudili svu neophodnu pomoć.

Posledice su bile ogromne. Stradale su dve osobe, oko 200 ljudi zadobilo je lakše telesne povrede, oštećeno je oko 16.000 kuća, 8.500 stanova, 33 škole i želim da pohvalim i tadašnjeg ministra prosvete, gospodina Žarka Obradovića koji je uspeo da do sledeće školske godine obnovi sve škole i da se đaci vrate u bezbedne i obnovljene škole. Nekoliko stotina privrednih objekata je tada oštećeno. Posledicu zemljotresa direktno je osetilo oko 80.000 Kraljevčana.

U poslednjih deset godina obnovljena su oštećena domaćinstva, izgrađena je nova infrastruktura, ali 16 stambenih zgrada i pet prizemnih kuća sa 360 stanova koji se nalaze u Dositejevoj ulici u Kraljevu još uvek nisu adekvatno sanirane. Tu je planirana urbana regeneracija naselja, koje je izgrađeno između 1947. i 1955. godine. Projektom je umesto sanacije planirano rušenje postojećih zgrada i izgradnja četiri nove zgrade sa 366 stanova.

Građanska dozvola za izgradnju je, prve zgrade sa 103 stambene jedinice, izdata je 2016. godine i radovi su krenuli 2018. godine. Završena je prva zgrada i tu nastaju problemi.

Razvojna banka Saveta Evrope trebala je da obezbedi grant od 300.000 evra za stručni nadzor, ali kako nije, grad Kraljevo je obezbedio nadzor koji su obavila naša javna preduzeća. Grad je izvršio izgradnju spoljne infrastrukture i sve što je bilo potrebno, ali je problem što su radovi na izgradnji grejnih instalacija urađeni u skladu sa projektom i temperatura na gornjim spratovima ne prelazi 17 stepeni.

Da ne bi nastao problem i prilikom izgradnje ostale tri zgrade, potrebna je pomoć Ministarstva za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu u vidu nezavisne ekspertize kojom bi se utvrdilo gde je nedostatak postojećeg projekta da ne bismo došli u situaciju da izgradimo još tri zgrade i da se javi problem kao kod prve zgrade, odnosno problem u grejanju na višim spratovima.

Moje konkretno pitanje je, može li da se ubrza izrada izveštaja i rešavanje nastalog problema, jer čitave porodice čekaju na useljenje, tačnije 106 porodica.

Kada govorim o izgradnji još tri zgrade koje se čekaju da se izgrade, tada govorim o još 260 porodica koje, još jednom želim da naglasim, žive u zgradama koje su izgrađene još 1947. godine sa zajedničkim kupatilom na spratu, u krajnje ne humanim uslovima.

Zato apelujem na ministarstvo da što pre utvrdi nastali problem, otkloni i omogući našim građanima dostojan život. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, potpredsednice.

Poštovana ministarko, dobro je što je usvojen amandman, jer smo time upotpunili jedan važan zakon i ja sam jedna od predlagača zajedno sa svojim kolegama iz Zelene poslaničke grupe.

Htela bih da iskoristim priliku govoreći o amandmanima i Zakonu o klimatskim promenama, kao poslanica JS koja dolazi iz Raške oblasti, tačnije iz grada Kraljeva, da iz perspektive uticaja klimatskih promena kažem koliko je bitno da svaki grad u Srbiji se svim kapacitetima bori i smanji uticaj klimatskih promena.

Kako ciljevi razvoja grada Kraljeva ne bi bili ugroženi negativnim uticajem promena klima, kao što su porast temperature i promena režima padavina, toplotni talasi, suše, poplave i hladni talasi, odeljenje za poslove civilne zaštite Gradske uprave Kraljevo, u saradnji upravo sa vašim Ministarstvom za zaštitu životne sredine i UN programom za razvoj, uz finansijsku pomoć globalnog Fonda za životnu sredinu, iniciralo je izgradnju lokalnog plana adaptacije na izmenjene klimatske uslove.

Ovaj važan dokumenat je trenutno u proceduri za usvajanje na lokalnoj skupštini.

Česte i iznenadne poplave prouzrokuju ogromne posledice na život ljudi, ekonomiju kao i stanje životne sredine i od 2014. do 2020. godine teritoriju grada Kraljeva su zadesile sedam puta velike poplave. Štete i gubici su procenjeni na preko 40 miliona evra, što prevazilazi ceo jedan lokalni budžet.

U cilju smanjenja rizika od katastrofa, a u kontekstu adaptacija na izmenjene klimatske uslove, grad Kraljevo je sa Odeljenjem za poslove civilne zaštite, a u saradnji sa Vladom Republike Srbije, Kancelarijom za upravljanje javnim nabavkama, javnim preduzećem „Srbijavode“ i „Srbijašume“ izradio projektnu dokumentaciju za izgradnju višenamenskih hidroakumulacija na Žičkoj reci. Ove akumulacije će služiti kako za vodosnabdevanje u sušnom periodu, tako i za potrebe gašenja šumskih požara, kao i deponijske pregrade za zaustavljanje krupnog materijala u slučaju pojave velikih voda.

Upravo u ovom periodu, sa proleća, kada krene da se otapa sneg sa okolnih planina, kada planinske rečice nabujaju, pokupe smeće i otpad koji se tu našao zbog nemarnog ponašanja možda i svakog od nas u ovoj sali, to smeće završi u reci Ibar, koja jednim delom svoga toka prolazi kroz sam centar grada Kraljeva, praveći možda najlepši kej u Srbiji, izlije se, potopi taj kej i sportske terene koji se nalaze pored reke i pri povlačenju za sobom ostavi jednu pravu deponiju.

Ovo možda i najbolje pokazuje naš odnos prema majci prirodi. Naravno da se uz pomoć grada očisti teren, ali da li to treba da bude slika koja se bukvalno svake godine ponavlja, ne samo u Kraljevu nego, sigurna sam, i u mnogim gradovima širom Srbije? Nažalost, moramo da se kao nacija probudimo i da se edukujemo, da nam se ovakve stvari ne bi dešavale.

Da se vratim ponovo na projekat. Ovaj projekat je jedan od prvih koji se realizuju u našoj državi i poslužiće za ostale lokalne samouprave kao jedan od načina rešavanja problema izraženih klimatskih promena i katastrofa koji ih prate. Nadam se da će država iznaći mogućnost da se ovaj projekat do kraja realizuje, naravno, uz pomoć vašeg ministarstva, da se odrede finansijska sredstva. Procenjena vrednost investicije je negde oko 40 miliona dinara.

Pored iskazanih problema, kao i pokrenutih inicijativa, važno je istaći i ja želim da istaknem prirodne lepote ovog kraja. Želim da pomenem područje Lojanika u blizini Mataruške banje. Ovaj prostor je već decenijama pod zaštitom države u smislu prirodnog i kulturnog dobra. Naime, preko 10 hektara šume je neverovatnim i čudnovatim prirodnim procesom pretvoren u prelepe silifikovane eksponate. Ovi komadi su okamenjena drveta koja su često praćena pojavama opala i kalcedona, odnosno dragog kamena. Nažalost, prostor je divljom eksploatacijom i nedovoljnim nadzorom dosta devastiran. Ipak, i ovakav predstavlja neverovatnu prirodno i kulturno bogatstvo, jer po nekim pretpostavkama predstavlja jedan od prvih rudnika u Evropi.

Grad Kraljevo je preko Odeljenja za poslove civilne zaštite i Odseka zaštite za životnu sredinu u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom inicirao i izradio projekat u cilju adaptacije ovog prostora i uspostavljanje geološkog parka. Ovaj park bi služio kao svojevrsna turistička atrakcija, a u sistemu obrazovanja kao nastavna baza, koja bi bila od interesa za širu društvenu i naučnu zajednicu. Još samo dva ovakva parka postoje u Evropi – jedan u Češkoj a drugi u Grčkoj. Interesovanje za tim parkovima je neverovatno.

Tako da je ovo jedna od ideja za vaše ministarstvo, pogotovo u vremenu kada smo svedoci da prirodne lepote pod uticajem klimatskih promena nestaju skoro svakodnevno.

Za kraj, sve katastrofe i izražene klimatske promene koje su izražene poslednjih deset godina navode nas na potrebu aktivnijeg pristupa, ali i saradnje. Saradnja mora da se ostvari između različitih sektora, kao i različitih institucija, bez obzira na nivo vlasti, odnosno nivo odlučivanja.

Vezano za neophodnu saradnju, a shodno promenama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji smo u Narodnoj skupštini inicirali i doneli, oblast zaštite životne sredine odnosno vode, vazduha i zemlje zahteva međuopštinsku saradnju.

Po principima ostvarena saradnja u odnosu na zajedničke rizike od katastrofa i slivova većih reka kao posebne geografske regije, neophodno je vršiti udruživanje službi, institucija i pojedinaca na nivoima lokalne samouprave.

Upravo su poslednji incidenti sa jalovištem rudnika na severu Kosova i Metohije kao mogućim zagađivanjem reka ali izvorištem vodosnabdevanja, opština, gradova, nizvodno od jalovišta primer potrebe za aktivnijom saradnjom i potrebom da lokalne samouprave, koje inače imaju problema sa nedostatkom ljudskih i materijalnih resursa, kroz udruživanje i formiranje zajedničkih službi, iznađu najbolje rešenje. Naravno, sve uz podršku resornog ministarstva.

Ja se nadam da nisam izašla iz današnje teme i iz teme amandmana i verujem da će vaše ministarstvo uraditi sve da smanji uticaj klimatskih promena, da ćete na globalnom nivou, u saradnji sa svetskim institucijama, raditi na rešavanju ovog problema. Imaćete podršku Jedinstvene Srbije, jer želimo da našoj deci ostavimo zdravu prirodu, čist vazduh i zelena polja. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, kolega Milićeviću.

Reč ima Milica Obradović, a neka se pripreme Ljubiša Stojmirović i Nataša Jovanović. Izvolite.
Hvala, koleginice.

Reč ima narodni poslanik Ljubiša Stojmirović.
Kolega Milićeviću, vi ste tražili repliku. Izvolite.
Zahvaljujem kolega.

Koleginica Sandra Božić, replika. I vi ćete kolega, idemo redom, dame imaju prednost, za toliko ste džentlmen.
Zahvaljujem, koleginice.

Samo da kažem da ne bude zabune, vi ste se javili na repliku. To je bilo dva minuta, ostalo vreme ćemo uzeti poslaničkoj grupi.

Reč ima narodni poslanik, Ljubiša Stojmirović, pravo na repliku.
Kolega, svakako o tome odlučuje predsedavajući.

Reč ima narodna poslanica Nataša Jovanović.

Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice.

Jedno obaveštenje za narodne poslanike.

Saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.

Pre nego što odredim pauzu, želim da vam pročitam redosled govornika posle pauze: Milimir Vujadinović, Bratislav Jugović, Aleksandar Mirković, Mihailo Jokić, Bosiljka Srdić, Vuk Mirčetić i Ljiljana Malušić. Tako ćemo posle pauze.

Sada, na osnovu člana 87, određujem pauzu u trajanju od jednog sata.

Sa radom nastavljamo u 15.05 časova.

Zahvaljujem.

(Posle pauze)
Zahvaljujem, gospođo Elvira.
Prelazimo na predsednike, odnosno predstavnike poslaničkih grupa.
Reč ima narodni poslanik Muamer Zukorlić.
Izvolite.
Zahvaljujem, kolega.
Pre nego što pređemo na sledećeg prijavljenog, jedno obaveštenje o današnjem radu.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Reč ima ovlašćeni predstavnik SDPS, narodna poslanica Jasmina Karanac. Izvolite.