Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Izvinjavam se, isteklo je vreme.
Molim vas, kolega, da se pridržavate Poslovnika i da ne zloupotrebljavate ni tolerantnost moje prethodne koleginice, a ni moju. Zahvaljujem.
Po amandmanu, Boban Birmančević.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Milićević, po amandmanu.
Izvolite.
Zahvaljujem, kolega Milićeviću.
Hvala vam na savetima sa početka vašeg izlaganja, jer vi kao bivši potpredsednik svakako imate više iskustava u vođenju sednice. Nadam se da ću ja u budućem radu praviti manje greške, ali ne smatram da je to bila greška, jer vi niste bili u sistemu kada ste… Ne, niste bili uopšte u sistemu, niti sam ja videla kada ste podigli Poslovnik, ja se izvinjavam.
Reč ima narodni poslanik Luka Kebara, po amandmanu.
Izvolite.
Zahvaljujem kolega.
Od kolega sam dobila informaciju da vam je ovo prvo izlaganje. Čestitam.
Po amandmanu Đorđe Dabić.
Zahvaljujem.
Po amandmanu Adam Šukalo.
Zahvaljujem.
Po amandmanu, narodni poslanik Vladimir Marinković.
Zahvaljujem, kolega Marinkoviću.
Pošto više nema prijavljenih na ovaj amandman, prelazimo na sledeći.
Na član 10. amandman je podnela narodni poslanik Jelena Žarić Kovačević.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu prihvatili su amandman, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Da li neko želi reč? (Ne)
Prelazimo na sledeći amandman.
Na član 2. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Šaip Kamberi, Enis Imamović, Selma Kučević, Nadije Bećiri, Mirsad Hodžić i Arđend Bajrami.
Da li neko želi reč?
Po amandmanu, Đorđe Milićević ima reč.
Zahvaljujem.
Po amandmanu, reč ima Aleksandar Mirković.
Zahvaljujem.
Po amandmanu, reč ima narodni poslanik Adam Šukalo.
Zahvaljujem.
Po amandmanu reč ima narodni poslanik Vladimir Marinković.
Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, mnogo puta sam govorila u ovom visokom domu, ali danas mi je izuzetna čast što mogu da ispred poslaničke grupe JS govorim o predlogu za izbor predsednika Narodne skupštine Republike Srbije, a kada znamo da je taj kandidat Ivica Dačić, onda ćete razumeti tu veliku čast.

O Ivici Dačiću smo danas mogli da čujemo mnogo, da je jedan od najboljih državnika koje je Srbija imala, da je kroz rad ministarstava koje je vodio, jedino i isključivo za sve građane Republike Srbije i za zemlju Srbiju, ostavio značajne rezultate u svim resorima i podjednako učestvovao u donošenju i uređenju propisa iz tih oblasti.

Ivica Dačić je čovek koji je uspeo da održi kontinuitet stranke na čijem čelu se nalazi i da budu standard na političkoj sceni Srbije, ali, pre svega, Ivica Dačić je čovek, čovek iz naroda koji se kroz svoju bogatu političku karijeru nije promenio. Ostao je dosledan i partiji i građanima koji su mu davali bezuslovnu podršku kroz sve periode kroz koje je naša zemlja prolazila.

Svedoci smo da je uz veliko zalaganje Ivice Dačića i, naravno, predsednika Srbije Aleksandra Vučića mnogo zemalja povuklo i odpriznalo tzv. republike Kosovo.

Siguran sam da će i sa mesta predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nastaviti da radi za interes svih građana Republike Srbije, za Republiku Srbiju, naravno, uključujući i našu južnu pokrajinu Kosovo i Metohiju.

Mislim da će mesto predsednika Narodne skupštine za njega biti izazov, ali ne i nepoznanica, s obzirom da je Ivica Dačić dugogodišnji narodni poslanik i čovek sa bogatom političkom karijerom. Mesto predsednika Narodne skupštine Republike Srbije je čast za svakog državotvornog političara.

Pošto imam malo vremena, s obzirom da će ovoj temi govoriti moj kolega Života Starčević, na samom kraju želim da kažem da će poslanička grupa JS bezuslovno podržati izbor predsednika Ivice Dačića za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije i da će svi poslanici JS, kroz svakodnevni rad u Narodnoj skupštini, biti otvoreni za saradnju i podršku budućem predsedniku, jer samo ujedinjeni možemo odgovoriti na sve izazove koji nas očekuju u narednom periodu. Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, na današnjem dnevnom redu imamo Predlog zakona kojim treba da se utvrde činjenice o novorođenoj deci za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta.

Mislim da je ovaj zakon pored „Tijaninog“ i „Zojinog“ zakona najosetljiviji zakon koji se našao u ovom visokom domu i nezahvalno je govoriti o težini ovog zakona jer on proizilazi iz boli i roditeljske patnje. Složiću se sa vama gospođo ministarka da je prethodna govornica, odnosno koleginica Slavica na jedan iskren i emotivan način svima nama ovde, u stvari ispričala suštinu i osnovu ovog zakona.

Živeti život pokušavajući da pronađete svoje dete i boriti se čak i onda kada su svi izgledi uzaludni, hrabrost je koja je dovela do toga da mi danas u ovom visokom domu raspravljamo o Predlogu zakona koji je inače Srbija u obavezi da donese. Na osnovu presude Evropskog suda za ljudska i manjinska prava iz 2013. godine koja je doneta i na osnovu tužbe jedne hrabre i uporne majke mi danas pokušavamo da povratimo veru u pravdu. Mi smo dužni da tu majku, kao i sve roditelje koji su ovaj teret i bol sami nosili podržimo i da rešimo ovaj problem i zakonski i institucionalno.

Ja kao roditelj ne mogu da zamislim i ne mogu da prihvatim činjenicu da vam neko u porodilištu uzme zdravu bebu iz naručja, proglasi je mrtvom i koliko god to grubo zvučalo proda. Dešavalo se, ne ponovilo se.

Postavljam pitanje, da li je moguće da su u tom celom procesu učestvovali ljudi koji su upravo položili Hipokratovu zakletvu i obavezali se da će svoj život staviti u službu humanosti? Pitam se, kako su mogli svoju decu pogledati u oči i zagrliti ih, znajući da su nekom roditelju upravo to roditeljsko pravo uskratili?

Jedina pravda za roditelje nestalih beba bila bi da možemo da vratimo vreme. Na žalost to je nemoguće. Ne možemo gumicom izbrisati more njihovih suza, ne možemo izbrisati njihovu bol. Ono što moramo i ono što možemo jeste da damo nadu, nadu da te suze nisu bile uzalud, da će država stati uz njih i da će počinioci ovih zlodela biti izvedeni pred lice pravde.

Ohrabruje izjava ministra Stefanovića da su MUP i Ministarstvo pravde usaglasili stav po kojem će tužilaštvo moći da nastavi sa gonjenjem osumnjičenih za potencijalnu krađu dece, jer je reč o krivičnom delu koje još uvek traje i da će se istražiti rad svih institucija koje su bile dužne da čuvaju podatke koji se odnose na svako dete.

Inače, 13. februara je Apelaciono javno tužilaštvo u Novom Sadu usvojilo prigovor jednog roditelja iz Rume na rešenje koje je Više tužilaštvo u Novom Sadu prethodno odbacilo, njenu krivičnu prijavu za krađu deteta kao zastarelo, i dalo obavezno uputstvo tužilaštvima u Vojvodini da se slučajevi nestalih beba ispitaju.

Jedinstvena Srbija veruje u pravosudni sistem Srbije i želimo da svi koji su imali bilo kakvu umešanost u ovu aferu, u aferu ukradenih beba odgovaraju i budu najstrožije kažnjeni.

Meni je žao što pojedini političari koriste ovu osetljivu temu u dnevno-političke svrhe, skupljajući poene i nažalost zloupotrebljavajući roditelje nestalih beba zarad svoje političke promocije.

Na dnevnom redu imamo i Predlog zakona o potvrđivanju konvencije o međunarodnom ostvarivanju izdržavanja dece. On predstavlja još jedan način da se unapredi saradnja između država u pogledu ostvarivanja izdržavanja dece i drugih članova porodice.

Inače, međunarodno ostvarivanje izdržavanja kod nas je regulisano Njujorškom konvencijom koja je usvojena još davne 1956. godine, a dopunjena je Haškom koja je usvojena 2007. godine i sa njom su se modernizovali sistemi saradnje među državama.

Mislim da je glavni problem u Srbiji, kada govorimo o ostvarivanju izdržavanja dece, predstavlja naplata alimentacije kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Naime, u Srbiji između 57 hiljada i 75 hiljada samohranih roditelja, među kojima je više od 75% majki, alimentaciju ne ostvaruje, odnosno ne dobija više od 85% dece. Kako bi naš narod rekao – muškarac kada se razvede od žene, razvede se i od dece i zbog toga imamo ovakve poražavajuće podatke.

Jedini spas je osnivanje alimentacionog fonda. Inače, komisija koja je osnovana još 2006. godine za vreme Vlade Vojislava Koštunice je trebala da radi na izradi građanskog zakona, skupo je koštala građane Srbije. Em što je skupo koštala, em što ništa nisu uradili i sa pravom je ukinuta. Upravo je ova komisija i trebala da kroz građanski zakon uvede sistem alimentacionog fonda kojim bi se u slučaju nesavesnih roditelja deci iz fonda isplaćivala alimentacija.

Verujem da ćemo prateći mnoge zemlje, koje su osnovale alimentacioni fond uskoro i kod nas ostvariti i osnovati ovaj fond i tako pomoći samohranim roditeljima, ali i samoj deci da ostvare svoje pravo na izdržavanje i tako ih poštedimo dugih sudskih procesa.

Tužno je kada sud treba da naredi roditelju da izdržava svoje dete i da podseti koje su obaveze roditeljstva, a još tužnije kada imamo slučaj gde nije problem alimentacija, niti staranje jednog roditelja, već izostanak odgovornosti oba roditelja, ali i odgovornih lica u institucijama koji bi time trebali da se bave.

Najsvežiji primer je primer dece iz Alibunara gde se postavlja pitanje – ko je sve zakazao u lancu odgovornosti i kako će se rešiti ovaj slučaj? Šta će se preduzeti da se Alibunar nikad ne ponovi?

Država Srbija u poslednjih nekoliko godina puno radi u oblasti populacione politike i podsticanju rađanja, jer bez dece i njihovog bezbrižnog detinjstva ne možemo da govorimo o Srbiji u budućnosti.

Zato ne smemo da dozvolimo da pojedinci na odgovornim mestima ne rade svoj posao. Izdržavanje dece i njihova zaštita i pravo na normalan život mora da bude prioritet svih nas.

Jedinstvena Srbija će uvek podržavati zakone kojima se deca štite i koji garantuju sva prava dece. Kroz naš rad se može videti direktna pomoć i samohranim roditeljima i porodicama sa više dece i socijalno ugroženim porodicama. Treba da radimo na tome da svaki grad u Srbiji stvori maksimalne uslove za lakši i sadržajni život mladih bračnih parova sa decom, da nam deca ostaju u Srbiji, da njihova budućnost bude budućnost Srbije.

S toga, u danu za glasanje poslanička grupa JS će podržati oba predložena zakona koja su na dnevnom redu današnje sednice. Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, Jedinstvena Srbija smatra da je amandman koji je predložila koleginica Obradović dobar i da se njime upotpunjuje zakonsko rešenje, odnosno Predlog zakona koji je predložila koleginica Gordana Čomić.

Smatram da smo kao društvo sazreli da danas bez ikakvih predrasuda u ovom visokom domu raspravljamo otvoreno o predloženom zakonu i da zajedno sagledamo i stvorimo sliku o ženi koja želi da se uključi u politiku i da svoj doprinos boljoj i modernijoj Srbiji. E, danas mi dajemo podršku toj ženi i svim ženama, onim ženama koje tek dolaze i one danas čekaju da mi njima pošaljemo poruku da su one ravnopravni deo ovog društva, karika bez koje ovo društvo ne bi moglo da opstane.

Dvadeset pet godina sam u sportu i svoje najbolje rezultate na koje sam ponosna sam postigla u sportu koji svi karakterišu kao muški. Borila sam se kao žena na muškom terenu i ako sam za tih 25 godina uspela da ohrabrim makar jednu devojčicu, devojku da se bavi ovim sportom ja sam presrećna, a reći ću vam da u klubu u kojem ja danas treniram ima 25 devojčica, a tek pre nekoliko godina sam bila to samo ja.

Zato verujem da danas postajemo društvo jednakih mogućnosti za sve. Ali ta jednakost ne može biti istinska ako nemamo žene koje su ravnopravni partneri. Ne želim da potenciram na tome da žene treba da budu na datim funkcijama samo zato što su žene, već zato što su to zaslužile svojim radom i angažovanjem, e, to ne smemo da im osporimo. Tu naše kolege i svi koji učestvuju u društvenom životu Srbije treba da budu iskreni i da priznaju, prihvate i podrže ženu koja je dala svoj maksimum i koja se zalagala da bude danas i upravo i u ovoj Skupštini ili na nekoj drugoj funkciji.

Jedinstvena Srbija istinski podržava učešće žena ne samo u politici, nego u svim sferama života. Danas mi od šest poslanika imamo dve poslanice, tako je i po našim lokalnim odborima gde imamo mnoge predsednice naših gradskih i opštinskih odbora, kao i mnogo odbornica u lokalnim parlamentima širom Srbije.

Želim da kažem i da se Jedinstvena Srbija zalaže za tradiciju i za porodicu, a bez žene kao osnovnog stuba porodice ta porodica ne postoji. Zato verujem da ćemo danas svi zajedno pružiti podršku predloženom zakonu i da ćemo upravo, kao što sam i rekla na početku svog izlaganja, poslati podršku ne samo ženama koje su danas u ovom parlamentu, već svim ženama koje čekaju i planiraju i žele da se uključe, ali možda nisu bile dovoljno hrabre jer su mislile i misle da neće naići na podršku ne samo kolega, moram reći u ovom slučaju i koleginica, zato molim sve žene koje van ovog parlamenta na raznim, evo, mi smo moderno društvo i te društvene mreže su jako popularne danas, molim makar žene da se uzdrže od komentara. U redu, nismo za predloženi zakon, nismo za ono što je predložila koleginica Gordana Čomić, ali nemojmo da vređamo žene. Eto, makar tu da budemo jedinstvene.

Hvala. Kao što sam rekla, poslanička grupa Jedinstvene Srbije glasaće za predložene zakone koji su na dnevnom redu ove sednice. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarko, na današnjem dnevnom redu imamo nekoliko zakona koje je predložilo vaše Ministarstvo, gospođo Mihajlović.

Poslanička grupa JS u danu za glasanje podržaće predložene izmene zakona.

Predloženi Zakon o planiranju i izgradnji, je još jedan korak, kao što ste rekli, što boljem usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, kao i definisanju normi koje će omogućiti da Srbija zauzme što bolje mesto na „Duing biznis listi“ Svetske banke i zbog naših građana želim da podsetim da je Srbija jedina zemlja sa zapadnog Balkana koja je napredovala na „Duing biznis listi“ i trenutno smo na 44. mestu, a kada pogledamo 2012. godinu, bili smo čak na 92. mestu.

Mislim da se najznačajnije izmene ovog zakona odnose na profesionalnu kvalifikaciju, odnosno na izdavanje licenci inženjerima, arhitektama i prostornim planerima i maksimalno uključenje struke, koje nažalost u prethodnom periodu je bilo nedovoljno zastupljeno i zbog toga su se javljali razni problemi, kao što je probijanje rokova i planova.

Struktura mora da bude ravnopravni partner i nadam se da će posle usvajanja ovog predloženog zakona o planiranju i izgradnji, stvoriti se uslovi da se izdavanje licenci prenese Inženjerskoj komori Srbije, da će Komora dobiti svoje poslove nazad i time se poboljšati položaj strukture.

Kada već govorimo o Inženjerskoj komori Srbije, želim da kažem da je prvi put od postojanja IKS, na tom čelu izabrana jedna žena, čime smo pokazali da smo kao društvo sazreli za rodnu ravnopravnost, u svim segmentima društva. Očekuje nas veliki broj infrastrukturnih projekata i tu mora struka da se maksimalno uključi, jer je isti cilj i struke i države, a to je realizacija svih planiranih projekata u roku, a sve u cilju poboljšanja životnog standarda građana Srbije.

Inače, krajem decembra, predsednik Vučić je predstavio program Srbija 2025. godine, kojim je planirano 14 milijardi evra da bude uloženo u infrastrukturu i razvojne projekte. Prošle godine je pokrenuta izgradnja četiri autoputa i planirana su još dva nova autoputa. Ali, za mene kao poslanicu JS koja dolazi iz Raške oblasti, odnosno iz Kraljeva, najvažniji je početak izgradnje Moravskog koridora i želim da iskoristim priliku da vam se gospođo ministarka, u ime građana sela Sirče, Oplanić i Popović, zahvalim što je prvobitni projekat izmenjen i planiran je most preko reke Morave, a ja sam u načelnoj raspravi, kada smo u Skupštini razmatrali poseban Zakon o Moravskom koridoru, ukazala na njihovu bojaznost da taj most bude ukinut i da se time onemogući da obrađuju svoje njive koje su sa druge strane reke.

Ministarstvo je to prepoznalo, vi ste u načelnoj raspravi to i obećali, most je planiran, ali sam vam ja pre nekih mesec dana postavila pitanje, uputila pitanje vašem ministarstvu koje se odnosi na izgradnju nadvožnjaka koji bi bio u produžetku mosta i time bi se očuvala povezanost pomenutih sela sa samim gradom, ali i sa industrijskom zonom „Magnohrom“ u kojoj radi veliki broj meštana.

Naravno, ako je izgradnja nadvožnjaka moguća, ne narušavajući projekat, a sa druge strane da se pomogne i olakša život naših građana koji su odlučili da ostanu na selu i svojim radom ožive i očuvaju srpska sela.

Nadam se da ću uskoro dobiti odgovor. Još jednom želim da ukažem na veliku važnost Moravskog koridora, ne samo kao važne saobraćajnice, već što će se njegovom izgradnjom urediti korito Zapadne Morave, koje je poslednjih godina, da ne kažem decenijama unazad, nanelo ogromne štete ovom kraju prilikom izlivanja. Imali smo velike poplave i prošle godine i pre tri godine, tako da znamo svi kolike su štete bile nanete tom delu Srbije.

Na dnevnom redu imamo i Predlog zakona o vazdušnom saobraćaju, kojim se uređuje ova oblast sa evropskim propisima i vi ste istakli u vašem izlaganju, da smo tu negde blizu evropskih propisa i da se puno radilo na njihovom usklađivanju sa evropskim propisima. Kada govorimo o vazdušnom saobraćaju, želim da pomenem otvaranje aerodroma „Morava“ i da vam se zahvalim na tome i vama i predsedniku Aleksandru Vučiću, što ste prepoznali važnost tog aerodroma, ne samo za raški kraj, nego i za zlatiborski i za moravski i to će upotpuniti sliku, zajedno sa Moravskim koridorom, za brži i veći ekonomski privredni razvoj tog dela Srbije.

Uz pomoć države, verujem da će se u kratkom roku i postići dobro poslovanje pomenutog aerodroma, kao što je u prošloj godini, na primer, već u prvom kvartalu Aerodrom „Nikola Tesla“ opslužio više od milion putnika i broj poletanja i sletanja je porastao sa za 3,57%, a uzastopno 33 meseca aerodrom je beležio rast prometa.

Zalaganje države da vojni aerodrom „Ponikve“ pretvori u civilni, govori o spremnosti da se Srbija regionalno razvija i da se stvore što bolji poslovni ambijent za dolazak novih investitora.

Sam Predlog zakona preciznije uređuje i pitanje iz oblasti vazdušne bezbednosti. Srbija je prvi put 2018. godine predsedavala stalnom komisijom Eurokontrola, a to je evropska organizacija koja je zadužena za bezbednost vazdušne plovidbe. To je ujedno i potvrda da kao država stalno radimo na unapređenju vazdušnog saobraćaja.

Na današnjoj raspravi imamo i Predlog izmene Zakona o posebnim uslovima za izgradnju stanova za pripadnike snaga bezbednosti i to je, kao što ste rekli, izmena samo jednog člana. To je član 14. kojim se povećava spratnost objekata koji se grade sa šest na osam spratova.

Za JS ova izmena je opravdana, s obzirom da imamo podatak da čak 18.000 pripadnika snaga bezbednosti nema adekvatno rešeno stambeno pitanje i kao socijalno odgovorno društvo treba da prepoznamo i vrednujemo sve one koji su svoj život posvetili služenju zemlje i čuvanju njene bezbednosti.

Upravo je Projektom izgradnja stanova za pripadnike svih struktura bezbednosti jedan od pokazatelja da Srbija vodi računa o njima. Imali smo na primer projekat u Nišu koji je od 2011. godine čekao na realizaciju, a odnosio se na izgradnju kompleksa stambenih jedinica za pripadnike Vojske Srbije i konačno je u septembru ta realizacija otpočela.

Tu će biti izgrađeno više od 20.000 kvadrata stambenog prostora. Takođe, stanovi se grade i u Kraljevu, Vranju, Kragujevcu, Novom Sadu. Ono što je jako bitno je da će najmanje 80%, prilikom izgradnje tih stambenih objekata biti uključeni domaći proizvodi, što je svakako dobra poruka za naše domaće proizvođače proizvoda za gradnju zgrada.

Predlog zakona o posebnim postupcima radi realizacije infrastrukturnih objekata od posebnog značaja ima za cilj bržu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Vaše ministarstvo gospođo Mihajlović za 2020. godinu je planiralo realizaciju projekata iz novog investicionog ciklusa vrednog oko pet milijardi dolara.

Počinje gradnja četiri auto-puta. Radovi na Fruškogorskom koridoru i svedoci smo da zbog određenih procedura može da se izgubi na vremenu i upravu je predloženi zakon proistekao iz dosadašnjeg iskustva, gde zbog nedefinisanih odredbi dolazilo do kašnjenja u realizaciji najvažnijih projekata u zemlji.

Zakonom su precizirane procedure koje su u praksi pravile nedoumice. Inače Nacrt zakona je bio u javnoj proceduri i nije bilo primedbi institucije ili pojedinih stručnjaka. Verujem da neće biti zloupotrebe pri procedurama javnih nabavki i eksproprijacije. Za tako nešto postoji kaznena politika, inspekcija, kao i nezavisno telo koje mora da kontroliše realizaciju projekata.

Imamo i predlog dve odluke koje se odnose na oduzimanje svojstva, dobara u opštoj upotrebi, železničke infrastrukture i tim predlogom se ukida oko 400 km pruga na kojima se duže vreme ne odvija saobraćaj. Srbija radi na modernizaciji železničkog saobraćaja. Kupljeno je 48 novih vozova koji saobraćaju po Srbiji. Otvorena je nova železnička stanica na Prokupu, završen je Žeželjev most, rekonstrukcija pruge na Koridoru 10 iznosi oko dve milijarde evra, a od posebnog značaja svakako biće početak izgradnje brze pruge Beograd-Budimpešta.

Ulaganjem u modernizaciju železnice premašile su čak četiri milijarde evra. Razvoj železnice prati razvoj Srbije ili razvoj Srbije prati razvoj železnice. Razvijena železnica, pogotovo teretna znači i razvijena privreda. Ja imam jednu malu sugestiju koja se odnosi na podmlađivanje osoblja, posebno izvršnog. Treba primati mlade kadrove i zadržavati ih ovde, posebno mašinovođe. Verujem da država ima način da to i uradi, pogotovo kada vidimo koliko se u poslednje vreme ulaže u samu železnicu i železničku infrastrukturu.

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Turske o saradnji u oblasti infrastrukture proizilazi iz dobrih bilateralnih odnosa ove dve zemlje. Kada pogledamo 2011. godinu kada su turske investicije u Srbiji iznosile milion dolara, a 2018. godine dostigle čak 200 miliona dolara, vidi se da saradnja ide uzlaznom linijom i da treba raditi na projektima koji će iskoristiti kapacitete obe države.

` Osnovni projekat je infrastrukturno povezivanje na Balkanu, a Srbija akcenat stavlja na podizanje infrastrukture u Raškoj oblasti i u saradnji sa Turskom radi se deonica Novi Pazar-Sjenica koja košta oko 24 miliona evra.

Treba istaći posetu predsednika Turske Redžepa Erdogana u oktobru 2019. godine, kada je i održan visok savet za saradnju Srbije i Turske i potpisano je čak devet sporazuma.

Učešće predsednika Vučića na svečanom otvaranju Turskog toga u Istambulu je pokazatelj ogromnog poštovanja prema Srbiji, a izgradnja samog Turskog toga je od veliko značaja ne samo što se tiče obezbeđenja snabdevanja gasom, već je to i velika investicija i mnogo znači za razvoj Srbije i povećavanje radnih mesta.

Uvažavanje naše zemlje zbog vođenja odgovorne spoljne politike na čelu sa predsednikom Vučićem i ministrom Dačićem je vidljiva i Srbija je postala jak faktor ne samo u regionu, već i u Evropi.

Poslanička grupa Jedinstvene Srbije podržaće predložene zakone koji su na dnevnom redu ove sednice. Jedinstvena Srbija će uvek podržavati zakone kojima se Srbija gradi, modernizuje, ojačava infrastruktura, sve u cilju podizanja kvaliteta naših građana, kao i ugledu Srbije u svetu. Hvala.