SLOBODAN VUČKOVIĆ

Demokratska stranka

Poslednji put ažurirano: 21.09.2016, 12:51

Osnovne informacije

Statistika

  • 0
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Članstvo u radnim telima

Poslanik nije ni u jednom radnom telu.

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 26.09.2005.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj zakon, koji po hitnom postupku raspravljamo, uz set ostalih zakona, gde je usvojen ogroman broj amandmana, ukazuje na jednu brzinu na koju je ovaj zakon donet. Meni je drago da gospodin ministar prisustvuje sada kada raspravljamo o amandmanima.
Gospodine ministre, žao mi je što niste bili kada smo govorili u načelu o zakonu, kada sam istakao ovde da je za zlostavljanje životinja predviđena kazna do šest meseci, a za zlostavljanje ljudi, građana do godinu dana; kada smo govorili da je u velikom broju članova zakona koji se odnose na izbornu krađu to regulisano minimalnim novčanim kaznama, kao početnim kaznama. Mislim da je bila dužnost Vlade da na to reaguje i očekujem da ćete o tim pitanjima nešto reći sada.
Da se vratim na član 15. U članu 15. naslov je - izvršenje krivičnog dela nečinjenjem. Zatim se u st. 1. i 2. istog člana govori o učinjenom krivičnom delu. Krivično delo se izvršava, naslov je izvršenje krivičnog dela i nema nikakvog razloga da se krivična terminologija, koja je pravno-tehnička, koja je određena, koja je ustanovljena, koju svi poznaju, menja na učinjeno krivično delo. Izvršenje je naslov dela i mislim da nema nikakvog razloga da to ne usvojite.
Jeste vi nama usvojili, gospodinu Pajoviću i meni, desetak amandmana, ali valjda Vlada ne misli, ako usvoji one druge amandmane koji stoje i koji se mogu usvojiti, da ih ne treba usvojiti. Mislim da je to jako važno pitanje i da je terminologija u pravu neobično važna. Molim vas da o tome kažete nekoliko reči.
Na kraju krajeva, o ovom zakonu će biti još mnogo reči u javnosti, možda još mnogo više nego za vreme njegove pripreme, pa će se to analizirati, gledati i pitaće se neko, kad bude upoređivao beleške i zapisnik iz ove skupštine, zašto nešto nije usvojeno, ako je moglo biti usvojeno.
Koji su to mogli biti razlozi, pitaće se ljudi i tumačiće na različite načine. Nije ovo tako presudno pitanje, ali je terminologija u pravu vrlo važna.

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 26.09.2005.

Dame i gospodo, meni je kao pravniku i advokatu žao da je krivični zakon ovako nespretno pisan i da je nelogično preciziran u pogledu određenih posledica. Niti je to ono što mi želimo, niti je društveno opravdano.
Daću vam jedan primer u vezi sa ovim. Krivično delo izvršeno je traktorom, on je zemljoradnik i bude osuđen deset godina za neko delo. Kada izađe posle deset godina tri godine nema pravo, oduzeta mu je vozačka dozvola i nema pravo da vozi, a on je zemljoradnik, treba da hrani svoju porodicu itd. U stvari, postižemo suprotan efekat: pošto ne može da radi svoj posao zemljoradnika, može da dođe u situaciju da vrši nova krivična dela. Dakle, nešto što potpuno nije logično i nije prihvatljivo.
Imamo istovetan amandman kao i gospoda poslanici iz Srpske radikalne stranke. Međutim, oni su propustili da napadnu član 43. tačku 4), jer se ne može ovaj amandman usvojiti ako se ne usvoji prethodno naš amandman na član 43. tačku 4). Prema tome, u celini valja usvojiti naše amandmane i mislim da je to neophodno s obzirom da ove dve odredbe idu potpuno zajedno.

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 19.09.2005.

Dame i gospodo, Demokratska stranka je stala na stanovište da će podržati ovaj zakon zato što on doprinosi normativnom raščišćavanju u krivičnoj oblasti. Imali smo savezni zakon, pa republički zakon itd, a ovo jeste napredak, ali ipak nedovoljan napredak.
Kada se kaže i kada to nama kaže ovde ministar da je od 430 članova koliko sadrži ovaj zakon usvojeno 150 amandmana, onda to govori o niskom stručnom radu i nivou, kako Ministarstva kao predlagača, tako i same Vlade.
To pokazuje da mi nemamo dovoljno stručan kadar koji pravi ove zakone, a to se videlo u Zakonu o parničnom postupku, u drugim zakonima, a naročito iz ovih osetljivih domena koji se odnose na sudovanje i primenu zakona o sudovima koji se najčešće primenjuju.
Drugo, ovde nema ni reči o tome ko je učestvovao u izradi ovog zakona, koliko je stručna javnost imala uticaj na ovaj zakon. Vidi se da nije imala nikakvog uticaja, kada smo mi ovde, poslanici u Skupštini, bili u stanju da izvršimo tolike ispravke i tolike popravke ovog zakona. Kažem, glasaćemo za njega, ali ne garantujem nikakvu drugu primenu, kako su ovde neki isticali. Po našem stanovištu, bar još 30% podnetih amandmana je moglo biti usvojeno.
Sada ću da se osvrnem samo na neke stvari koje su jako politički osetljive, a mislim da će biti od značaja da ih čuje i javnost, i da podelim sa vama svoje mišljenje. Naime, radi se ovde o jednom delu zakona koji se odnosi na sankcionisanje povrede izbornog prava. To je jako osetljivo pitanje, jer smo imali više puta krađe na izborima, imali smo to i u sudovima, imali smo u biračkim odborima.
Ovde, i pored toga što ministar nama kaže da su kazne pooštrene, većina tih kazni počinje sa minimumom koji glasi – novčana kazna. Čemu novčana kazna kod jednog tako ozbiljnog krivičnog dela kao što je povreda prava birača, povreda prava glasanja, prebrojavanja glasova itd?
Pročitaću vam, recimo, član 161. kaže: "Član organa za sprovođenje izbora ili referenduma ili drugo lice koje vrši dužnosti u vezi sa glasanjem, koji dodavanjem ili oduzimanjem glasačkih listića ili glasova pri prebrojavanju ili na drugi način izmeni broj glasačkih listića ili glasova ili objavi neistinit rezultat glasanja, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine."
Zašto je taj minimum tako nizak u odnosu na druga krivična dela, zašto je napravljena ta razlika, u čemu se nalazi objašnjenje za to? Da li se misli da se, eto, možda na nekim idućim izborima opet toleriše takav neki postupak? Mislim da verovatno ne i da to nije bio stav predlagača, ali tako proizilazi iz ovog teksta koji sam pročitao. Mislim da je trebalo da se tome posveti posebna pažnja i da se osigura biračko pravo i sankcioniše bolje ovim budućim zakonom.
Drugo pitanje koje je isto tako politički osetljivo, to je pitanje torture od strane organa vlasti, a najčešće će ovde biti organa unutrašnjih poslova i onih koji sprovode istragu. Imali smo tragičnih slučajeva i to dosta, imali smo dosta smrtnih posledica. Međunarodna javnost je jako zainteresovana po pitanju torture. Nema ulaska u EU ako se tortura po našim milicijskim stanicama nastavi kao što je i bila.
I tu sam veoma iznenađen niskim kaznama koje su zaprećene. Kaže se, recimo, u članu 136: "Službeno lice koje u vršenju službe upotrebi silu ili pretnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u nameri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svedoka, veštaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina."
Molim vas lepo, najniža kazna je tri godine, koja dozvoljava i primenu uslovne kazne, a naš građanin biva zatvoren, bez svedoka, sa više predstavnika vlasti koji ga maltretiraju, koji upotrebljavaju prema njemu silu, pretnju itd, a u drugim članovima imate isto tako teško narušavanje zdravlja i šta ja znam. S druge strane, nivo zaprećene kazne je vrlo nizak.
Kaže se, molim vas: "Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vređa ljudsko dostojanstvo, kazniće se zatvorom do jedne godine." To je veoma nisko zaprećena kazna. Bez volje da budem ciničan, ali moram da primetim, u članu 269, gde se govori o ubijanju i mučenju životinja, kaže – ko kršeći propise ubije, povredi ili muči životinju, kazniće se zatvorom do 6 meseci. Dakle, razlika od samo 6 meseci između tretmana naših građana i životinja; ma koliko ih voleli, ali ipak ovakva regulativa zaista bode oči. Hvala lepo.