Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Dragana Barišić

Dragana Barišić

Srpska napredna stranka

Govori

Znate kako, ja svaki amandman pogledam dobro i nemam potrebe da okrećem, kod mene to lepo piše kako treba. Ali, koleginica bi trebalo da nauči da se izbori ne dobijaju na „Tviteru“ i lažima, već čisto i isključivo rezultatima. Upravo SNS iz izbora u izbore pokazuje da rezultatima postiže ne samo 56%, nego i preko toga, a sledeći put verovatno i 80%, pošto sa ovakvom opozicijom građani Srbije da vide ko može da vodi ovu državu, a to je samo SNS i gospodin Vučić.
Zahvaljujem.

Samo bih dodala, čudi me da se kolega, predlagač ovog amandmana, ponavlja sa istom pričom kao i u prethodnom amandmanu, gde dovodi u pitanje da li će stručnjaci sa liste biti nekako kažnjeni ili već procesuirani. Čudi me, s obzirom na to koliko je dugo u poslaničkom mandatu, da ne zna da se ova oblast uređuje posebnim propisima, a upravo je i ministar tokom rasprave u vezi prethodnog amandmana rekao da se ova oblast uređuje i da sve te osobe sa liste, odnosno ti stručnjaci prethodno potpisuju izjave u kojima izjavljuju da li su ili nisu u sukobu interesa i da će, naravno, odgovarati i krivično pred zakonom ukoliko bilo šta od toga nije istinito.

Što se ovog brže, jače i bolje tiče, mislim da su građani Srbije videli da Srbija ide krupnim koracima napred. Još jednom, ponoviću, da na svakim izborima, još veću podršku dobija upravo ta politika – brže, jače i bolje. Hvala.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, Dame i gospodo narodni poslanici, juče smo započeli jednu diskusiju o dva veoma važna zakona iz oblasti zdravstva, Predlogu zakona o medicinskim sredstvima i Predlogu zakonu o dopunama Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u zdravstvu. Pre diskusije o predloženim zakonima samo bih se osvrnula na stanje u našem zdravstvu.Naime, svedoci smo da je srpsko zdravstvo urušavano dugi niz godina i da smo 2012. godine zatekli jedno katastrofalno stanje. Katastrofalno stanje ne samo u državi Srbiji nego i u srpskom zdravstvu koje je bio zaista na jednom nezavidnom nivou.

Zbog loše vođene politike, pre svega u periodu od 2000. do 2012. godine naše zdravstvo bilo je na najnižim granama, tako je i proglašeno 2014. godine.

Na svu sreću Vlada Republike Srbije, predvođena tada gospodinom Aleksandrom Vučićem, sada predsednikom Republike Srbije, uspela je da stabilizuje ne samo stanje u srpskom zdravstvu, već i stanje u državi, da spasi državu bankrota koji je bio neminovan i da smanji fiskalni deficit i sprovede reforme kojima je država izašla iz recesije.

Odgovornom politikom Vlade Republike Srbije i Ministarstva zdravlja, naravno na čelu sa gospodinom ministrom Lončarom, zaustavljeno je propadanje srpskog zdravstva, a dobili smo i reformske zakone kojima smo napredovali u evropskom potrošačkom indeksu i ostvarili napredak u tri ključne oblasti. Oblasti prava pacijenata, dostupnosti zdravstvene zaštite i ishodima lečenja.

Pohvalno je to i što je Vlada Republike Srbije i nadležno Ministarstvo zdravlja, u prethodnom periodu odobrilo i veliki broj mesta za zaposlenje kadra preko dve hiljade, kako lekara, tako i drugog medicinskog osoblja, čime su se stvorili uslovi za zaposlenje mladih lekara.

Ja se ne bih složila sa jučerašnjom raspravom kolega, obično iz opozicionih stranaka, koji govore da lekari uče uveliko nemački. Nije tačno. Ja sam lekar u Kruševačkoj bolnici i moje kolege su ponosne na Vladu Republike Srbije i na resorno Ministarstvo, Ministarstvo zdravlja, koliko napora čini da zdravstveni sistem bude što bolji, da uslovi budu što bolji, kako u Kruševcu, kako u Rasinskom okrugu, tako i širom naše lepe Srbije.

Inače, zbog nasleđenih problema morali smo mnoge zakone da menjamo, da donosimo po hitnom postupku, zato što su neke prethodne DOS-manlijske vlasti, režimi trudili se da rade onako kako njima odgovara, a ne u interesu građana, pa smo imali problem da se suočimo sa time da određene specijalnosti nedostaju, pa smo hitno donosili neke zakone da bismo ta kadrovska pitanja morali da rešavamo kako znamo i umemo.

Neki ministri iz perioda 2000. do 2012. godine mislili su na neke druge stvari, ali nisu se suočavali sa onim problemima koji su bili prisutni kako u bolnici u Kruševcu, tako i širom zemlje.

Ali, na svu sreću, kažem 2012. godine došlo je do promene vlasti i građani su jasno rekli ne politici, a imali smo priliku da se uverimo i prošle godine da su jasno podržali našeg predsedničkog kandidata i time pokazali da ova politika nema alternativu i da žele upravo SNS i gospodina Vučića da ih dalje predvodi u bolju budućnost.

Kada je reč o ovim zakonima koji su juče i danas na dnevnom redu, Predlogu zakona o medicinskim sredstvima, vrlo je važno donošenje ovog zakona, pre svega zbog toga što se njime uređuje zdravstveni sistem u oblastima zdravstva i usklađuje sa propisima koji važe u EU.

Naime, ovim zakonom izvršiće se odvajanje propisa kojima se uređuju medicinska sredstva od lekova, što je jako bitno, ali odvajanje medicinskih sredstava koja se koriste u humanoj medicini, od medicinskih sredstava koji se koriste u veterinarskoj medicini.

Mi kao lekari, zaista smo svesni toga koliko je to važno i bitno, a i zaista punu podršku od svih nas ima i Ministarstvo zdravlja. Ovim zakonom uređuju se i odredbe vezane za klinička ispitivanja medicinskih sredstava, a time se podstiče, ne samo razvoj medicinske nauke, već se zdravstvenim radnicima omogućuje da im budu dostupna naučna dostignuća, ali sve ove promene su bitne i za naše pacijente.

Naime, time će se pacijentima obezbediti savremena i inovativna terapija, a briga svih nas je pre svega briga o pacijentima i o našim građanima što smo i pokazali u prethodnih nekoliko godina.

Ovaj zakon stvara i povoljne uslove, povoljne uslove za domaće proizvođače medicinskih sredstava, kao i za plasman njihovih proizvoda u zemlje Evrope, ali i u druge zemlje sveta.

Naime, time se poboljšava i privreda naše Republike u celini što je jako bitno, a time pokazujemo da sva naša ministarstva sarađuju i rade za dobrobit građana.

Ja verujem da će ovaj zakon podržati, ne samo poslanici vladajuće koalicije, podržaće ga nadam se i ove kolege danas nešto ne vidim u sali, oni su tu samo kad treba da se predlaže dopuna dnevnog reda, da navodno pokazuju neku brigu o građanima, a koliko su brinuli o građanima pokazali su u periodu do 2012. godine, i građani Srbije su im jasno i tada, ali i na svim izborima pokazali da ih ne žele i polako ih šalju na političko smetlište gde im je i mesto.Kada je reč o drugom zakonu, rekla bih da ovim zakonom o dopunama Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva i dokumentaciji.

Zakon je donet pre oko tri godine i počeo je da se primenjuje 1. januara ove godine, ali je bilo neophodno dopuniti prethodni zakon, jer su se u međuvremenu uspostavili IZIS i s obzirom na nedorečenost u delu koji se odnosi na rukovaoca, eto, Ministarstvo zdravlja je i to rešilo da uradi onako kako treba i predloženim dopunama omogućiće se precizno određivanje pravnog lica, odnosno odgovornog za nesmetani rad zdravstvenih ustanova i sistema u celini zasnovanog na principima elektronskog poslovanja, ali utvrdiće se i potreba u slučaju bezbednosti podataka u vezi eventualnih sankcija za nepostupanje po istoj proceduri.

Ovaj zakon utiče i na rad Poverenika, time što olakšava poslove iz nadležnosti Poverenika, mada kada spomenemo Poverenika, meni se odmah javlja misao da li je to zaista nezavisna institucija, jer smo sve češće u prilici da vidimo da upravo taj Poverenik koji bi trebalo da predstavlja tu instituciju, skroz nezavisno, sve češće svojim lobijima i tvitovima i komentarima pokazuje da to uopšte nije nezavisna institucija i da kao neki lažni Zaštitnik građana od pre nekoliko meseci koji se bavio politikanstvom sa mesta gde je radio posao i primao veliku platu, tako i sadašnji Poverenik, umesto da radi svoj posao i da nezavisno predstavlja instituciju koju vodi, on sve češće komentarima pokazuje neke izlive i neke lične frustracije.

Možda ovo nije mesto da govorimo njegovom radu, ali mislim da bi trebalo i to razmotriti, s obzirom da ga građani Srbije plaćaju i to i te kako plaćaju.Mislim da je dovoljno da više ne govorim o ovim zakonima, jer su kolege spomenule dovoljno i da smo svi svesni koliko je važno da se donesu i podrže, ali bih ovom prilikom želela još nešto da naglasim sa ovog mesta.

Naime, na sednici Odbora za zdravlje, pre par dana, pre rasprave o ovim zakonima, dotakli smo se i aktuelne teme, teme vakcinacije i ja sam dala jednu sugestiju vezano za to i mislim da bismo mi kao lekari i kao svi zdravstveni radnici u ovoj sali, sve kolege narodni poslanici i Ministarstvo zdravlja trebalo da zauzmemo jedan jasan i zajednički stav i da osudimo antivakcinalni lobi.

Svi smo svesni koliko je vakcinacija bitna za zaštitu, pre svega našeg društva i naše dece, jer deca su naša budućnost.

Ja kao majka dvoje dece smatram da je potrebno vakcinisati i ne smemo da dozvolimo da pojedine javne ličnosti, bilo da su to starlete ili ne znam ko, budu iznad lekarske struke koja se godinama obučavala, edukovala, učila o značaju vakcinacija, da sada neko ubeđuje javnost da su vakcine štetne.

Oba deteta sam vakcinisala i zaista ne možemo da govorimo o tome da se neke bolesti izazivaju time što deca prime MMR vakcinu ili bilo koju drugu.Prema tome, mislim da bi trebalo da zauzmemo jedan jasan zajednički stav i da osudimo te antivakcinalne lobije.Što se tiče ovih zakona, SNS glasaće i podržaće i punu podršku imate ministre da nastavite ovim putem koji ste započeli i na nekim narednim izborima nećemo dobiti podršku od 56%, dobićemo preko 70%.

Hvala vam.
Zahvaljujem.

Ja sam pri stavu Vlade da se ovaj amandman ne prihvati. Zašto? Cilj ovog dobrog Predloga zakona je da se poveća broj postupaka BMPO, ali i da se poveća broj uspešnih, pre svega, postupaka. Ovo što je u ovom amandmanu predloženo jeste da se u stvari zabrani uvoz i izvoz. Šta onda sa onim parovima koji su slučajno započeli postupak BMPO u nekoj od drugih zemalja? Znači, njima uskraćujemo pravo da taj postupak okončaju. Tako da mislim da stav Vlade ispravan i da ne smemo prihvatiti ovaj amandman. Hvala.
Zahvaljujem.

Kada je reč o ovom zakonu, zaista svi smo se u načelnoj raspravi složili da je bilo bez ikakve politizacije jer se radi o jednom veoma važnom zakonu i da je pre svega struka učestvovala. Mislim da smo uspeli da do detalja sve to razjasnimo i da je kroz ove članove u novom Predlogu zakona sve to objašnjenje.

Kada je reč o ovom članu, ne bih se složila sa prethodnim govornikom, jer smo se ovde trudili da budu jedinstvena pravila za sve i da kontrolu sprovodi služba za biomedicinu zbog toga što su tu najstručniji kadrovi, a da će svakako ministar na osnovu žalbi dati konačnu odluku.

Smatram da smo ipak kroz ovaj zakon, odnosno ovaj član, vodili računa i o efikasnosti i ekonomičnosti postupka, što je jako bitno. Stav je da ovaj amandman nije u skladu, da ne bi trebalo da ga prihvatimo, jer je postojećim predlogom to sve jasno uređeno i da se poštuju sva pravila. Hvala.
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici i narodne poslanice, pred nama su dva izuzetno važna zakona iz oblasti zdravstva - Predlog zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i Predlog zakona o transfuzijskoj medicini.

O tome koliko su ovo dobri predlozi zakona i o tome koliko su važni predlozi zakona govori i to da su tokom ove sednice i poslanici opozicije uglavnom podržali ove dobre zakone, izuzev onih dežurnih mrzitelja koji su pokušavali da ospore sve ono što ide od Vlade Republike Srbije na čelu sa premijerom, budućim predsednikom, gospodinom Aleksandrom Vučićem.

Kao što sam rekla, kada govorimo o Predlogu zakona o biomedicinskoj oplodnji, to je jako dobar zakon i veoma važan zakon, a posebno trebamo imati na umu to, s obzirom na podatak koliki je broj onih parova koji se bore sa ovim velikim problemom, sa problemom steriliteta i s obzirom na to koliko taj problem može uticati na njihove živote ili već utiče, ali ne samo na njihove, već i na živote njihovih porodica.

Postojeći zakon je loše definisao ove uslove, kao i samu organizaciju, delatnost, ali i nadzor delatnosti biomedicinske oplodnje. Stoga je bilo potrebno da se novim zakonom donesu promene, tako da se ovim novim zakonom predviđa, pre svega, uređenje organizacionog sistema u oblasti biomedicinski potpomognute oplodnje i stvaranje jedinstvenih uslova za obavljanje postupka biomedicinski potpomognute oplodnje, što će direktno uticati kako na povećanje uspešnosti postupka biomedicinske oplodnje u našoj zemlji.

Važno je i to da je Ministarstvo zdravlja prepoznalo ovaj problem i lošu dugogodišnju praksu da se u ustanovama koje obavljaju postupke biomedicinski potpomognute oplodnje nema definisanih uslova na nacionalnom planu, što je predstavljalo da se nejednako deluje prema određenim ustanovama koje se bave ovom vrstom delatnosti.

Osnovni cilj ovog zakona jeste povećanje broja obavljenih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, ali pre svega i povećan procenat uspešnosti biomedicinski potpomognute oplodnje, što je zaista jako bitno i što bi trebale sve ovlašćene ustanove iz ove oblasti da primenjuju, znači, da imaju jasno definisane uslove i da poštuju sve zakonom propisane uslove. Ono što se novim zakonom postiže i što je jako bitno jeste da sve ustanove moraju da imaju iste uslove, da imaju isti kada, što do sada nije bilo prisutno.

Takođe, ono što je bitno, a što ovaj novi zakon uređuje jeste da se navođenjem krioprezervacije kao sastavne delatnosti u okviru biomedicinski potpomognute oplodnje, predlogom zakona se osigurava veća dostupnost ove usluge, a time se značajno smanjuju troškovi i time se pojeftinjuje ceo postupak lečenja neplodnosti.

Ono što je jako bitno jeste i to da prema postojećem zakonu, koji uređuje biomedicinski potpomognutu oplodnju, nije bila uvrštena privatna praska kao usluga u kojoj se može vršiti biomedicinski potpomognuta oplodnja. Na ovaj način se smanjuju liste čekanja, a liste čekanja su bile i do šest meseci, a svi znamo koliko je to bitno kada se uzme u obzir da mladi bračni parovi ne mogu, ili oni parovi koji imaju problem sa sterilitetom, da realizuju svoje želje i da se ostvare kao roditelji, a i moramo uzeti u obzir i to da vreme koje protiče do zakazanog termina za biomedicinski potpomognutu oplodnju dovodi do starosti majke, a samim tim i reproduktivni period dolazi u već neko vreme koje bi trebalo da se izbegne. Samim tim što će ovaj zakon urediti da privatna praksa, ustanove koje naravno ispunjavaju sve te uslove, mogu da učestvuju vrlo važno je jer će se smanjiti liste čekanja.

Ono što je vrlo važno u novom zakonu jeste i to da je proširen krug lica koja mogu učestvovati u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje, pa sada pored supružnika, vanbračnih partnera ili onih žena koje imaju uslove i pravo da obave biomedicinski potpomognutu oplodnju, to pravo imaju maloletna lica, naravno, uz saglasnost roditelja. Ove osobe upravo nisu prepoznate u postojećem zakonu i ove osobe su imale taj problem, pa se zbog takvih propusta u postojećem zakonu mnogi od njih nisu ostvarili kao roditelji. Znači, uskraćeno im je jedno veliko pravo, a to je da budu roditelji. Ovaj zakon, znači, podrazumeva i to da osobe koje žele da zamrznu svoje reproduktivne ćelije i odlože roditeljstvo za neki kasniji period to mogu da učine.

Zatim, ovim novim zakonskim rešenjima omogućava se i mogućnost darovanja embriona. Naravno, neki opozicioni poslanici su imali neke dileme oko toga. To je sve zakonom i propisima uređeno. Zaista ne postoji nikakva mogućnost za bilo kakve malverzacije ili za bilo kakvu trgovinu embrionima ili reproduktivnim ćelijama.

Ono što je važno isto kada se pomene donorstvo je to da svi mi moramo da radimo na tome da se promoviše donorstvo. Ovaj zakon i uređuje da uz dobar zakon možemo da razmišljamo o tome, svi mi. Zatim, moramo svi da radimo na tome da se, naravno, stvore dobi uslovi, ali i da se podiže svest građana, pre svega, o tome koliko je bitno donirati, da li su to organi ili reproduktivne ćelije ili embrioni.

Što je novina u novom zakonu, a što je jako bitno jeste postojanje i definicija banaka reproduktivnih ćelija, što do sada nije bio slučaj. Važno je naglasiti da je darivanje reproduktivnih ćelija ili embriona dobrovoljan i nesebičan čin i da se one svakako ne plaćaju, a da je sve to uređeno pravno, etički i, naravno, u medicinskim okvirima.

Ono što je jako bitno je to da je postojeći zakon nejasno uredio inspekcijski nadzor, te je ovom prilikom bilo potrebno da se uredi i ta stavka, pogotovo zato što je u pitanju jako osetljiva oblast koja se svakodnevno razvija i neophodno je pre svega da ima edukovane inspektore koji će moći svojim postojanjem i delovanjem da utiču da kvalitet u ovoj oblasti ne posustaje.

Novim zakonom uvode se i trajne dozvole. To je jako bitno, s obzirom na to da su ranije postojale potrebe da se te dozvole produžavaju, a samim produžavanjem tih dozvola potrebno je bilo prikupljati određenu papirologiju, i to je sve iziskivalo troškove. Sada tih troškova više nema. Naravno, uz redovne kontrole, pratiće se rad tih ustanova koje obavljaju biomedicinski potpomognutu oplodnju i ukoliko postoje bilo kakvi propusti takvim ustanovama oduzimaće se dozvola za rad, ali više nije potrebno da se te dozvole za rad produžavaju, već su trajne, što je jako bitno, jer isključuju se nepotrebni troškovi.

Dosta je bilo reči na današnjoj sednici i o surogat materinstvu. Mislim da je potpuno ispravno da se za sada zadrži stav da se surogat materinstvo zabrani, s obzirom na to da još uvek nismo toliko dovoljno uređena zemlja, odnosno još uvek smo siromašna zemlja da bismo razmišljali u tom pravcu, jer tu bi postojao problem eventualne zloupotrebe, a što svakako nije u cilju, već da se o tome razmišlja u nekom drugom periodu, ali i podatak da je Evropski parlament krajem 2015. godine doneo Odluku o zabrani surogat materinstva govori o tome da bi ovaj zakon onda bio maltene u protivnosti sa evropskim zakonima.

Kada se govori o ovom zakonu i neplodnosti, ono što je koleginica Borka Grubor spomenula, jako je bitna edukacija naših adolescenata. S obzirom na to da devojčice najčešće u vrlo ranom adolescentnom periodu stupaju u seksualne odnose, a samim tim dolazi do prenošenja raznih polno prenosivih bolesti, vrlo često i do neželjene trudnoće i abortusa, mislim da bismo trebali da se zapitamo i razmišljamo u tom pravcu da se u osnovnim školama uvede obavezan predmet seksualno vaspitanje, kako bismo našu decu edukovali o tom problemu, mada je obaveza svih nas, kao roditelja, da se bavimo time, ali nažalost mnoga deca ne znaju ništa o tome i iz neznanja prave greške koje kasnije mogu da ih koštaju velikih problema i, nažalost, mogu da se suoče sa ovim problemom steriliteta, što zaista bi trebalo da se spreči.

Kada je reč o drugom predlogu zakona, Predlog zakona o transfuzijskoj medicini, znamo da je ova oblast bila uređena zakonom koji je donet još 2009. godine, a s obzirom na to da su ove dve oblasti, kao i biomedicinski potpomognuta oplodnja, ali i transfuzijska medicina u stalnom usavršavanju, neophodno je bilo izmeniti zakon i utvrđene su potrebe da se poboljšaju, preciziraju postojeći uslovi, da se organizacija i delatnost transfuzijske medicine, kao i nadzor nad obavljanjem transfuzijske medicine, uredi, a sve to u cilju obezbeđivanja kvalitetne i sigurne krvi i komponenata krvi.

Ono što su novine ovog zakona to su uređeni organizacioni sistem u oblasti tranfuzijske medicine i proširenje predmeta zakona na kliničku tranfuziju. Kao što sam rekla ovaj novi zakon, je pre svega, na jasan i na nedvosmislen način definisao uloge dve vrste zdravstvenih ustanova, to su – bolničke banke krvi i zdravstvene ustanove koje obavljaju pripremu krvi i krvnih komponenata.

Ono što je jako bitno kroz ovaj zakon je to što se uključivanjem kliničke tranfuzije novi zakon obezbeđuje da u procesu učestvuje lekar specijalista tranfuzilogije u proces lečenja, a što je svakako po kriterijumima Svetske zdravstvene organizacije, čime će se pre svega racionalno upotrebiti krv i komponente krvi i u znatnoj meri sprečiti komplikacije, ozbiljna neželjena dejstva i reakcije koje mogu nastati kao posledica primene krvi ili krvnih komponenata.

Ono što bih još istakla kada je ovaj zakon u pitanju, jeste da se uvođenjem novih tehnika testiranja tzv.“NAT tehnika“ podiže na viši nivo testiranje krvi i samim tim je kraći period otkrivanja virusa koji se mogu preneti putem tranfuzije i to predstavlja jednu bezbedniju i sigurniju primenu krvi i komponenata krvi, ali sa druge strane, izbegava se i dodatni nepotrebni stres za dobrovoljne davaoce krvi. I, kroz ovaj zakon je bilo izmena što se tiče i inspekcijskog nadzora.

Očigledno je da su se nekada donosili zakoni koji nisu obuhvatali sve oblasti i nije sve bilo uređeno onako kako valja i mnogi su se problemi gurali pod tepih u nekom narednom periodu, a upravo kada govorimo o našem zdravstvu svi smo svedoci toga koliko je naš zdravstveni sistem urušavan u periodu od 2000. do 2012. godine i da smo 2014. godine, kao zemlja, bili zaista na jednoj niskoj lestvici, što se tiče ne samo zdravstva, već i svih ostalih oblasti.

Ono što bih istakla je to da je naša Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem i naše Ministarstvo zdravlja uspelo da zaustavi propadanje zdravstva od 2014. godine na ovamo i da su u dobrim reformskim zakonima, pre svega, uspeli smo da napredujemo, tako da smo u Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu poboljšali skor i ostvarili zaista zavidan napredak u tri ključne oblasti, a to su oblasti prava pacijenata, ishodi lečenja i dostupnost zdravstvene zaštite.

Ovom prilikom, zaista želela bih i da istaknem i to da je naše Ministarstvo zdravlja u prethodne tri godine, na čelu sa ministrom Lončarom, postiglo izvanredne rezultate. Svedoci smo toga da se u zdravstvene ustanove nije ulagalo, bukvalno, više decenija, a da se samo u prethodne tri godine mnogo toga uradilo. S obzirom na to da dolazim iz Rasinskog okruga, iz Kruševca, svedok sam toga da je u Kruševačkoj bolnici zaista mnogo donacija upravo od Ministarstva zdravlja, ali i od ljudi dobre volje koji su uspeli i prepoznali to, politiku, pre svega SNS-a, i darivali Opštoj bolnici mnogo toga.

Ono što je za pohvalu je i to da je posle toliko godina Klinički centar u Nišu renoviran i posle toliko godina Klinički centar opremljen, a da je ove godine usvojen plan i da će se početi sa renoviranjem i Kliničkih centara u Kragujevcu, Vojvodini i Beogradu.

Istakla bih i to da je ova Vlada uspela da obezbedi i Gama nož, a znamo svi da je upravo Gama nož zlatni standard u neurohirurgiji, i da je počeo sa radom krajem 2015. godine, i od tada je zabeleženo preko 1.000 intervencija, što je zaista jedan podatak koji premašuje sve rekorde.

Ono što je za pohvalu, a to je jučerašnja vest, neko od kolega je spomenuo, jeste i to da se odobrava zaposlenje preko 2.000 zdravstvenih radnika. Svi znamo kakav je problem i da smo imali još neke zakone iz oblasti zdravstva koje smo morali da menjamo po hitnom postupku, jer prethodne neke vlasti nisu razmišljale o tome daspecijalisti određenih specijalnosti imaju neku starosnu dob kada moraju u penzije i da ćemo ostati bez određenih lekara, određenih specijalnosti, pa smo morali, da u prethodnom periodu, donesemo zakone o specijalizacijama sa izmenama koje su bile neophodne.

Za sve to je zaslužna naša Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem i, aravno, naše Ministarstvo zdravlja, na čelu sa gospodinom Lončarom.

Inače o svim ovim dobrim stvarima koje je Ministarstvo zdravlja u prethodnom periodu radilo mogla bih da pričam, ne ovih 20 minuta, nego još 2.000 minuta, ali ovom prilikom želela bih da završim ovu diskusiju time da su upravo svi ovi rezultati koji su iza nas, kao i predlozi svih ovih dobrih zakona, još jednom potvrda da smo na pravom putu. Upravo tu potvrdu su nam dali građani Srbije pre nekoliko nedelja, na predsedničkim izborima, i jasno rekli da veruju politici SNS-a, i gospodina Vučića, i da politika SNS-a nema alternativu, a to su još jednom potvrdili sa preko 55%.

Nadam se da će u Danu za glasanje i ovi dežurni mrzitelji glasati za ove dobre zakone, jer su oni u cilju i u interesu srpskog naroda, a verujem, pošto se i vi toliko zalažete kolega za srpstvo, da ćete glasati za ove zakone. Hvala.
Zahvaljujem.
Uvažena predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, kod izbora članova u Savetu regulatornog tela za elektronske medije vrlo je značajno to da izabrani članovi ovog Saveta pored toga što ispunjavaju uslove za rad u Savetu regulatornog tela za elektronske medije, svojim kvalifikacijama i ostvarenjima rade na unapređenju i profesionalizaciji medijskog prostora Srbije.
Ne sumnjam da ćemo u danu za glasanje podržati baš takve kandidate. Kandidate koji će odgovorno i savesno obavljati svoju dužnost i koji će raditi pre svega na unapređenju kvaliteta i raznovrsnosti usluga i doprineti očuvanju, zaštiti i slobodi mišljenja u Srbiji.
Ovom prilikom pomenula bih i to da se gotovo svakodnevno govori o cenzuri u medijima. Ali, samo letimičan pogled na elektronske, pre svega na štampane medije i na društvene mreže svedoči o tome da raznovrsnost postoji uprkos kontinuiranim napadima na aktuelnu vlast da vrši neku strašnu cenzuru i diktaturu.
Ono što posebno upada u oči je to da deo medija koji su otvoreno pokazivali podršku sada nekim opozicionim strankama od 2012. godine vode organizovanu i brutalnu kampanju protiv aktuelne vlasti, a pre svega protiv SNS. Glavna meta je gospodin Aleksandar Vučić, kao i njegovi bliski saradnici. Njihov osnovni zadatak je da gospodina Vučića domaćoj i stranoj javnosti predstave kao brutalnog cenzora koji ukida emisije, obara portale, smenjuje urednike, zabranjuje tekstove.
Izvor tih napada jeste jedna negativna opsesija, pre svega gospodinom Vučićem i SNS. Vidljiva je tendencija da se rezultati vlast prećute, a eventualne negativne ili greške preuveličaju. Tako već mesecima unazad imamo priliku da svakodnevno budemo svedoci medijskog linča pojedinih članova Vlade, kao i bliskih saradnika premijera RS. Ne prašta im se to što su deo pobedničkog tima na čelu sa najboljim. Zaboravlja se sve dobro, a akcenat se vrlo često baca na neke nebitne stvari, a ponekad i na nesvesno izgovorene reči.
Ovom prilikom osvrnula bih se i na nedavno otvorenu izložbu „Necenzurisane laži“ koja je u Gradu Kruševcu iz kojeg ja dolazim, otvorena do 22. oktobra. Izložba je najbolji pokazatelj toga i odgovor na pitanje da li u Srbiji postoji ili ipak vlada sloboda medija, koja se vrlo često i zloupotrebljava.
Posebno bih istakla da izložba nije imala za cilj da prozivanje medija eventualno ili uvredljivo ili pokaže to da mediji uvredljivo pišu kako o premijeru, gospodinu Vučiću, tako i o drugim akterima, već isključivo na osnovu činjenica i primerima javnosti je pokazala kako izgleda novinarstvo u Srbiji od 2014. godine do danas.
Na kraju iskreno se nadam da će novoizabrani članovi u Savetu REM za elektronske medije, uticati na objektivno izveštavanje, da će ubuduće mesta govoru mržnje biti zabranjena, a da će se akcenat bacati na sve ono što je dobro urađeno, pa tako i kada se govori o gradu iz kog dolazim, o Kruševcu više mesta će biti o onome šta je urađeno u prethodne četiri godine, a manje mesta će biti za vređanja lokalnih i državnih funkcionera, za bavljenja njihovim porodicama, a vrlo često i maloletnom decom. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.
Poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodne poslanice i narodni poslanici, ja svakako neću podržati ovaj amandman, jer smatram da nije u skladu sa onim što je predloženo. Ovaj Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti je do detalja pokušao da uredi sve ono što nije urađeno tokom više decenija.
Jedino što mi je nejasno je to što se kolege iz iste poslaničke grupe, iz poslaničke grupe koja predlaže ovaj amandman, ne usklađuju, nemaju iste stavove, stavovi su kontradiktorni. Jedni misle da nije bitno da li staž traje šest, devet ili 12 meseci. Drugi su izričiti u stavu da pripravnički staž treba trajati devet meseci. To mi je zaista nelogično, s obzirom na to da imaju kolege lekare u poslaničkoj grupi koji treba da ih edukuju, ako nisu sposobni da znaju šta se to na medicinskom fakultetu uči.
Zaista smatram, ne bih se ponavljala, da je ovaj staž od šest meseci dovoljan i da ovaj amandman trebamo odbiti. Hvala.
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

Poštovani ministre, kolege narodni poslanici, meni je drago da kolega predlagač ovog amandmana ima želju da aktivno učestvuje u reformama koje sprovodi ova Vlada i naš premijer, gospodin Aleksandar Vučić, ali očito da nije dovoljno edukovan.

Naime, verovatno ti vaši lekari iz vaše stranke ili dovoljno ne poznaju sistem zdravstvene zaštite ili ne žive u ovoj zemlji.

Naime, kao lekar psihijatrijskog odeljenja moj rad je usko povezan sa saradnicima, znači tu su psiholozi, sociolozi i veoma je važno da se oni tokom pripravničkog staža koji traje 12 meseci osposobe za rad kakav zahteva to odeljenje. Tako da kolega, uz dužno poštovanje vas, vašeg kolegu predlagača drugog ne vidim u sali, ali, eto uz dužno poštovanje mislim da ovaj amandman sigurno ne sme da se prihvati, jer neophodan je staž od 12 meseci.

Što se tiče vaše edukacije slobodno se obratite poslaničkom klubu SNS koji broji mnogo lekara, specijalista skoro svih specijalnosti, eto sa zadovoljstvom ćemo vam pomoći, znači i edukovati vas. Hvala.

(Vladimir Pavićević, s mesta: Replika.)
Zahvaljujem.
Poštovani ministre, poštovane kolege, zaista kada slušam kolege narodne poslanike, ujedno i lekare iz opozicionih stranaka, pitam se da li radimo u istoj državi.
Ovaj amandman zaista ne možemo prihvatiti, jer se ne slažem sa tim, pogotovo kao lekar koji radi u opštoj bolnici na psihijatrijskom odeljenju, ujedno obavljam i posao narodne poslanice u Narodnoj skupštini, uz to i najlepšu ulogu majke. Svim tim poslovima sam posvećena potpuno i stigla sam u prethodnoj godini da sakupim 24 poena.
Zaista smatram da nije teško skupiti poene i da pogotovo sada kada se čini ustupak i kada se broj poena smanjuje na 20, uz to i da se prenose poeni, smatram da ovaj amandman nikako ne trebamo prihvatiti, jer je zaista Ministarstvo zdravlja i nadležni ministar učinio sve da se reforme sprovedu, a da ovaj zakon bude onako kako valja.
Kolega, uz dužno poštovanje i ovaj amandman ne možemo prihvatiti. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, poštovane kolege, ovo što se dešava je sramno. Reklamiram povredu Poslovnika član 7, član 105, član 108. Ovde se koristi redovno kršenje Poslovnika, pogotovo kada je ministar odbrane i kada je premijer u ovom visokom domu.

Sramno je što kolege iz opozicije nemajući druge argumente koriste reči, ja ne mogu ni da ponovim ono što je kolega narodni poslanik rekao, sramota me da to kažem u ovom visokom domu. Šteta što građani Srbije nisu to čuli.

Meni je ponos što sam ovde i što sam predstavnik Rasinskog okruga i okruga odakle dolazi i ministar odbrane, jer je to čovek koji digao moj grad iz pepela. A, doveli su grad do dna baš oni kojima je pripadao ili pripada poslanik koji se tako sramno izražava ovde.

Zaista, molim vas da reagujete na vreme i da sprečite takvo ponašanje ovde. Dajte opomenu, jednu, drugu, izbacite iz ove sale, jer nedostojno je takvo ponašanje. Hvala.
Uvaženi predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ne znam da li ću glasati za ovaj amandman kolege Pavićevića jer kada pomislim na to da jedan od predlagača ovog amandman je 1996. godine pozivao u Nišu građane na građansku neposlušnost lupajući u šerpe, obmanjivao građane Niša i Srbije zarad toga da bi došao do lične koristi, a sada predlaže neke amandmane i sada ne znam kako mi da verujemo u njegovu iskrenost da on želi time da poboljša ovaj predlog zakona.
Inače, ne znam da li mi možemo verovati u neke koji se sada nazivaju Novom strankom ili starom strankom ili ko zna kakvom već, kada su to isti oni političari od pre 15-ak godina jedino sada preobučeni u neka nova odela.
Tako da SNS će dobro razmisliti o svim amandmanima da li će ih prihvatiti, ali vidim da su oni napravili pomak i da više nisu amandmani tipa „briše se“, sad su više neke lektorske, pravopisne ili gramatičke greške. Hvala.
Uvažena predsednice, dame i gospodo kolege poslanici, ja sam dva puta pomenuta od kolege Pavićevića pa želim da mu odgovorim. Ja sam bila i tada student Niškog univerziteta redovnih studija Medicinskog fakulteta i jedino što su kolege tada dobili jeste to da su izgubili godinu, jer su morali da lupaju tri meseca u šerpe, a građani Niša i dan danas ne mogu da otplate te dugove za struju, jer im je tada obećano da neće platiti struju, a išle su kamate na kamatu, odmah kad je gospodin stupio na funkciju, tako da je poznato građanima i građani su to prepoznali i zamolila bih vas da te vaše precenjene i megolomanske ideje sa tih 6% ostavite tu negde u salama vaše grupe, jer građani su vam jasno pokazali koliku podršku vam daju na prethodnim izborima, a na sledećim vas nećemo ni videti u ovoj sali. Hvala.
Uvažena predsedavajuća, ja samo želim da ispravim kolegu, ja ni jednog trenutka nisam rekla da su građanski protesti bili gubljenje vremena, već da su lideri koji su predvodili te proteste, davajući lažna obećanja, obmanjivali građane Srbije, što se potvrdilo i što su građani pokazali. Zahvaljujem.
Uvaženi predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, smatram da je zakon u potpunosti opravdan i da je njegovo donošenje neophodno, a da je amandman na član 1. neprihvatljiv kao i svi ostali amandmani podneti od kolega iz opozicije. Evo, reći ću zašto.
S obzirom na to da dolazim iz Kruševca, grada gde je do 2012. godine vladala DS, i grad je bio jedna velika deponija. Na svu sreću, tada dolazi SNS na vlast na čelu sa našim sada ministrom Bratislavom Gašićem, koji našem gradu vraća stari sjaj. Nažalost, do tada je gradom vladala žutica, ne ponovilo se.
Inače, ono što želim da kažem, gospoda koja su dobila novac za projekat „Očistimo Srbiju“ novac su koristila za bilborde, ružila moj grad, ne samo moj grad, nego i druge gradove Srbije. U Kruševcu je postojala deponija, samo jedna deponija, nazovi deponija, gde nije bilo primarne selekcije na mestu nastanka otpada. Nisu izgradili ni reciklažni centar koji je bio neophodan, a da ne govorim o problemima oko Ćelijskog jezera u vreme poplava.
Zato mislim da nemaju pravo da daju bilo kakve argumente na ove amandmane, jer su imali priliku i pokazali sve što znaju. Ono što je jedno jedino pozitivno u svemu ovome je što su građani Srbije prepoznali njihove kvalitete i da ih uspešno čiste sa političke scene Srbije. Hvala.