Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Svetlana Nikolić Pavlović

Svetlana Nikolić Pavlović

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, poštovani penzioneri, ovim amandmanom se dodatno definiše član 3. ovog zakona.

Svi razlozi zbog kojih je izglasan Zakon o privremenom umanjenju penzija su nestali. Prvi razlog je udeo penzija u BDP smanjen sa 13,8% na 11%, koliko je i standard na kome insistira MFF. Drugi razlog je smanjenje dela penzija koji se isplaćuje iz budžeta sa 45% na oko 30%. Treći razlog je uravnotežena makroekonomska pozicija čime su se stekli uslovi da ljudi dobijaju onoliku penziju koliko im piše na penzionim čekovima.

Usvajanjem ovog predloga zakona biće ukinuto smanjenje penzija zaključno sa isplatom septembarskih penzija za 2018. godinu. Dobra vest je da su za sve penzionere i zaposlene u javnom sektoru ovim zakonom penzije svedene na 11% BDP, plate u javnom sektoru svedene su na 8% BDP. Ne samo da će se penzije vratiti na pređašnje stanje iz oktobra 2014. godine, već će se na novembarskom čeku 2018. godine naći povećanje iz protekle tri godine u iznosu oko 7,75%.

Penzioneri čije penzije ni u vreme finansijske konsolidacije nisu umanjivane, jer su bile ispod 25.000 dinara, a takvih je više od milion penzionera, mogu očekivati povećanje čiji procenat još uvek nije izračunat, ali će svakako biti povećan.

Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade Republike Srbije, predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, beleži se intenzivan razvoj u oblasti zdravstva i činjenica da je lista čekanja za zdravstvene usluge smanjena …
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, ovim amandmanom se dodatno definiše član 4. ovog zakona. Donošenjem Zakona o privremenom umanjenju penzija, koji je kao što znamo na snazi od oktobra 2014. godine, naš predsednik, naša Vlada i SNS neargumentovano su kritikovani zbog smanjenja penzija, iako je navedenim zakonom 61% najsiromašnijih penzionera bio izuzet od smanjenja penzija, jer su im primanja bila manja od 25.000 dinara.

Donošenjem zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, svi penzioneri koji su imali penzije do 25.000 dinara i nisu imali umanjenje penzije, imaće 13,3% povećanja, a oni penzioneri koji su imali penzije preko 120.000 dinara, imaće 8,4% povećanja ili 130.000 dinara.

Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade Republike Srbije, predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića beleži se intenzivan razvoj u oblasti zdravstva i činjenica da je za rekonstrukcije Dečije klinike Tirškova 1 utrošeno 7,5 miliona evra, kao i za magnetnu rezonancu, pokretne rendgen aparate, angiosalu, instrumente, itd. i da će za Dečiju kliniku Tiršova 2 biti uloženo 54 miliona evra to svakako doprinosi unapređenju zdravstvenih uslova i poboljšanju kvaliteta života svih naših građana.

Srpska napredna stranka će u danu za glasanje glasati za ovaj i ostale predložene zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, poštovani penzioneri, ovim amandmanom se dodatno definiše član 1. ovog zakona.

Ustavni sud je na sednici održanoj 23. septembra 2015. godine utvrdio da nema osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplata penzija, da interventne mere uvedene radi finansijske održivosti penzionog sistema predstavljaju legitimni cilj od javnog značaja, kao i da je ograničenje imovinskih prava pod određenim uslovima dozvoljeno i prema našem Ustavu, ali i prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Naime, tačno je da je Ustavni sud na svojoj sednici od 23. septembra 2015. godine uvažio tvrdnje inicijatora da penzija koja je stečena u skladu sa zakonom predstavlja imovinu penzionera, ali je isto tako utvrdio da nema osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, jer iz Ustava Republike Srbije ne proizilazi garancija penzijskog davanja u određenom iznosu.

Zarad naših građana penzionera, pročitaću u celosti saopštenje koje je tada na svom sajtu objavio Ustavni sud Republike Srbije: „Ustavni sud je na sednici održanoj 23. septembra 2015. godine okončao postupak ocene ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija.“

Nakon analize odredaba osporenog zakona, sa stanovišta svih bitnih navoda i inicijatora našao je da nema osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti ovog zakona i njegove nesaglasnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Ustavni sud je utvrdio da iz osporenog zakona sledi da se njime uvode interventne mere koje se preduzimaju da bi se u uslovima ekonomske krize očuvala finansijska održivost penzijskog sistema što konkretno znači mogućnost redovne isplate penzija.

U tom smislu, Ustavni sud je od naročitog značaja bilo to što se propisane mere ne odnose na penzionere čija je visina utvrđene penzije do 25 hiljada dinara kojih prema podacima, koje je sud pribavio, u Republici ima više od 750 hiljada, a što s obzirom na ukupan broj penzionera i visine penzije u Srbiji zapravo znači da najveći broj penzionera nije obuhvaćen propisanim merama.

Imajući u vidu i to da u ovom trenutku najniža penzija utvrđena u skladu sa Zakonom o PIO iznosi svega nešto više od 13 hiljada dinara, pri čemu je za tzv. „poljoprivredne penzionere“ najniža penzija čak oko 10 hiljada dinara, Ustavni sud je ocenio da je zaštićenim iznosom od 25 hiljada dinara u realnim ekonomskim prilikama u kojima se društvo nalazi, spornim zakonom obezbeđeno staranje o ekonomskoj sigurnosti penzionera, a što predstavlja ustavni nalog iz člana 70. stav 2. Ustava.

Zahvaljujući odgovornoj politici SNS, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, za razliku od onih koji su razarali zdravstvene ustanove, beleži se intenzivan razvoj u oblasti zdravstva i činjenica da obnovljene i rekonstruisane mnoge bolnice i nabavljena nova oprema nakon višedecenijskog propadanja, svakako doprinosi unapređenju zdravstvenih uslova i poboljšanju kvaliteta života svih naših građana.

SNS će u danu za glasanje glasati ovaj i ostale predložene zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, doniranje ljudskih organa dostiže svoj puni smisao kada se određeni organ preminule ili žive osobe tokom metoda transplantacije presađuje u telo obolele osobe, kako bi ona nastavila normalni život.

Organi osobe kod koje je ustanovljena moždana smrt moraju biti presađeni pre nastupa metaboličkih promena u organizmu. Za transplantaciju srca taj rok iznosi 24 sata, do 24 sata nakon ustanovljene moždane smrti. Za transplantaciju jetre ne duže od 10 sati, za transplantaciju bubrega taj rok iznosi i do 48 sati nakon ustanovljene moždane smrti.

Zahvaljujući predanoj, savesnoj i odgovornoj politici rukovodstva ispred Ministarstva zdravlja i vas, gospodine ministre zdravlja, čije je sprovođenje dovelo do zaustavljanja propadanja zdravstva, stavljanje srpskog zdravstva na evropsku listu po kriterijumima zdravstvenog potrošačkog indeksa, gde smo sada sa 36. mesta se popeli na 24. mesto, čak ispred nekih zemalja EU, ukupno jedanaest zemalja, za kratko vreme mi danas ozbiljnim argumentima možemo da govorimo o donošenju ovog izuzetnog zakona koji je na dnevnom redu.

Kako se ovim zakonom stvaraju uslovi za promociju donatorstva ljudskih ćelija i tkiva, odnosno podiže svest naših građana, o značaju doniranja, SNS će u Danu za glasanje glasati za ovaj predloženi zakon. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Nacrt zakona o presađivanju ljudskih organa podrazumeva uvođenje pretpostavljene saglasnosti po kojoj su svi građani Srbije potencijalni donori, ukoliko to izričito ne odbiju. Ipak, i dalje će se tražiti odobrenje porodice da se organi njihovih najmilijih koji se nađu u stanju moždane smrti mogu iskoristiti za transplantacije i produžavanje života onima kojima je to jedini lek.

U toku 2017. godine u Srbiji je bilo 40 preminulih donora. Urađene su 92 transplantacije, od toga 62 bubrega, 23 jetre i sedam transplantacija srca. U toku januara i februara 2018. zabeleženo je sedam donora i obavljeno je 16 transplantacija. Ipak na transplantaciju i dalje čeka veliki broj ljudi. Nažalost, previše organa propada, jer ljudi umiru, a ne ponudi se mogućnost da se iskoriste za transplantaciju i preživljavanje drugih pacijenata. Od jednog donora mnogo osoba može da nastavi da živi. Važna je dobra unutrašnja organizacija transplantacionog programa. To podrazumeva postojanje nacionalnog i bolničkih koordinatora za ovu oblast, finansijsku stimulaciju ljudima koji to rade da bi se motivisali i naravno uređen sistem, odgovorno rukovodstvo, posvećen i humani rad.

Kako se ovim zakonom stvaraju uslovi za promociju donatorstva ljudskih ćelija i tkiva, odnosno podiže svest naših građana o značaju doniranja, SNS u danu za glasanje glasaće za ovaj set predloženih zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, dragi građani Srbije, jedan od osnovnih razloga za donošenje ovog zakona je povećanje kadaveričnih donacija, povećanja broja uspešno obavljenih transplantacija organa, smanjenje listi čekanja za transplantaciju organa. Zakonom je propisano donošenje programa transplantacije koji će biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije.

Program transplantacije je jedinstven na teritoriji Republike Srbije. Program transplantacije koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije medicinskih timova, finansiranje celokupnog postupka, presađivanje organa.

Bilo je neophodno da se utvrde osnove za uspostavljanje organizacionog sistema, kao i da se utvrde efikasne procedure za doniranje ćelija i ljudskih tkiva, odnosno pribavljanje organa umrlih lica u skladu sa stručnim smernicama i etičkim načelima, savremenim standardima medicinske nauke i prakse, kao i osnove kvaliteta i bezbednosti organa za presađivanje.

Predlogom zakona na jasan način je izvršena podela zdravstvenih ustanova koje će obavljati poslove presađivanja, odnosno eksplantacije organa i donor bolnica. Na jasan način je izvršena podela poslova i obaveza koje obavlja jedna, odnosno druga gore pomenuta zdravstvena ustanova.

Takođe ovim zakonom je precizirana uloga i zadaci Uprave za biomedicinu kao kompetentnog tela u oblasti biomedicine na nivou cele Republike Srbije, odnosno formiranje inspekcijskog nadzora u okviru Uprave za biomedicinu.

Jedna od važnih novina ovog zakona je i pojednostavljenje postupka davanja pristanka za presađivanje organa, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenje zabrane o darivanju organa davaoca organa, zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih organa, kao i mogućnost članova porodice da to učini, ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim, dok je u pogledu maloletnih građana predviđen informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

Kako se ovim zakonom stvaraju uslovi za promociju donatorstva ljudskih ćelija i tkiva, odnosno podiže svest naših građana o značaju doniranja SNS će u danu za glasanje sa posebnim zadovoljstvom glasati za ovaj i ostale predložene zakone.

Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima donosi, rekla bih, revolucionarne promene i tek po usvajanju i početku primene ovog zakona će se videti koje su koristi, jer će svima koji čekaju transplantaciju to značiti život. Onima kojima je transplantacija jedina opcija ozdravljenja čekaju taj trenutak. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, usvajanjem Zakona o ćelijama i tkivima svaki građanin Srbije postaje potencijalni davalac organa ukoliko se tome izričito ne suprostavi tokom života.

LJudski organi umrlog lica mogu se uzeti radi presađivanja ukoliko se punoletni poslovno sposobni davalac tome nije usmeno ili u pismenom obliku za života usprotivio, odnosno ako se tome nije izričito usprotivio roditelj, supružnik, vanbračni partner ili punoletno dete umrlog.

Pretpostavljena saglasnost za čije se uvođenje zalagao dobar deo stručne javnosti svakako je najvažnija izmena koju predviđa ovaj zakon.

Godine 2017. u Srbiji je bilo šest donora na milion stanovnika, što je i dalje manje od 10% onih koji čekaju novi organ za transplantaciju.

Usvajanjem ovog zakona dobićemo i prvog inspektora za biomedicinu, koji će biti zadužen za nadzor nad obavljanjem poslova zdravstvenih ustanova koje se bave presađivanjem ljudskih organa.

Kako se ovim zakonom stvaraju uslovi za promociju donatorstva ljudskih ćelija i tkiva, odnosno podiže svest građana o značaju doniranja, SNS će u danu za glasanje glasati za ovaj predloženi zakon.

Zahvaljujući odgovornom rukovodstvu ispred Ministarstva zdravlja, politici Vlade Republike Srbije, predsednika Republike Srbije, beleži se intenzivni razvoj u oblasti zdravstva i činjenica da je u poslednje četiri godine uloženo više nego u poslednjih 20 godina svakako doprinosi unapređenju zdravstvenih uslova i poboljšanju kvaliteta života naših građana. Zato vas pozivam, koleginice i kolege, da u danu za glasanje podržite ovaj moj amandman.
Zahvaljujem, predsednice.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dragi gosti iz Uprave za biomedicinu, poštovane sudije, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je set od tri veoma važna zakona iz oblasti zdravstva.

Najpre, Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, o presađivanju ljudskih organa i o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama. Ovom prilikom želim da izrazim svoje posebno zadovoljstvo kao dugogodišnji zdravstveni radnik i kao narodni poslanik da sam u prilici da učestvujem u donošenju ovako važnih zakona.

Novi Zakon o primeni ljudskih ćelija i tkiva, najpre na precizna i jasan način definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i koje mogu biti banke ljudskih tkiva, uključujući i sve uslove koje moraju da ispune da bi dobile dozvolu.

Pored toga, da bi se oblast primene ljudskih ćelija i tkiva razvila po najvišim standardima medicinske nauke i prakse u Republici Srbiji, neophodno je definisati registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze, koji omogućava pronalaženje nesrodnih davalaca, i obezbeđivanje ćelija za presađivanje. Postojeći zakon nije jasno definisao postojanje registra kao organizacione celine, kao ni odgovornosti i obavezne poslove registra, što je osnov za rad u skladu sa najvišim standardima iz ove oblasti.

Novi zakon uređuje aktivnosti u ovoj oblasti, što doprinosi razvoju i unapređenju rada sa nacionalnim davaocima, što doprinosi bržem ostvarivanju zdravstvene zaštite u ovoj oblasti, kao i unapređenje međunarodne saradnje. Novi zakon je propisao pojednostavljenu proceduru, izdavanje dozvole zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u pomenutoj oblasti, u cilju uspostavljanja i održavanja sistema sledivosti.

Jedna od novina ovog zakona je pojednostavljenje postupka davanja pristanka za primenu ljudskih tkiva, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenjem zabrane o darivanju, zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini u trenutku smrti, ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim, dok je u pogledu maloletnih građana predviđen neophodan informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

Formiranjem inspekcijskog nadzora u okviru Uprave za biomedicinu, obezbeđuje se kontinuiranost stručnog nadzora u oblasti biomedicine koja je specifična zbog svakodnevnih uvođenja novih metoda u procesu rada, te se nameće potreba za nadzorom od strane stručnjaka sa najvećim iskustvom u praksi, koje prati savremena dostignuća nauke u ovoj oblasti.

Donošenjem novog zakona stvoriće se uslovi za promociju davalaštva i podizanje svesti građana o značaju davanja, kao i organizovanje poslova u oblasti ljudskih ćelija i tkiva, čime će se u svim etapama, uz poštovanje principa sledivosti, zaključno sa najcelishodnijom primenom u svim etapama, u svrhu lečenja unaprediti kvalitet pružene zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke u prakse, odnosno sa propisima EU u ovoj oblasti.

Budući da se sva nova rešenja predložena ovim zakonom odnose na materiju koja se nije mogla urediti drugim pravnim aktom, a imajući u vidu i obim predloženih izmena, donošenje novog zakona o primeni ljudskih ćelija i tkiva predstavlja jedinu mogućnost.

Što se tiče drugog predloga zakona o presađivanju ljudskih organa, donošenjem novog zakona obezbediće se jasna podela zdravstvenih ustanova koje će obavljati poslove presađivanja, odnosno eksplantacije organa i donor bolnica kao jasna podela poslova i obaveza koje obavlja jedna, odnosno druga, gore pomenuta zdravstvena ustanova.

Donošenje programa transplantacije koji je biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije i koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije timova i finansiranja celokupnog postupka presađivanja, pojednostavljenje izdavanja odobrenja zdravstvenim ustanovama za obavljanje delatnosti presađivanja ljudskih organa, uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti presađivanja organa, sistem sledivosti, pojednostavljenje postupka davanja pristanka za presađivanje organa, izbegavajući nepotrebne finansijske troškove vođenja registra, odnosno uvođenjem zabrane o darivanju organa davaoca organa, zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Republike Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih organa, kao i mogućnost članova porodice da to učini ukoliko se umrlo lice za života nije izjasnilo u vezi sa tim. U pogledu maloletnih građana, neophodan je informisani pristanak zakonskih zastupnika ili staratelja.

Donošenje programa promocije koja će na adekvatan način uticati na promenu svesti građana u vezi sa darivanjem svojih organa, jasna uloga i zadaci uprave za biomedicinu, kao kompetentnog tela u oblasti biomedicine, na nivou cele Republike Srbije, jasan inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova iz oblasti presađivanja organa. Kako je u pitanju vrlo osetljiva oblast, neophodno je, pre svega, imati edukovane inspektore koji će svojim postojanjem i delovanjem osigurati održivost visokog nivoa kvaliteta u ovoj oblasti.

Na kraju, potpuno usklađivanje sa direktivama EU. Na kraju, želim da istaknem još jednom svoje posebno zadovoljstvo, što sam u prilici da kao pripadnik većinske, vladajuće većine, u ovom visokom Domu, u danu za glasanje podržim ove predloge zakona i glasam za njihovo donošenje. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Kraljevini Srbije u toku Prvog svetskog rata pomoć srpskom sanitetu prvi su pružili škotske žene sa tri bolnice i transportnom jedinicom. Došle su i sanitetski misije iz drugih delova Komonvelta, iz Australije, Novog Zelanda, Kanade. Stiglo je ukupno 60 žena, počev od bolničarki i vozača sanitetskih vozila do lekara i hirurga.

Bile su to odlično opremljene transportne jedinice koje su preuzele najznačajniji deo - evakuaciju ranjenika iz Goriševske bitke i sa Kajmakčalana. Dolaskom na Krf rasformirane su skoro sve dotadašnje srpske sanitetske ustanove, a nova organizacija ustanovljena je posle potpisivanja Sporazuma 6. aprila 1916. godine u Parizu. Delovi tog francusko-srpskog Sporazuma koji su se ticali organizacije sanitetske službe bili su za Srbe u mnogome nepovoljni.

Ratni napor srpske vojske i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, njen sanitet vojni i građanski, podneo je velike žrtve: 122 poginula i umrla lekara, jedan stomatolog, 25 lekara stranaca u srpskoj vojsci, 20 umrlih studenata medicine, četiri starijih doktoranata, 11 zarobljenih lekara na radu u srpskim vojnim bolnicama.

Kako su za vreme Prvog svetskog rata, pored vojnika i civila, stradali domaći i strani zdravstveni radnici, pozivam koleginice i kolege narodne poslanike da u danu za glasanje glasaju za ovaj…
Hvala, predsedavajući.

Poštovani ministre Đorđeviću sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, prema podacima Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, srpska vojnička groblja, osim na teritoriji Srbije nalaze se na teritoriji susednih zemalja, ali i širom Evrope i severne Afrike, i ukupno je u zemlji i inostranstvu evidentirano preko 6.000 srpskih vojničkih grobalja. U okviru kompleksa savezničkih vojin grobalja iz Prvog svetskog rata, u Solunu se nalazi groblje Zejtinlik. Završni radovi na izgradnji groblja su otpočeli 1933. godine pod rukovodstvom arhitekte Budimira Hristodula, jednog od 1.300 kaplara. Radovi su privedeni krajem 1936. godine da bi 11. novembra 1936. godine, na Dan primirja u Prvom svetskom ratu bilo obavljeno svečano osvešćenje mauzoleja sa kapelom i kosturnicom.

Inicijativom i zalaganjem Sekretarijata za kulturu Srbije, prikupljena su sredstva za obnovu groblja. Radovi su izvedeni u periodu od septembra do oktobra 1969. godine i na ulaznu kapiju je postavljen gvozdeni natpis – Srpsko vojničko groblje.

Srpsko groblje predstavlja centralni deo kompleksa na Zejtinliku. U njegovom centru je kapela ispod koje se nalazi kosturnica u kojoj je sahranjeno 5.580 srpskih ratnika, stradali na Solunskom frontu. Oko mauzoleja nalazi se 10 parcela u kojima je sahranjeno 1.448 srpskih ratnika.

Pored toga, tu su i dve zajedničke grobnice, 78 nepoznatih srpskih ratnika prenetih sa Solunskog fronta, 217 nepoznatih srpskih ratnika zarobljenika, prenetih iz Carigrada.

Na ostrvu Vidu je 1938. godine izgrađen mauzolej spomen kosturnica po projektu arhitekte Nikole Krasnova, pa je nekadašnje ostrvo zmija postalo poznato kao „srpski Jerusalim“. U mauzoleju spomen kosturnici su sahranjena 1.232 srpska vojnika, a u bočnim piramidama nalaze se kosti još 1.532 srpska vojnika.

Na ostrvu Krfu u mestu Gouvi je 1975. postavljena spomen ploča u znak sećanja na iskrcavanje srpske vojske koje je počelo 2016. godine na Badnje veče i trajalo do 5. aprila 1916. godine. Tekst na spomen ploči ispisan je na francuskom, grčkom i srpskom jeziku. Pretpostavlja se da je u Jonskom moru između ostrva Vido i ostrva Krf sahranjeno oko 10.000 srpskih umrlih vojnika.

Kako su za vreme i Prvog svetskog rata pored vojnika i civila stradali srpski i strani zdravstveni radnici, pozivam koleginice i kolege narodne poslanike da u Danu za glasanje glasaju za ovaj moj amandman, a poslanički klub SNS će u Danu glasati za ovaj Predlog zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da se u članu 2. Predloga zakona kojim se vrši izmena u članu 11. Zakona o lokalnoj samoupravi, doda novi stav 2. koji glasi: „Realizacijom statuta lokalne samouprave obezbeđuje se sveukupni razvoj Republike Srbije s posebnim osvrtom na unapređenje medicinskih ustanova“.

Opština Ćuprija je među prvim lokalnim samoupravama u Srbiji donela program lokalno ekonomskog razvoja, kojim je omogućila direktnu finansijsku podršku investicijama od interesa za opštinu. Ugovorena je i u toku je izrada plana detaljne regulacije industrijski park Dobričevo, čime će se omogućiti formiranje industrijske zone i trgovinskog centra za centralnu Srbiju.

U saradnji sa „Kargo“ a.d. formira se železnički kargo centar. Izgrađena je i uređena industrijska zona jedan, čime je obezbeđeno 16 ha građevinskog zemljišta u javnoj svojini, potpuno opremljena infrastrukturom.

Zahvaljujući, pre svega, našem predsedniku gospodinu Aleksandru Vučiću i Vladi Republike Srbije, Ćuprija je postala interesantna destinacija za inostrani kapital. U Ćupriji su, zahvaljujući turskom i kineskom kapitalu, počeli da rade sledeći pogoni: „Tibet moda“, od septembra 2016. godine, turski investitor, proizvodnja trikotaže, „Eurofiber“, od oktobra 2016. godine, kineski investitor, proizvodnja končanog vlakna, „OF grup“ od marta 2018. godine, turski investitor, tov junadi.

Trenutno opština Ćuprija ima manji broj zaposlenih od maksimalnog broja radnika koji je propisalo Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Od 553 zaposlena na neodređeno vreme 2013. godine, 407 trenutno zaposlenih na neodređeno vreme 2018. godine. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, potpredsedniče.

Dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da se u članu 1. ovog Predloga zakona, kojim se vrše izmene u članu 2. Zakona o lokalnoj samoupravi, doda novi stav 2, koji glasi – saradnjom lokalne samouprave sa državnom upravom obezbeđuje se sveukupni razvoj Republike Srbije, sa posebnim osvrtom na unapređenje medicinskih ustanova.

Ovim amandmanom se definiše koordinacija lokalne samouprave i državne uprave. Koleginice i kolege narodni poslanici, 21. jun 2013. godine je dan koji će većinska Ćuprija da pamti kao dan kada je SNS, preuzimajući odgovornost za budućnost Ćuprije, zaustavila privredni, ekonomski, bezbednosni, kulturni i svaki drugi sunovrat opštine Ćuprija.

Opština je bila devastirana, bez investicija, bez praktične mogućnosti za zapošljavanje, prezadužena kreditima, neisplaćenim obavezama, brojnim izgubljenim sudskim sporovima, blokiranim domom zdravlja, blokiranim mesnim zajednicama, blokiranim javnim preduzećima, bez javnog građevinskog zemljišta za izgradnju industrijske zone, bez fabrika, bez pozorišnih i filmskih predstava, sa školama i vrtićima u kojima nisu bila ulaganja od 2000. godine, sa razrušenim i neosvetljenim saobraćajnicama, sa ruiniranim trotoarima, sa zapuštenim parkovima.

Nažalost, Ćuprija je podsećala na zaboravljeni grad ili neosvetljeni tunel na putu između Jagodine i Paraćina. Međutim, uz nesebičnu pomoć, zalaganje i razumevanje našeg predsednika gospodina Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije, Opštinski odbor SNS u Ćupriji, zajedno sa rukovodstvom opštine i predsednikom opštine gospodinom Ninoslavom Erićem ulaže veliki trud u sagledavanju svih problema u organima uprave, javnim preduzećima, socijalnim, kulturnim, sportskim i kulturno-prosvetnim ustanovama.

Nakon sagledavanja zatečenog stanja, rukovodstvo opštine sprovodi finansijske i kadrovske reforme, vrši racionalizaciju i transformaciju javnih preduzeća. Ćuprija je danas likvidna opština u kojoj se budžet iz godine u godinu uvećava, nivo javnog duga je smanjen ispod 10% budžeta opštine. Isplaćene su sve obaveze opštine i njenih budžetskih korisnika, čime su stvoreni svi neophodni preduslovi za dalji ekonomski razvoj opštine.

Saradnjom lokalne samouprave sa državnom upravom obezbeđuje se sveukupni razvoj Republike Srbije i unapređenje i medicinskih ustanova. I poslanički klub SNS će u danu za glasanje glasati za ovaj predlog zakona, a ja pozivam koleginice i kolege narodne poslanike da glasaju za ovaj moj amandman. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovana guvernerko Tabaković sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, među najznačajnijim novinama ovog predloga zakona izdvaja se sledeće: dostavljanje jasnih i relevantnih informacija u preduugovornoj fazi i pri oglašavanju, pri čemu je teret dokazivanja da su dostavljene tražene informacije na finansijskoj instituciji, pravo korisnika da odustane od ugovora u roku od 14 dana, osim ako nije reč o ugovorima na berzi ili ugovora čija se vrednost često ili brzo menja, pravo korisnika da raskine ugovor bez troškova, kao finansijska institucija, kada ona prekrši odredbe ovog zakona, ništavost odredaba ugovora kojim se korisnik odriče prava koja su mu data ovim zakonom.

Da bi se sprečilo agresivno reklamiranje automatskim slanjem elektronske pošte ili na drugi sličan način, kada korisnik to ne želi, predviđeno je da je takav vid komunikacije moguć samo ako je korisnik prethodno izričito pristao na takvu komunikaciju.

Pored toga, prepreka za elektronsko zaključivanje ugovora bio je i zahtev da korisnik ima kvalifikovani elektronski potpis kada se traži pismena forma. Ovim zakonom se taj problem prevazilazi tako što se ovaj potpis traži samo za finansijsku instituciju, dok će korisnik moći da koristi za davanje saglasnosti i postojeće metode za plaćanje preko aplikacije elektronskog i mobilnog bankarstva.

Svi ovi pozitivni predlozi, kao i monetarna i finansijska sigurnost, doprinose daljem razvoju Republike Srbije, stvaraju uslove za dalje ulaganje u zdravstvo, zdravstvene ustanove, kadrove i obezbeđuju viši i kvalitetniji nivo pružanja zdravstvenih usluga. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana guvernerko Tabaković sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, predlažem da se u članu 2. Predloga zakona doda stav 2. koji glasi – osnovnim pojmovima i realizacijom ovog zakona obezbeđuje se sveukupni razvoj Republike Srbije s posebnim osvrtom na unapređenje medicinskih ustanova, time se dodatno definiše član 2. ovog Predloga zakona.

Narodna banka Srbije je u proteklih šest godina obavljala i veoma značajnu ulogu u procesu evropskih integracija Republike Srbije, i to kroz proces pridruživanja i kroz proces pristupanja. Učešćem u radu 11 od 35 pregovaračkih grupa, Narodna banka Srbije je po obuhvatu i broju oblasti za koje je nadležna ostvarila ulogu jedne od vodećih institucija u pregovorima Republike Srbije sa

Evropskom unijom. U procesu evrointegracija Narodna banka Srbije rukovodi pregovaračkom grupom 17 – ekonomska i monetarna pitanja, koja uključuje predstavnike 12 državnih institucija. Pregovaračka grupa Narodne banke Srbije pripremila je predlog pregovaračke pozicije za Poglavlje 17, koji je Vlada Republike Srbije usvojila u martu 2018. godine. U okviru pregovaračke grupe devet – finansijske usluge, kojom rukovodi Narodna banka Srbije, uz veliko zalaganje, profesionalizam i trud svih članova pregovaračke grupe sačinjen je predlog pregovaračke pozicije.

Vlada Republike Srbije je pregovaračku poziciju za Poglavlje 9 usvojila 12. oktobra 2017. godine, a Sekretarijatu saveta Evropske unije dostavila 16. oktobra 2017. godine, pri čemu je kvalitet ovog dokumenta potvrđen u procesu konsultacija sa Evropskom komisijom, u kojem nije bilo dodatnih komentara. Sa takvom odgovornom politikom Narodne banke Srbije i Vlade Republike Srbije stvoreni su uslovi za nastavak ulaganja u medicinske ustanove, zahvaljujući čemu je u protekle četiri godine u zdravstvo Srbije uloženo više nego u proteklih nekoliko decenija.

Srpska napredna stranka će u danu za glasanje podržati ove predloge zakona. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovana guvernerko sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, sveopšti trend digitalizacije društva koji se osetno brže razvija u finansijskom sektoru, vrednost obavljenih transakcija karticama na internetu u 2017. godini je oko 20 milijardi dinara i dovodi do potrebe da se uvede posebna zaštita za korisnike koji nisu fizički prisutni u momentu pružanja informacija ili zaključivanja ugovora koji koriste internet ili mobilne telefone, što stvara rizik da će korisnik bez potrebnih objašnjenja izabrati finansijski proizvod i obavezati se prema finansijskoj instituciji ugovorom koji ne odgovara njegovim potrebama, a može trajati više godina.

Ovim zakonom se uvodi posebna zaštita za korisnike svih finansijskih institucija koje posluju na našem tržištu, uključujući i one koji nisu pod nadzorom Narodne banke Srbije. Zaštitom su obuhvaćeni, ne samo potrošači, već i poljoprivrednici i preduzetnici.

Korisnici finansijskih usluga osetiće pozitivan uticaj kroz širu dostupnost finansijskih usluga i veći izbor između postojećih pružalaca finansijskih usluga na tržištu kako bi mogli da odaberu najpovoljniju finansijsku uslugu koja odgovara njihovim potrebama, bez obzira na to koliko je daleko najbliža ekspozitura.

U svakom slučaju, dalje se podstiče već prisutna digitalizacija u finansijskom sektoru i ohrabruju korisnici na masovniju upotrebu tih usluga putem savremenih sredstava komunikacije, dodatnom zaštitom, te je u prošloj godini po prvi put broj korisnika mobilnog bankarstva u Srbiji prešao broj od jednog miliona korisnika.

Svi ovi pozitivni efekti i finansijska sigurnost doprinose razvoju Republike Srbije, a svakako stvaraju se uslovi za dalje ulaganje u zdravstvo i poboljšanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Zato u danu za glasanje SNS će podržati ova predložena zakonska rešenja. Zahvaljujem.