Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8263">Đorđe Milićević</a>

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije

Govori

Ministre Antiću, dva minuta je isteklo.
Zahvaljujem.
Po amandmanu za reč se javio narodni poslanik Boško Obradović. Izvolite.
Molim vas da se vratimo na amandman. Nemojte da se bavimo političkim kalkulacijama i niko nije vlasnik…
Opet se bavite političkim kalkulacijama.
Pošto ste postavili meni pitanje, odgovoriću vam onog trenutka kada budem predstavnik predlagača. Pošto u ovom trenutku predsedavam sednicom, to pravo ću ustupiti predstavniku predlagača.
Gospođa Mira Petrović, osnov javljanja – pravo na repliku. Izvolite.
Molim vas još jednom da se prijavite.
Gospođo Petrović, vi se prijavite još jednom i samo sačekajte sekund. Izvolite.
Osnov javljanja je više puta pomenut PUPS.
Najpre pravo na repliku, narodni poslanik Boško Obradović. Izvolite.
Zahvaljujem.
Gospodine Orliću, pravo na repliku imate i vi i koleginica Mira Petrović.
Dozvolite da najpre dam reč narodnoj poslanici Miri Petrović. Izvolite.
Povreda Poslovnika. Reč ima narodni poslanik Miroslav Aleksić.
Gospodine Aleksiću, javili ste se i ukazali na povredu Poslovnika. Koliko sam shvatio, suština je u tome da se ne dozvoli direktno obraćanje, ali dozvolićete da se i kolega Obradović direktno gospođi Petrović. Da smo sprečili raspravu, onda bi bilo da sprečavamo demokratsko sučeljavanje mišljenja.
Da li želite da se Narodna skupština u danu za glasanje izjasni o ukazanoj povredi Poslovnika? (Da) Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Orlić, replika. Izvolite.
Zahvaljujem. gospođo predsednice.
Dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Ministarstva, Predlog budžeta za 2017. godinu za poslanički klub SPS predstavlja suštinsku prekretnicu u svakom smislu na nekoliko pravaca. Ovaj budžet po našem mišljenju specifičan je po tome jer je i stabilizacioni, jer je i razvojni i socijalni, ali i štedljiv. Stabilizacioni je jer imamo zdrave javne finansije. Imamo boljitak koji je zasnovan na zdravim osnovama. Razvojni je jer nastavljamo sa istim tempom investicija ekonomski oporavak, ekonomski razvoj, veća izdvajanja, dva puta veća sredstva infrastrukturu za obnovu i izgradnju zemlje, već sredstva za poljoprivredu. Privatni sektor postaje jedan od stubova i nosilaca ekonomskog razvoja. Socijalni je jer Vlada Republike Srbije ima odgovoran odnos prema socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, daleko veća izdvajanja za socijalna davanja i štedljiv jer Srbija i danas jeste u programu MMF-a. Dakle, po našem mišljenju, tri su ključne karakteristike kada govorimo o Predlogu budžeta za 2017. godinu, a to su reforme, rast i razvoj.
Ovaj Predlog budžeta vrlo jasno potvrđuje da Srbija ima Vladu prosperiteta, stabilnosti i napretka. Lestvica je podignuta visoko. Postavljeni su visoki ciljevi kada je reč o planiranom i predviđenom istorijskom deficitu i mi smatramo da je to veoma važno, pre svega za budućnost Srbije, važno je za budućnost svih građana Srbije. Mi ovde govorimo zapravo o budućnosti Srbije, govorimo o još jednoj potvrdi odlučnosti i opredeljenosti Vlade Republike Srbije da uloži ogroman napor, rad, trud da se Srbija razvija, a da sa druge strane građani Srbije žive bolje i da životni standard građana Srbije bude još bolji.
Znaci ekonomskog oporavka, ako pogledamo parametre i pokazatelje Predloga budžeta za 2017. godinu, znaci ekonomskog oporavka su i vidljivi i prepoznatljivi. Srbija je po brojnim pokazateljima danas lider u regionu zapadnog Balkana i danas je potpuno jasno da su reforme bile pitanje opstanka Srbije. Reforme da bi Srbija u ekonomskom smislu bila zdrava zemlja i danas je potpuno jasno da reformski kurs Vlade Republike Srbije nema alternativu.
Kada danas čujemo kritike na račun reformskog puta Vlade Republike Srbije i kada danas čujemo kritike na račun teških i nepopularnih mera koje je preduzimala Vlada Republike Srbije u prethodnom vremenskom periodu, bilo bi dobro da čujemo i šta je to alternativa, a da to nije spisak lepih želja, da to nije ono što bi građani želeli da čuju i što u finansijskom i ekonomskom smislu bi Srbiju vodilo ka finansijskom bankrotu i ka finansijskom kolapsu.
Budžet je pravljen na realnim, a ne na političkim osnovama. Dakle, budžet je pravljen na zdravim osnovama i ovo je sistemski i sveobuhvatan odgovor na aktuelni trenutak i na veoma realan način sagledava vidljive i prepoznatljive rezultate u pozitivnom smislu koje je u oblasti reformi, kada je reč o ekonomiji i finansijama postigla Vlada Republike Srbije.
Dakle, Vlada gradi jedan zdrav sistem koji nema veze sa politikanstvom, koji nije politička proklamacija, jedan zdrav sistem koji je prepoznatljiv, uvažavan i poštovan u svetu, zdrav sistem koji, ponavljam, nema dodirnih tačaka sa nekakvom političkom proklamacijom, već sa onim što jeste život i ekonomija.
Ono što je veoma važno, druga godina za redom, ministre Vujoviću, kada nemamo rebalans budžeta i to je dobar pokazatelj i potvrda da Vlada dobro planira budžet, imamo prihode koji su uvek iznad planiranih i imamo rashode koji su ispod planiranih. Dakle, fiskalni rezultati nadmašuju očekivanja i to je ono što je za nas od izuzetne važnosti i značaja.
Slažemo se kada kažete da je 2014. godine postojao jedan ambiciozan pristup, ali rezultati koji su postignuti su daleko iznad ciljeva koji su tada postavljeni i to potvrđuje i Svetska banka i MMF, ali i Fiskalni savet. I kada je reč o učešću javnog duga, najpre želim da kažem da mislim da smo dva izuzetno važna cilja u potpunosti ostvarili, učešće javnog duga i BDP-u i trajno smanjenje budžetskog deficita.
Te 2014. godine mi smo jasno rekli – Vlada ima dugoročan plan i jasno i precizno definisane ciljeve, ima konkretan program i konkretne rokove i sve to jeste dalo dodatnu snagu i stabilnost reformskim procesima, kredibilitet reformskim procesima, što su na pravi način prepoznale i međunarodne organizacije.
Dakle, kao što ste rekli u uvodnom izlaganju, ovaj budžet sadrži i onaj razvojni deo koji treba da obezbedi rast i rast je zasnovan na investicijama, povećanju obima izvoza, ali obzirom da ćemo u 2017. godini, od januara 2017. godine, dakle, imamo povećanje minimalne cene zarada, imamo povećanje plata u javnom sektoru i povećanje penzija, realno je da treći oslonac i okosnica tog rasta bude i privatna potrošnja.
Da nema zapaženih rezultata u oblasti ekonomije i finansija, pa sigurni smo da MMF ne bi dao saglasnost i ne bi učinio nešto što nije uobičajena praksa, da odobri povećanje primanja u periodu dok traje program. Povećanje plata u javnom sektoru i povećanje penzija je zasnovano na zdravim i na realnim osnovama. Na pravi način racionalno se raspolaže sa onim što imamo. Godine 2014, podsetiću vas, ovde u ovoj sali je vođena rasprava na temu teških i nepopularnih mera koje Vlada Republike Srbije mora da započne. Ključna kritika je tada bila da se nešto otima penzionerima, ključna kritika kada govorimo o smanjenju plata i penzija.
Međutim, suština nije bila u tome. Suština rasprave koju smo vodili je bila u tome da mi zapravo govorimo o merama koje su spas za srpsku ekonomiju. Da smo mi u tom trenutku govorili o merama koje je predložila Vlada, merama koje su se ticale budućnosti Srbije i budućnosti svakog građanina Srbije i da Srbija mora da se reformiše i da se Srbija nije reformisala i da nismo započeli reformske procese, mi danas ne bi imali rezultate koji su prepoznatljivi i vidljivi u Predlogu budžeta za 2017. godinu.
Kada čujemo kritike da se premalo izdvaja za penzije, da Vlada premalo izdvaja za penzionere, pa znate kako, evidentno je povećanje. Do povećanja se došlo kroz ogroman rad, trud i napor, i imamo povećanje, a imamo plus u državnoj kasi. Neodgovorno i neozbiljno bi bilo da imamo nerealna povećanja, a da imamo minus u državnoj kasi.
Ono što je za nas ohrabrujući podatak, kada govorimo o Predlogu budžeta za 2017. godinu, jesu dva puta veća izdvajanja za infrastrukturne projekte za obnovu i izgradnju Srbije. Dakle, Srbija se infrastrukturno uvezuje po svim putničkim i železničkim pravcima i investicija u infrastrukturu za nas nikako ne može da bude definisana kao trošak. To je investicija u budućnost. Nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja, a kroz realizaciju infrastrukturnih projekata, kapitalnih projekata, to je realna šansa da se nastavi sa uspešnim rešavanjem, ono što jeste danas jedno od gorućih pitanja u Srbiji, pitanja nezaposlenosti.
Srbija danas ima političku i ekonomsku stabilnost i to je veoma važno i uz političku i ekonomsku stabilnost uslove i podsticaje koje Srbija daje potencijalnim investitorima i, kada je reč o smanjenju birokratije i bržem izdavanju dozvola, to sve čini Srbiju veoma privlačnom, najprivlačnijom zemljom u ovom delu Evrope za investiranje.
Šta želim da kažem? Dosta toga je urađeno kada govorimo o poslovnom, investicionom ambijentu i poslovnoj klimi i Srbija danas jeste atraktivna investiciona destinacija i u prilog ovoj konstataciji govori jedan podatak iz ekspozea predsednika Vlade Republike Srbije. Dakle, od trenutka kada je konstituisana Vlada Republike Srbije, pa 27 meseci unazad, u Srbiji je otvoreno 38 fabrika, deset hiljada novih radnih mesta, taj broj je danas daleko veći. Tih deset hiljada novih radnih mesta u lancu vuče još veći broj radnih mesta, i to je ono što građani očekuju od odgovorne i ozbiljne Vlade koja posvećeno radi svoj posao.
Smatramo da su pred Srbijom dobre godine, ali moramo da nastavimo i smatramo da su pred Srbijom još bolji rezultati, ali moramo da završimo započete reforme. Moramo u sistemu, kako da kažem, da iznađemo tačke koje su odlivale novac iz budžeta i da taj novac usmerimo u dobrom pravcu. U potpunosti se slažemo kada predsednik Vlade kaže da nam je potrebno da nastavimo i da ubrzamo strukturne reforme, pre svega, kada govorimo o javnim preduzećima. Naravno, da javna preduzeća moraju daleko veći prihod da ostvaruju, da moraju da budu racionalnija, da moraju da budu efikasnija i da moraju da budu jeftinija.
Naravno da imate našu podršku. Imate podršku poslaničkog kluba kada izađete sa konceptom reformi javnog i jačanje privatnog sektora.
Takođe, smatramo, u potpunosti se slažemo, da u privatnom sektoru jeste budućnost. Dakle, privatni sektor je važan za privredu, jer otvara nova radna mesta, ali privatni sektor je važan i za državu, pa država živi od poreza i dažbina koje ubira iz dobiti preduzeća i veoma je važno da privatni sektor postaje jedan od oslonaca i okosnice ekonomskog razvoja i ekonomskog oporavka Srbije. Moramo da zadržimo fiskalnu disciplinu kontrola i naplata, da nastavimo sa odlučnom borbom protiv sive ekonomije i tu se u potpunosti slažemo.
Još jedna stvar za koju smatramo da je jako važna i delimično je o tome bilo reči tokom današnje i jučerašnje rasprave. Naime, tu je i ministarka Brnabić, smatramo da uređena Srbija i uređena država podrazumeva i uređene lokalne samouprave. Dakle, da uređena Srbija počiva na, u ekonomskom i finansijskom smislu dobro uređenim lokalnim samoupravama. I lokal mora da bude uspešan. Različita je situacija od opštine do opštine, od grada do grada.
Pre izvesnog vremenskog perioda smo usvojili izmene i dopune Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i nije tačno da neko otima nešto lokalnim samoupravama, već je pronađena jedna mera i ravnoteža između onoga što jesu bili rigidni zahtevi MMF, sa jedne strane, i onoga što jesu realne potrebe opština i gradova, sa druge strane. Dakle, niko ne uzima ništa i ne otima lokalnim samoupravama. Traže se alternativni izvori prihoda, ali izvinite, lokalne samouprave moraju da budu odgovornije, moraju da budu ozbiljnije, moramo da se potrudimo da sprečimo nenamensko trošenje sredstava u lokalnim samoupravama i da lokalne samouprave budu efikasnije, stabilnije i transparentnije, ali da budu i predvidljivije.
Još jedan zakon koji je vezan za lokalne samouprave je Zakon o javnoj svojini. Mislimo da je to kvalitetan zakon koji mora i treba da se implementira i da lokalne samouprave postanu vlasnici javne svojine, jer smatramo da je to dobra baza i osnov za razvoj lokalnih samouprava.
Naravno, važno je, i to želim potpuno jasno i precizno da kažem, mi nismo protiv privatizacije. U potpunosti se slažemo sa predsednikom Vlade Republike Srbije. Nismo protiv privatizacije, ali smo protiv neuspešne privatizacije. Smatramo da je veoma dobro i pozitivno da su prvi put Predlog zakona o budžetu podržali i sindikati.
Šta je suština? Moramo da nastavimo da zarađujemo, da trošimo daleko manje od onoga što zaradimo, da naučimo da se, kao i do sada, način na koji se ponaša Vlada, da se ponaša racionalno i domaćinski, da na pravi način raspolaže sa onim što ima, da nastavimo da idemo u pravcu smanjenja javnog duga, smanjenja budžetskog deficita. Rekao sam, ciljevi koji su postavljeni, kada je reč o deficitu, jesu veoma važni za budućnost Srbije, da nastavimo da idemo u pravcu ekonomskog napretka i ekonomskog rasta. Ukoliko ostvarimo ono što smo definisali kao rast, pa naravno da to znači i bolji životni standard i više radnih mesta i daleko veća primanja.
Ne kažemo da je posao završen, ali Srbija je na dobrom putu i pozitivan trend je vidljiv i prepoznatljiv. Prepoznatljiv je pozitivan trend koji vodi ka boljitku, ali boljitku koji je u svakom sektoru zasnovan na zdravim osnovama. Prepoznatljiva je, rekao bih, namera, intencija Vlade Republike Srbije da uloži ogroman napor, trud i rad da Srbija ostane na dobrom putu.
Važno je da sačuvamo ono što smo u oblasti ekonomije i finansija postigli, kao veoma zapažene, pozitivne i uspešne rezultate i da započete procese privedemo kraju. Verujemo da će Srbija u budućnosti biti ekonomski uspešna, razvijena, moderna zemlja, država koja će biti deo porodice evropskih naroda, da će Srbija biti država u kojoj ćemo imati kompletnu novu infrastrukturu, nove investicije, nove fabrike u kojima će raditi građani Srbije. Zahvaljujem.
Reč ima najpre ministar Aleksandar Vulin.
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Aleksandar Antić. Izvolite.
(Zoran Živković, s mesta: Replika.)
(Goran Ćirić, s mesta: Replika.)
Samo da razjasnimo.
Ja sam u obavezi da najpre reč dam ministru. To je prva stvar.
(Zoran Živković, s mesta: Replika ima prednost.)
Druga stvar kada je reč o replikama gospodine Ćiriću, nijednog trenutka niste pomenuti ni vi ni Demokratska stranka.
(Goran Ćirić, s mesta: Pomenuta je stranka dva puta.)
Ni vi ni Demokratska stranka.
Gospodine Živkoviću, u kom delu ste …
(Zoran Živković, s mesta: Ja sam se prepoznao u bajkama.)
Ne mogu da vam dam osnov, nemate osnov.
(Zoran Živković, s mesta: Ni za bajke?)
Ni za bajke. Žao mi je.
Gospodine Antiću, izvolite.
Zahvaljujem.
Po Poslovniku, Goran Ćirić.
Zahvaljujem gospodine Ćiriću.
Koliko sam shvatio ne želite da se Narodna skupština u danu za glasanje..
(Goran Ćirić, s mesta: Želim da se izjasnim da je bila povreda Poslovnika.)
Želite.
Ne mislim da sam prekršio Poslovnik, može se desiti da sam prečuo, ali ne mislim da je gospodin Vulin pomenuo kako ste rekli dva puta DS. Između ostalog, obzirom da ste pomenuli član 104. stav 3. kaže da o korišćenju prava iz stava 1. i 2. ovog člana odlučuje predsednik Narodne skupštine, u konkretnom slučaju predsedavajući Narodne skupštine.
Gospodine Aleksiću, vi imate osnova za repliku, dobićete reč, dva puta ste pomenuti od strane ministra Antića, ali prvo moram dati reč ministru dr Dušanu Vujoviću. Izvolite.
Ministar je odustao.
Replika, narodni poslanik Miroslav Aleksić. Izvolite.