Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovano predsedništvo, poštovani predstavnici Ministarstva, ministre, gospođo Malović, dame i gospodo narodni poslanici, usvajanjem seta pravosudnih zakona o kojima Republički parlament danas započinje raspravu, jasno je, biće poslata jedna poruka EU o reformi pravosuđa u Srbiji. U oceni Evropske komisije, vrlo eksplicitno, između ostalog, kaže se da su reforme pravosuđa jedan od uslova da Srbija 2009. godine dobije status kandidata za članstvo u EU.
Na ovakvu konstataciju, naravno, nameće se jedno logično pitanje na koje će predstavnici Ministarstva, ubeđeni smo, dati odgovor, da li će u oblasti pravosuđa, konkretno, jer danas započinjemo raspravu o setu pravosudnih zakona, taj uslov biti usvojen i ispunjen, kada se usvoji set predloženih pravosudnih zakona, odnosno da li je to sasvim dovoljno za oblast pravosuđa.
S druge strane, naravno da obaveza usvajanja predloženih zakona proističe iz Ustava koji je donet 2006. godine i predviđeno je da svi zakoni stupe na snagu 1. januara 2010. godine.
Poslanički klub SPS i JS će podržati predloženi set pravosudnih zakona, jer podržavamo onaj konačan cilj koji treba da postignemo usvajanjem seta pravosudnih zakona, a to je, pre svega, jedan moderniji i efikasniji pravosudni sistem u Srbiji i nezavisno stručno sudstvo sa, da kažemo, potpunim integritetom, odnosno da povratimo poverenje građana u pravosuđe, da imamo pravosuđe u koje će građani verovati.
Od nove reforme pravosuđa, treba reći, zavisi zaštita ljudskih prava i sloboda, i mi želimo da u Srbiji za tri do četiri godine, primenom ovih predloženih zakonskih rešenja, zaista imamo pravo i efikasno pravosuđe. Amandmanima koje smo podneli, u dogovoru sa predstavnicima Ministarstva, mi želimo da damo dodatni doprinos u realizaciji ovog cilja. Smatramo da je jako dobro da set zakonskih predloga ovakve važnosti, tu se slažem u potpunosti sa kolegom koji je malopre govorio, prođe jednu stručnu i javnu raspravu.
Više puta smo od predstavnika resornog Ministarstva mogli čuti da su tekstovi nacrta zakona prošli više krugova konsultacija, da su bili upućeni na komentare i sugestije ministarstva u međunarodnim organizacijama, nakon čega su razmatrana i pojedinačna rešenja. Između ostalog, moglo se čuti i da su svi tekstovi poslati na ekspertize Savetu Evrope i Venecijanskoj komisiji i, naravno, ekspertima Evropske komisije. Međutim, jedan deo javnosti Srbije, na osnovu saopštenja organizacije Društva sudija Srbije, percipira da nije bilo javne rasprave i da su u tom pogledu istaknuti nacrti zakona na sajtu Ministarstva, ali da to nije sasvim dovoljno.
Mi, zaista, želimo da verujemo da nakon ove rasprave i nakon još jednog obrazloženja predstavnika Ministarstva niko od poslanika po ovom pitanju neće biti u dilemi i nedoumici. Za nas je naučni i stručni sud, kao i sud javnosti po ovom pitanju veoma važan. S druge strane, kada govorimo o setu pravosudnih zakona za nas je vrlo stručan sastav koji čine predstavnici Ministarstva, Misije OEBS u Srbiji, pravosuđa, tužilaštava, sudijskih i tužilačkih organizacija.
Treba istaći da će primena seta predloženih pravosudnih zakona doneti najveće promene u sudskom sistemu Srbije od 1946. godine.
Potreba za reformom pravosuđa zahteva zakonske izmene koje će urediti novu mrežu sudova i javnih tužilaštava u Srbiji. Nova mreža će uključiti i nove pravosudne institucije, kao što je već ovde rečeno –Vrhovni kasacioni sud, apelacioni i upravni sudovi.
Dakle, opštinski sudovi, kojih u Srbiji trenutno ima 120, biće reorganizovani u osnovne sudove, kojih će biti 34, koji će biti smešteni u okružne centre. Koliko shvatamo nijedan sud neće imati manje od 40 sudija.
Osnovni sudovi će imati sudske jedinice, kako bi građani imali pristup da u jedinicama mogu da obave administrativne poslove. Dakle, tamo gde se danas nalaze opštinski sudovi koji neće dobiti status osnovnog suda ostaće sudske jedinice. U sudske jedinice sudije će dolaziti po potrebi, a građani i njihovi zastupnici će moći da overe dokumenta, predaju predmete u pisarnici, imaju uvid u predmete, kao i da obave neka suđenja.
Želimo da verujemo u stav Ministarstva da će nova mreža sudova olakšati posao sudijama, povećati efikasnost i kvalitet sudskih postupaka, odnosno podržavamo cilj reforme pravosuđa da se sudski sporovi brže rešavaju i da suđenje u prvom stepenu traje najduže godinu dana, a u drugom stepenu šest meseci.
U novoj mreži sudova, kako je rečeno, biće povećan broj sudskih pomoćnika. Dakle, svaki sudija, sem daktilografa, imaće i pomoćnike, što je dodatni razlog da se očekuje efikasniji rad.
Prema ovom predlogu, dakle, u Srbiji će postojati 44 prekršajna suda. Sva mesta u kojima će biti ukinuti organi za prekršaje dobiće odeljenja prekršajnih sudova. Takođe, u Srbiji će biti formirano 26 viših sudova, 16 privrednih i četiri apelaciona suda – u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.
Što se tiče osnovnih javnih tužilaštava evidentno je da ćemo imati jednu racionalniju mrežu osnovnih javnih tužilaštava koja će pratiti mrežu osnovnih sudova i čini nam se da je isto i sa višim tužilaštvima.
Koliko smo mogli da shvatimo, kada je reč o osnovnim javnim tužilaštvima, ne očekuje se bitnija promena u broju nosilaca tužilačke funkcije i ostalih zaposlenih. Cilj koji se želi postići predloženim setom pravosudnih zakona nije sporan i Poslanički klub SPS – Jedinstvena Srbija podržava nastojanja i Vlade i resornog Ministarstva u realizaciji tog cilja. Ali o kvalitetu predloženih zakona moći ćemo da govorimo tek kada počnu i praktično da se primenjuju.
Može se, recimo, prihvatiti da je dobra strana Predloga zakona to što će sudije biti izmeštene i na taj način se smanjuje pritisak male sredine.
S druge strane, sud u malim sredinama nije samo organ sudske vlasti, već ima jedan poseban fenomen, jedan poseban društveni i lokalni značaj, jer okuplja one najuglednije i najobrazovanije ljude u toj sredini. Neki sudovi čak postoje i čitav vek, imaju tradiciju. Recimo, Sud u Mionici, gde je u Prvom srpskom ustanku nastalo novovekovno srpsko sudovanje, zbog čega bi se mogle očekivati neke negativne posledice – zato što će biti neophodno da se izvrši nova raspodela predmeta u nove sudove?
Nova raspodela mogla bi jako dugo da traje, a možda u nekim slučajevima nova mreža sudova podrazumeva započinjanje sudskih postupaka ponovo, ukoliko nova mreža ima za posledicu promenu sudskog veća. Ako postoje uporedna iskustva, a postoje u susednim zemljama, možda je ipak trebalo napraviti jednu eksperimentalnu primenu seta predloženih zakonskih rešenja, pa ukoliko efekat bude pozitivan onda to primeniti na teritoriji Republike Srbije.
Tačno je da je svakako jedna od najbitnijih reformi koje se u Srbiji danas odvijaju reforma pravosuđa. Imajući to na umu, danas kada započinjemo raspravu o setu predloženih pravosudnih zakona, a pre nego što usvojimo predložena zakonska rešenja, još jednom, naravno, treba postaviti pitanje i dati odgovor na to pitanje – da li su u prethodnom periodu izvršene dovoljne i detaljne analize celokupnog pravosuđa u Srbiji, odnosno detaljne analize stanja u pravosuđu.
Na samom kraju, ubeđeni smo da će ovakvim sistemom sudova posao biti nešto ravnomernije raspoređen među sudijama, kao što je ovde već rečeno, i da nam se neće dešavati da neke sudije imaju godišnje nekoliko stotina predmeta, a drugi oko desetak ili 15. Naravno, mora se voditi računa da sudije ne budu udaljene više od 50 kilometara od radnog mesta i da se primenom sistema omogući specijalizacija sudija za pojedine oblasti. Zahvaljujem.