Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovano predsedništvo, poštovana ministarko, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je šest zakonskih predloga koji se tiču oblasti pravosuđa. Najpre, želim da kažem da će poslanički klub SPS - JS podržati predloženi zakon o Pravosudnoj akademiji, jer, podržavajući ovaj zakon, želimo da podržimo cilj koji se želi postići usvajanjem ovog zakonskog predloga, a to je da se obezbedi profesionalno, nezavisno, nepristrasno i efikasno obavljanje sudijske i tužilačke funkcije i stručno i obavljanje poslova sudijskog i tužilačkog osoblja, kako je, između ostalog, navedeno u članu 2. ovog zakonskog predloga. Naravno da želimo da verujemo da će, nakon usvajanja ovog zakonskog predloga, biti zaobiđena i ostavljena po strani svaka mogućnost, ili eventualna mogućnost političkog pritiska, političke pristrasnosti prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija.
Ovim zakonskim predlogom predviđeni su jasni normativni okviri kojima se uređuje obuka za sudije i tužioce, što je, između ostalog, predviđeno novim zakonima koji uređuju organizaciju pravosudnih organa u Republici Srbiji, koje smo usvojili u decembru 2008. godine, a u cilju, kako je i rečeno, stvaranja efikasnog, nepristrasnog i modernog, pre svega, pravosuđa.
S druge strane, ovaj zakonski predlog unapređuje i jasno formuliše kriterijume za izbor i napredovanje sudija, odnosno, jednostavno rečeno, nakon usvajanja ovog zakonskog predloga, vrlo jasno će se znati ko može i po kojim uslovima, po kojim kriterijumima da bude izabran za sudiju ili tužioca, bez bilo kakvog uticaja i pritiska na sam izbor.
Naime, ovaj zakonski predlog definiše okvire kojima je uređena obuka, što ima za cilj formiranje objektivnih, realnih i merljivih kriterijuma kada je reč o izboru i napredovanju.
Akademija, kao što smo mogli čuti, raspisuje konkurs za prijem u program početne obuke i formulisani su opšti uslovi za prijavu. Predviđeno je polaganje testa za upis na Akademiju, koji obuhvata praktični, teorijski i test ličnosti. Komisija za prijemni ispit utvrđuje rang listu prema rezultatima sva tri dela ispita. Akademija traje 24 meseca i završna ocena predstavlja zbir ocena svakog dela obuke i ocene sa završnog ispita.
Zakonskim predlogom je, takođe, predviđeno da korisnici početne obuke zasnivaju radni odnos u Akademiji za vreme trajanja obuke i imaju pravo na platu, koliko mi se čini, u iznosu od 70% osnovne plate sudija osnovnog suda. To je precizno formulisano članom 40. zakonskog predloga.
Što se tiče broja korisnika početne obuke za sudije prekršajnog i osnovnog suda, odnosno za zamenika javnog tužioca, utvrđuju ga Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca, rukovodeći se, pre svega, kako je i navedeno, objektivnim potrebama pravosuđa, što je od izuzetne važnosti.
Ono što, takođe, treba istaći, a što je definisano članom 40. predloženog zakonskog rešenja, jeste da je Visoki savet sudstva, odnosno Državno veće tužilaca dužno da, prilikom predlaganja kandidata za izbor sudija prekršajnog ili osnovnog suda, odnosno zamenika osnovnog javnog tužioca, predloži kandidata koji je završio početnu obuku na Akademiji, a prema uspehu ostvarenom na toj obuci. Ukoliko među prijavljenim kandidatima, što je predviđeno članom 40, nema kandidata koji su završili početnu obuku, Visoki savet sudstva, odnosno Državno veće tužilaca može predložiti kandidata koji ispunjava opšte uslove za izbor.
Kada je reč o ovom zakonskom predlogu, želim da kažem i da strategija reforme pravosuđa predviđa da se Pravosudni centar transformiše u instituciju za obuku u pravosuđu i da se na celovit način uredi početna i stalna obuka sudija, javnih tužilaca, sudijskih i tužilačkih pomoćnika i pripravnika, ali i obuka zaposlenih u sudijskoj i tužilačkoj administraciji.
Kada je reč o samim organima Akademije i nadležnostima, predviđeni su – upravni odbor, direktor i programski savet. Zakon, kako je precizirano, stupa na snagu 1. decembra 2009. godine. Nakon toga, biće imenovan vršilac dužnosti direktora, koji treba da pripremi sve ono što je neophodno od uslova za početak rada Akademije i transformaciju Pravosudnog centra. Inače, predviđeno je da zakon počne da se primenjuje od 1. januara 2010. godine.
Upravni odbor Akademije čine tri predstavnika koje imenuje Visoki savet sudstva, od kojih, jednog imenuje na predlog udruženja sudija, tri predstavnika imenuje Državno veće tužilaca, jednog, na predlog Udruženja javnih tužilaca, imenuje Vlada.
Ako govorimo o samim nadležnostima Upravnog odbora, kao što je, između ostalog, navedeno i u uvodnom izlaganju, najvažnije je usvajanje programa obuke.
Suštinski gledajući, imajući na umu set od sedam pravosudnih zakona koji su usvojeni krajem prošle godine, odnosno u decembru 2008. godine, nakon usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji, želimo da verujemo da ćemo zaokružiti jednu celinu kada je reč o reformi srpskog pravosuđa.
S obzirom na to da sam na samom početku već istakao da će Poslanički klub SPS – JS-a podržati predloženi zakon o Pravosudnoj akademiji, analogno tome, potpuno je logično da ćemo u danu za glasanje podržati izmene i dopune Zakona o javnom tužilaštvu, kao i izmene i dopune Zakona o sudijama.
Šta se postiže predloženim izmenama, već je rečeno. Stvara se zakonski osnov, mogućnost da sudija, javni tužilac, odnosno zamenik javnog tužioca, mogu biti članovi organa upravljanja Pravosudne akademije, s obzirom na to da je reč o instituciji koja je nadležna za obuku u pravosuđu, a, s druge strane, imajući na umu znanje koje se stiče praksom, koja svakako poseduju i sudija i javni tužilac, odnosno zamenik javnog tužioca.
Kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, nakon Zakona o uređenju sudova, koji je usvojen decembra 2008. godine, uspostavljena je nova organizacija, a za vođenje krivičnog postupka u prvom stepenu podeljene su nadležnosti između osnovnih i viših sudova.
Ovim zakonskim predlogom, spisku krivičnih dela za koje sudi viši sud dodati su i pojedini oblici krivičnih dela za koje je do sada bio nadležan osnovni sud, a koja se izdvajaju po svojoj ozbiljnosti.
Što se tiče Zakonika o krivičnom postupku, odnosno odlučivanja o žalbi po skraćenom postupku, predlog je da za ovo bude nadležan Apelacioni, umesto Višeg suda.
Suštinski gledajući, ovde je reč o opravdano predloženim rešenjima, u cilju efikasnosti, kako je navedeno i u obrazloženju, imajući na umu novi zakon o uređenju sudova, koji je usvojen decembra 2008. godine.
Predloženim izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, važeći zakon treba da bude usklađen sa Krivičnim zakonikom Srbije, zakonima o javnom tužilaštvu, o uređenju sudova i sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Ono što je predloženo, primenjuje se na postupke protiv okrivljenih za ratne zločine, za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i za pomoć počiniocima.
U nekoliko crta, reći ću koje se novine unose predloženim izmenama i dopunama Zakona. Precizirane su okolnosti u kojima neko može imati datog svedoka saradnika u postupcima za ratne zločine. Precizirane su odredbe za sklapanje sporazuma o priznanju krivice, bez obzira na zaprećenu kaznu zatvora. Omogućeno je medijima snimanje i javno emitovanje sudskih postupaka, u skladu sa predloženim članom 16a. ovog zakonskog predloga. Vreme koje je lice provelo u pritvoru Haškog tribunala neće se uračunati u trajanje pritvora koji je u postupku pred domaćim sudom, ali će biti uračunato u kaznu koju sud bude izrekao.
Shodno novoj organizaciji sudova, precizirano je da će predmeti ratnih zločina biti u nadležnosti Višeg i Apelacionog suda i definisane su odredbe koje se tiču izbora tužioca i zamenika.
Na samom kraju, želim da kažem da će Poslanički klub SPS-JS-a podržati i predložene izmene i dopune Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, jer, suštinski gledajući, ovde je reč o usklađivanju navedenog zakona, pre svega, sa zakonima o javnom tužilaštvu, o uređenju sudova, o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, kao i sa Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakona. Zahvaljujem.