Gospođo Čomić, poštovano predsedništvo, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o prostornom planu i kao što je, između ostalog, rečeno u uvodnom izlaganju, reč je o jednom krovnom i strateškom dokumentu, rekao bih da je reč o sistemskom zakonskom predlogu koji predstavlja jedan osnov za budući razvoj Republike Srbije.
Predlagač zakona je veoma opravdano procenio da je u vremenskom periodu, od trenutka kada je usvojen poslednji prostorni plan, od 1996. godine do danas, došlo do značajnijih promena, kako ekonomskih, socijalnih i političkih, tako se promenilo i ekološko okruženje, i to ne samo u našoj zemlji, već i u čitavoj Evropi. Sve su to opravdani razlozi koji govore u prilog konstataciji da je potrebno usvojiti novi prostorni plan.
Šta se postiže Predlogom zakona o prostornom planu? Dakle, utvrđuje se činjenično stanje i relevantni faktori koji utiču na razvoj Republike, a isto tako i potencijali, ograničenja, mogućnosti i prepreke daljem razvoju Republike i pojedinih delova Republike. To je sve osnova da se definiše osnovni strateški cilj prostornog razvoja i da se definišu prioritetu.
Ovaj zakonski predlog zahteva jednu podršku, reč je o dokumentu trajnije vrednosti i sigurno da jedan visok stepen konsenzusa, bez obzira na trenutnu vladu, garantuje da će se pitanjem razvoja u narednom vremenskom periodu baviti sve vlade u kontinuitetu, odnosno da će to biti obaveza i ove i svih narednih vlada Republike Srbije.
Smatram da iza ovog prostornog plana treba da usledi i strategija razvoja Srbije, koju Vlada Republike Srbije, između ostalog, već najavljuje. Za mene su to dva komplementarna dokumenta: strategija razvoja Srbije i Predlog zakona o kojem danas govorimo. Oni mogu biti jedan snažan oslonac za buduće razvojne projekte, i kada je reč o regionima, i kada je reč o pojedinim industrijskim granama i kada je reč o gradovima i opštinama.
Ono što takođe želim da kažem, veoma je važno da su u izradi ovog zakonskog predloga, kao što smo mogli čuti, učestvovali predstavnici stručne i naučne javnosti, da je ovaj zakonski predlog prošao jedno usaglašavanje unutar ministarstava, dakle, da su učestvovali politički činioci. Ono što je takođe važno jeste da je postojala jedna široka javna rasprava kroz izjašnjavanje građana Srbije o samom zakonskom predlogu, dakle, o ovom krovnom i strateškom dokumentu o kojem danas govorimo.
Smatramo da je izuzetno važno da je ovaj dokument prošao jednu široku raspravu, jer, recimo, za gradove i opštine kroz ovaj predlog određuje se sudbina u dugoročnom vremenskom periodu, te možda svaki, pa i najmanji ishitreni ili nepromišljeni potez može značiti jednu agoniju i zaostalost u svakom pogledu, pre svega u socijalnom, demografskom, privrednom, infrastrukturnom i kulturnom. Dobro je da je postojala mogućnost da se iznesu primedbe i na ovaj način isprave negativni elementi koji su uočeni.
Želim da iznesem svoje uverenje da su predlagači korektno pristupili, kada je reč o predlozima i sugestijama koje su se mogle čuti kroz javne rasprave koje su održane u proteklom vremenskom periodu. Dolazim iz grada čiji su predlozi i sugestije uvaženi, odnosno našli su svoje mesto u ovom izuzetno važnom planskom dokumentu.
Nekoliko ilustracija u prilog ove konstatacije. Dakle, zapadna Srbija je, gledajući dokument koji se danas nalazi ispred nas, rekao bih realno predstavljena i kada je reč o oceni stanja i kada je reč o izboru budućih pravaca razvoja. Dobro je uočeno da su naši potencijali u poljoprivredi i na njoj zasnovani prerađivačkoj industriji, razvoju turizma, saobraćajne i druge infrastrukture.
Što se tiče orijentacije, mislimo da treba u strategiji razvoja izvršiti jednu operacionalizaciju koja bi vodila ka realizaciji cilja.
Šta je naš problem kada je reč o valjevskom kraju, a mislim da je to problem i Loznice i Šapca? Imali smo veoma razvijenu metalno preradu, a Šabac i Loznica hemijsku industriju. Danas, zbog mnogo promena na prostoru bivše Jugoslavije, danas na prostoru Srbije i u samoj Srbiji, došlo je do jedne, rekao bih velike dezindustrijalizacije, nestala je snažna prerađivačka industrija i kada je reč o metalnoj preradi i kada je reč o poljoprivredi. To je danas ograničavajući faktor našeg društva i sigurno je da treba preduzeti aktivnosti, posebno da se obnovi industrija u agraru i razvoj novih tehnologija i na toj osnovi novih industrija.
Kada je reč o infrastrukturnom razvoju, a ministar je u uvodnom izlaganju rekao da je to i prioritet, nema ekonomskog bez infrastrukturnog razvoja, to je danas potpuno jasno.
Dakle, kada je reč o infrastrukturnom razvoju, gledajući celokupan dokument, gledajući prostor zapadne Srbije i valjevskog kraja, najpre u celini želim da kažem da su dobro postavljeni razvojni pravci u putnoj mreži, da su locirani prioriteti.
Kada je reč konkretno o kraju koji sam pomenuo kao primer, južni Jadran ima apsolutni prioritet, oko njega živi četiri i po miliona ljudi i iz grada ove saobraćajnice imaće višestruku ulogu: privući će investitore, bitno će doprineti razvoju turizma, a veliki trgovački centri, poput Beograda, Novog Sada, odnosno Vojvodine, postaće bliži za one proizvode iz agrara kojima mi raspolažemo i s kojima imamo šansu u budućnosti.
Kada je reč o železničkoj mreži, zadovoljstvo mi je da se još jednom potvrđuje značaj koridora 10 i koridor 10 danas jeste definitivno nacionalno pitanje, pitanje od nacionalnog značaja i da se potvrđuje kao opravdani nastavak izgradnje pruge Valjevo-Loznica. Dakle, naveo sam samo jedan primer, želeći da pokažem da je predlagač imao sluha za sugestije i predloge koji su se mogli čuti iz pojedinih gradova i opština. Valjevo je, recimo, grad za čije je primedbe i sugestije predlagač imao sluha.
Što se razvoja Srbije u budućnosti tiče, mislim da su dobro uočene oblasti nerazvijenosti, praznog prostora od stanovništva i industrije, ali isto tako i neke razvojne šanse u tim krajevima. Ovaj prostorni plan doživljavamo kao dokument kojim se Srbija obavezuje na jedan ravnomerniji razvoj svih delova Republike i na neophodnost praktičnih mera i podsticaja od strane Republike da se to ostvari.
Kada posmatramo razvojne ciljeve po oblastima, mislim da se precizno definiše strateška orijentacija, ali vrednost ovog plana je u tome što ima visok stepen konkretizacije kroz svaku oblast i mislim da je to dodatni kvalitet koji ima ovaj zakonski predlog.
Posmatrajući celokupan dokument, celokupan zakonski predlog, moram reći da mislim da konačno imamo jedan dokument koji u celosti, gledajući u perspektivu, gledajući u budućnost, sadrži sve ono što ćemo uraditi u narednom vremenskom periodu, i ova vlada i sve naredne vlade Republike Srbije.
Mi unutar poslaničkog kluba SPS-JS ne želimo da verujemo da je ovo samo jedan spisak lepih želja. Takođe, verujemo da će usvajanjem ovog zakonskog predloga biti napravljen jedan ogroman korak napred ka uvođenju reda u građevinu i urbanizam u Srbiji, što je od izuzetne važnosti.
To znači da će biti moguće brzo dobiti određene građevinske dozvole, ali da će isto tako biti jasno i precizno definisano šta je moguće i gde graditi. To je ono što očekujemo takođe od ovog zakonskog predloga.
Dakle, imajući na umu sve ono što ovaj zakonski predlog sadrži, da zapravo obuhvata problematiku svih razvojnih strategija, na ovaj zakonski predlog i dokument gledamo kao jednu obavezu i ove, rekao sam, i svih narednih vlada Republike Srbije i institucija, obaveze svih nas, odnosno obavezu svih građana Srbije.
Poslanički klub SPS-JS u načelu prihvata ovaj zakonski predlog, naravno, spremni smo za jednu kvalitetnu raspravu o pojedinostima. Spremni smo da razgovaramo o svim amandmanima koji će verovatno biti podneti. Pretpostavljam da će biti kvalitetnih predloga. Svako će izneti određene sugestije i predloge iz svojih gradova i opština. Predlažem da ih i sam predlagač ovog zakonskog predloga sagleda kako bi imali konačnu verziju, odnosno kako bi imali što kvalitetniji zakon.