Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Marija Jevđić

Marija Jevđić

Jedinstvena Srbija

Govori

Zahvaljujem gospodine Markoviću.
Reč ima gospodin Milan Jugović.
Izvolite.
Zahvaljujem, gospodine Jugoviću.
Reč ima prof. dr Vladimir Marinković.
Zahvaljujem se.

Poštovani predsedničke, poštovana gospođo Janković, zadovoljstvo mi je što danas ispred poslaničke grupe mogu da govorim o vašem reizboru i kada govorimo o ravnopravnosti uvek nam je nekako u fokusu rodna ravnopravnost i mislim da je u javnosti najviše propraćena i da se o njoj najviše i govori.

Za JS su svi oblici ravnopravnosti bitni i podjednako značajni. Smatram da se mnogo radilo u proteklih nekoliko godina upravo na tome. Možemo za jedan od dobrih primera upravo navesti ovaj visoko dom i kada bi se vratili samo nekoliko godina u nazad, na primer u 2012. godinu, kada je ovde bilo 81 poslanice, danas nas ima 99 i upravo ovi podaci su Srbiju rangirali na visoko 22 mesto od 190 zemalja po broju narodnih poslanica koje se nalaze u parlamentu. Broj poslaničkih mesta koje pripadaju ženama raste sa izbornim ciklusom.

Kada pogledamo 1990. godinu kada je svega 1,3% žena izabrano, već 2008. godine imamo 21,6%, a posle 2019. godine nakon izmene izbornog zakona kada je ženama zagarantovano 40% na poslaničkim listama, možemo danas da se pohvalimo ovakvim sastavnom Narodne skupštine gde imamo 99 poslanica.

Mi smo u prethodnom periodu pokazale da nismo samo broj ili procenat već je svaka od nas svojim radom, angažovanjem doprinele da žene budu vidljivije ne samo u politici nego u svim sferama života i da se njihov glas i potrebe čuju i da se konkretno donošenjem zakona i raznim aktivnostima poboljša položaj žena u Srbiji.

Jedna smo od retkih zemalja koje je uvela i rodno odgovorno budžetiranje i po tome smo prepoznati u svetu kao primer dobre prakse. Puno smo doprinele i kroz rad Ženske parlamentarne mreže da rodna ravnopravnost bude tema koja će uključiti sve institucije. Želim da iskoristim priliku da pohvalim rad vaše Kancelarije i vaš rad, gospođo Janković u prethodnom periodu, nadam se da će tako biti i budućem, gde ste se odazvali svakom pozivu Ženske parlamentarne mreže, podržali ste svaku našu akciju i aktivnost.

Ostvaren je veliki napredak i kada govorimo o ravnopravnosti, posebno na polju unapređenja položaja žena u Srbiji, a najviše u pogledu zakonodavnog i strateškog okvira. Vi ste prepoznali važnost uključivanja žena u društveno-politički život i poslali ste u prethodnom vašem angažovanju niz preporuka za ostvarivanje ravnopravnosti a u cilju uključivanja žena u politički i javni život gradovima i opštinama.

Prateći aktivnosti mnogih lokalnih samouprava u poslednjem periodu vidi se da su oni ozbiljno pristupili tim predlozima i da će se, nadam se, u narednom periodu videti konkretni rezultati tih mera. Tu svakako ne treba da stanemo. Očekuje nas još dosta posla, naročito na lokalnom nivou i primenu strateških politika sa Republike na lokal, kao i donošenje Zakona o rodnoj ravnopravnosti kojom će se sigurna sam poboljšati ne samo položaj žena, nego i njihovo ravnopravno učešće u svim sferama društvenog života.

Samo da se ogradim, ja nisam zagovornik toga da žene treba da dobiju neki posao ili funkciju samo zato što su žene, već zato što su svojim radom, iskustvom i znanjem to zaslužile i to ne sme da im se uskrati, jer žene predstavljaju osnovo jednog modernog uređenog društva, odnosno jedne zemlje, a ja Srbiju vidim upravo kao takvu. Treba naglasiti da je Srbija jedina zemlja van EU koja ima indeks ravnopravnosti i po njemu se Srbija nalazi na 22 mestu zajedničke liste evropskih zemalja. Srbija je najviše postigla u oblasti uključivanja zemalja žena u politički život ali je i dalje ekonomska ravnopravnost jedna od najvećih problema, odnosno da su žene manje plaćene od muškaraca za isti posao.

Nejednaka primanja između žena i muškaraca je i dalje veliki kamen spoticanja ne samo kod nas, nego i u svetu. Navela bih primer Švedske gde žene zarađuju 5% manje od muškaraca, dok u Velikoj Britaniji taj procenat iznosi 8%, a kada bi ta primanja bila izjednačena, globalna ekonomija bi mogla biti bogatija za oko 160 milijardi dolara. Ja ne bih htela da namećem zaključak, on se sam donosi, a to je da davanje prostora ženama vodi do bogatijeg društva.

Ohrabrujući je podatak i globalnog izveštaja o rodnoj ravnopravnosti za prošlu godinu, koji je ukazao na sužavanja rodnog jaza i smanjenja rodne nejednakosti. Ti podaci su različiti od zemlje do zemlje. Island je zemlja koja je uspela da ukloni 86% razlike između žena i muškaraca. Za mene lično je bio iznenađujući podatak da Nikaragva i Ruanda spadaju u vodeću grupu zemalja u kojima je najbolje primenjena rodna ravnopravnost i da imaju bolje performanse od mnogih vodećih evropskih zemalja.

Posvetila sam dosta pažnje rodnoj ravnopravnosti, ali mislim da jedan od glavnih problema koji se odnosi na ostvarivanje ravnopravnosti pojedinih društvenih grupa, tu mislim na osobe sa invaliditetom, decu, starije osobe, osobe koje se otežano kreću, i ta neravnopravnost se ogleda u problemu pristupačnosti objekta, informacija, sportu. To predstavlja uslov za ostvarivanje ravnopravnosti sa ostalim građanima i vi ste u vašem prethodnom radu i u prethodnim izveštajima ukazivali na ovaj vid neravnopravnosti.

Svedoci smo da u svakodnevnom životu vidimo probleme osoba sa invaliditetom. Kada sam spomenula sport, a kao neko ko je ceo svoj život proveo u sportu, želim da ukažem i na taj vid diskriminacije. Mislim da je ona tu možda čak i najizraženija. Znamo da sport utiče ne samo na fizičku snagu nego i na psihičku snagu. Znamo koliko je bitno bavljenje sportom. Uvek sa oduševljenjem pratim i podržavam učešće naših sportista na paraolimpijskim igrama, jer znam koliko je truda i rada potrebno da bi se pripremilo i učestvovalo na nekom takmičenju. Zbog toga su njihovi rezultati još vredniji i značajniji.

Želim da pohvalim Ministarstvo za sport, koje u prethodnom periodu radi na izjednačavanju i ravnopravnosti svih sportista. Isto se nagrađuju medalje koji osvajaju naši paraolimpijci kao i ostali sportisti.

Treba raditi na ravnopravnosti kada govorimo o školskom sportu, omogućiti, odnosno radi na tome da sport bude ravnopravno dostupan od prvih školskih dana svojoj deci. Kada govorimo o inkluziji, ona ne podrazumeva samo prisustvo na času, nego treba se omogućiti deci da se bave sportom i da mogu da priđu fizički sportskim salama. To je veliki problem sa kojim se deca koja su u inkluzivnoj nastavi susreću i mislim da je za njih to jako bitno jer će od malih noga naučiti da se bore sa svim izazovima koji im život nosi, jer će imati izgrađen takmičarski, odnosno sportski duh.

Kao društvo moramo da radimo na tome da se osobe sa invaliditetom osećaju kao ravnopravni i jednaki članovi zajednice i smatram da smo dovoljni sazreli, ali kada pročitamo vaš poslednji izveštaj, imam bojazan da još moramo da radimo na osvešćivanju stanovništva i poboljšanju osoba sa invaliditetom.

Njihova volja i mogu slobodno reći njihova životna borba da budu ravnopravni članovi zajednice svima nama treba da bude podstrek da radimo na društvu koje će biti sa jednakim i ravnopravnim šansama za sve.

Kao Poverenik ste se upravo u vašem radu i susretali sa najvećim brojem pritužbi koje se odnose na ravnopravnost, odnosno koje su podnete na osnovu invaliditeta i vi konstantno kroz svoj rad iskazujete koliko je bitno da se ta ravnopravnost, kada govorimo o invaliditetu, smanji.

Nadam se da će u vašem budućem radu, a gledajući koliko je Srbija radila na poboljšanju položaja i smanjenju diskriminacije osoba sa invaliditetom, taj broj pritužbi biti manji.

Jedinstvena Srbija će uvek podržavati ideje i projekte koje će doneti ravnopravnost osoba sa invaliditetom, uopšteno ravnopravnosti u svim segmentima društva. Takođe, za Jedinstvenu Srbiju je bitan položaj svakog čoveka i zato želim da ukažem i na diskriminaciju na osnovu starosnog doba. Jako sam kao čovek iznenađena podatkom da se najveći deo pritužbi odnosi na lica od 50 do 65 godina i to su najosetljivije kategorije društva, jer tu se najviše i krši ravnopravnost u oblasti rada i zapošljavanja.

Najveći problem se javlja prilikom zapošljavanja, jer zbog godina oni nisu primamljivi i budućim poslodavcima. Mi ne smemo da ih zanemarimo i ostavimo da budu prepušteni sami sebi.

Želim da pohvalim vašu inicijativu za izmenu i dopunu Zakona o socijalnoj zaštiti, koja se odnosila na lakše uslove za ostvarivanje prava starih građana na materijalnu podršku, kao i preporuke mera Ministarstvu za rad i Ministarstvu za zdravlje, koje se odnose na bolju i kvalitetniju socijalnu i zdravstvenu zaštitu naših starijih građana.

Ja sam ukratko iznela sve ono sa čime ste se vi u vašem prethodnom radu susretali. Verujem da ćete biti ponovo izabrani za Poverenika za rodnu ravnopravnost, da ćete sa istim entuzijazmom da radite na unapređenju ravnopravnosti, da ćete imati manje posla, što je najbitnije, ali lično se kao žena nadam da nam u budućnosti neće biti potreban izborni zakon kojim ćemo biti ravnopravne sa našim kolegama u sali.

Sa zadovoljstvom želim još jednom da pošaljem podršku poslaničke grupe Jedinstvene Srbije. U danu za glasanje podržaćemo vaš izbor. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, koleginice Karanac.
Reč ima narodna poslanica dr Dragana Barišić.
Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice.
Reč ima narodna poslanica Zagorka Aleksić.
Izvolite.
Zahvaljujem, koleginice Aleksić.
Reč ima narodna poslanica Milanka Jevtović Vukojičić.
Izvolite.
Zahvaljujem koleginice.
Prema prijavama za reč sledeći govornik je narodna poslanica Samira Ćosović.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Narodni poslanik Vuk Mirčetić je sledeći govornik.
Zahvaljujem.
Ima reč narodna poslanica Snežana Paunović.
Hvala, koleginice Paunović.
Narodni poslanik Miodrag Linta ima reč. Izvolite.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, na današnjem dnevnom redu imamo poreske i carinske zakone kojima se još više unapređuje i modernizuje poreski i carinski sistem Srbije.

Transformacija Poreske uprave potrebna je da bi se uspostavila savremena i efikasna administracija i na taj način se omogućilo stvaranje prostora za lakše i pravednije poslovanje privrede i građana koji su poreski obveznici. Najveći napredak je napravljen prelaskom na elektronsku sferu poslovanja i znamo da je od 1. januara 2018. godine moguće sve poreske prijave podneti elektronskim putem.

Treba pohvaliti i znatno unapređenje administratiranja poreza i to zahvaljujući uvođenju savremenih tehnologija i razvojem elektronskom sistema za podnošenje poreskih prijava i plaćanja poreza. Tu mislim na Projekat „e-Papir“ kojim bi trebalo da se smanje administrativni troškovi privrede do 2021. godine za nekih 15 do 20%, zatim baš poreznik, odnosno šalter na kojem svi građani bez obzira na mesto prebivališta od poreskih službenika mogu da dobiju informacije o primeni poreskih zakona, mogu da dobiju stručnu pomoć pri popunjavanju poreskih prijava itd.

Sve je to u sklopu portala e-uprave koji predstavlja centralno mesto elektronskih usluga za sve građane, privredu i zaposlene u državnoj upravi. Mislim da će upravo ovakvim načinom modernizacije rada poreske uprave i samim pristupom poslovanja na zadovoljstvo svih nas dobro poznata poštapalica – fali ti jedan papir, otići u zaborav.

I danas vidimo koliko je značajna mogućnost pogotovo u trenutku kada želimo da sačuvamo zdravlje i živote naših građana, mogućnost da se elektronskim putem bez dolaska na šalter dobiju odgovori na sva pitanja, kao i razna uverenja. Osim što se poreskim obveznicima olakšava ispunjavanje obaveza, rad službenika postaje brži i efikasniji, podiže se i svest celog društva koliko je bitno i koliko je značajno plaćanje poreza, pa tako je vaše ministarstvo otišlo korak ispred i imamo interaktivne časove koji na jedan zanimljiv način deci u osnovnim školama objašnjavaju šta je porez, šta je fiskalni račun, zbog čega je bitno da se uzima fiskalni račun i da shvate da je plaćanje poreza državi obaveza. Samo predavanje prati i film pod nazivom „Porez plati, da ti se dobrim vrati“.

Zbog svega navedenog imamo i indikatore koji nam ukazuju da je od 2014. godine pa do prošle godine Poreska uprava naplatila 36,4% više javnih prihoda za koje je zadužena i građani su stvarno shvatili koliko je bitno plaćati porez pa tako i u ovom nimalo lakom periodu za sve nas. Na primer, Poreska uprava je u Kraljevu u zadnjih 10 dana konkretno, od 9. do 19. novembra naplatila čak 52 miliona 400 hiljada dinara po raznim poreskim osnovama.

U vašim izjavama, gospodine ministre, ovim povodom ste govorili da očekujete da će reforma Poreske uprave biti završena do 2023. godine i na taj način bi kroz takvu reformisanu poresku upravu podstakli dalji razvoj srpske privrede i učinili je što atraktivnijom i mi iz Jedinstvene Srbije ne sumnjamo da će tako i biti i imate punu podršku naše poslaničke grupe.

Što se tiče predloženog Zakona o porezu na imovinu, njima će kroz član 6b. ponovo se uvesti termin - pomoćni objekti i meni je tu sve u redu, osim činjenice da čak i šupe za smeštaj ogreva ulaze u pomoćne objekte koji su predmet oporezivanja. Ovo govorim iz razloga što su u mnogim, pogotovu u seoskim sredinama te šupe napravljene od drveta i nisu čak ni zidane i mišljenja sam da nema smisla njih oporezivati. Možda ja nisam dobro razumela, ali bih volela da mi vi to pojasnite i zbog mene i zbog građana koji prate rad Skupštine i zbog pojašnjenja pomenutog zakona.

Novina je i produžavanje perioda u kome je ostvaren promet nekretnine čija je cena bitna za utvrđivanje prosečnih cena sa deveto mesečnog na dvanaesto mesečni. Time se stvara realnija, mogu reći pravednija prosečna cena nepokretnosti u zonama.

Htela bih da se vratim na rad poreskih službi i čuli smo tu kroz diskusiju kolega koliko je bitno da se porez na imovinu plaća, koliko je to bitno za državu, za funkcionisanje svih sistema u državi, ali ja mislim da je prosto za bolju kontrolu i za bolju naplatu poreza po lokalnim samoupravama nedostaju poreski službenici, poreski inspektori.

Mogu konkretno da kažem za rad poreske službe u Kraljevu koja odlično radi svoj posao, s obzirom da imaju samo 15 službenika, od toga četiri poreska inspektora, a npr. taj posao u Čačku obavlja 30 ljudi, u Novom Pazaru 33 službenika.

Imam još da govorim, ali s obzirom da moram da ostavim vreme i kolegi iz svoje poslaničke grupe, želim samo da vam naglasim da će poslanička grupa Jedinstvene Srbije u danu za glasanje podržati predložene zakone. Zahvaljujem.
Zahvaljujem kolega.
Sledeći na listi je Zoran Tomić.
Izvolite.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Adam Šukalo.
Izvolite.
Zahvaljujem, gospodine Šukalo.
Prema prijavama za reč, naredni je prof. dr Vladimir Marinković.
Izvolite.
Zahvaljujem kolega Marinkoviću.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Mirković.
Izvolite.