Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Marko Đurišić

Marko Đurišić

Socijaldemokratska stranka

Govori

Poštovana predsednice, poštovani mandataru, kandidati za ministre, kolege poslanici, ja bih hteo na početku da zamolim predsednicu, a i mandatara, kao šefa najjače političke stranke u Srbiji, da isprave jednu stvar koja je loša i nije u duhu ekspozea koji smo čuli. Naime, neće  svim medijima biti dozvoljeno da budu u sali, drago mi je da je to ispravljeno…
(Predsednik: Dozvoljeno je.)
… hvala vam.
Bilo bi loše da se takve stvari ili najave takvih stvari uopšte u budućnosti dešavaju.
Ekspoze mandatara stvarno je bio izuzetno iscrpan i detaljan iako se mogao, na nekoliko puta su se čule neke iste stvari, na kraju, negde pri kraju, mandatar je rekao da ovo nije samo spisak lepih želja. Nažalost, mi ne delimo to uverenje i iz tog uverenja poslanici poslaničke grupe Boris Tadić – Nova demokratska stranka – Zajedno za Srbiju – Zeleni Srbije neće glasati za izbor ove vlade, odnosno glasaće protiv.
Činjenica je da će u novu Vladu Srbije koja će, ja pretpostavljam danas, biti izabrana, biti izabrano osam novih ministara. A 11 starih ministara. U svom govoru mandatar se osvrnuo na neke stvari koje su loše danas u našem društvu pa je recimo naveo da je pad, odnosno razlog za mali rast bruto nacionalnog dohotka ogroman pad u građevinskoj industriji. Pa ko je bio ministar građevinstva u prethodnoj Vladi Srbije, u poslednjih godinu, odnosno dve, dana? Da li ta osoba, čime ona onda zaslužuje da ponovo dobije poverenje i da bude član Vlade?
Kakvo je stanje bezbednosti građana danas na ulicama gradova i opštinama u Srbiji? Imali smo u toku predizborne kampanje skupove u nekoliko gradova, najveći su bili u Nišu ako se sećate, spontane skupove građana koji su protestvovali zato što bezbednost njihove dece i njihova, na ulicama nije garantovana ničim, zato što policija nije radila svoj posao zato što godinama unazad nisu bili imenovani vodeći ljudi policija u mnogim gradovima i opštinama u Srbiji. šta je sa energetikom kao šansom Srbije?
Slušam o tome jako dugo, šta je urađeno i zašto osoba, ministarka koja je vodila taj resor, sada možemo da računamo da će se u nekom drugom pokazati kao bolje. Šta je sa kulturom? Ministar kulture za osam meseci koliko je u mandatu ne znam da li se jednom obratio parlamentu ili građanima Srbije sa svojim idejama ili planom. I u raznim drugim oblastima možemo da postavimo pitanje ljudi koji su do sada bili u Vladi – šta je urađeno za vreme njihovog mandata.
Ova Vlada nije nova za nas, formirana je pre nešto više od 500 dana, ja sam računao čini mi se 505 dana kada je prvi put izabrana Vlada u kojoj je većina vas bila.
To je pet puta po 100 dana. Moje pitanje je zašto makar u jednoj od tih petina nije urađeno ono što ste danas najavili da će se uraditi za prvih 100 dana? Mi verujemo da je to potrebno Srbiji.
Kao što ste nas pozvali ovde da budemo, da spavamo, da se kupamo, da jedemo, ja pozivam i vas da budete sa nama, kao i kolege ministre koji će biti tu da obrazlažu pojedine zakone, jer nažalost parlament u prethodnom periodu nekad nije mogao da radi, jer nije bilo ministara koji su trebali da brane zakone, pa se gubilo dragoceno vreme koga, ja se slažem sa vama, danas više nemamo.
Ja vas pozivam, takođe, da budete češće u parlamentu, jer mislim da je to jedino mesto gde ćete moći da čujete drugačije mišljenje. Kada ste na vlasti, kada ste premijer, kada radite koliko vi radite, ljudi koji vas okružuju obično imaju tendenciju da izbegavaju da vam kažu loše stvari ili možda ono što se dešava u stvarnosti u životu Srbije, tako da vas pozivam da često budete ovde naš gost, da možemo da razmenimo mišljenja. Mislim da će vam to koristiti u vašem radu i da ćete biti uspešniji.
Govorili ste dosta o tome šta je problem budžetskog deficita koji danas postoji u Srbiji. Kao glavni razlog naveli ste povećanje penzija sa kraja 2008. godine. Rekli ste kako je tadašnji premijer Mirko Cvetković bio protiv toga, ali da je to ipak urađeno da bi se stekla veća popularnost i da bi neko bio voljen od ljudi.
Znate i sami da je ta odluka koja, sada kada gledamo unazad, možda nije bila ekonomski racionalna i tu možemo da se složimo, ali bila je deo političkog dogovora. One stranke koje su insistirale na tom dogovoru, danas su deo vladajuće većine, danas su članovi vaše Vlade, iako vi to niste morali da uradite.
Jedan od razloga zbog kojih smo mi odlučili da ne učestvujemo u radu nove Vlade, iako smo razgovarali o toj mogućnosti i posle izbora, iako vi po izbornom rezultatu niste trebali ničiju podršku da bi formirali Vladu, je bio upravo taj što smo verovali da sa tim ljudima ne može da se ostvare sve ove ideje i želje koje ste danas predložili nama, a koje su čuli svi građani Srbije.
Ali, i pored te odluke, manjak i budžetski deficit do 2012. godine nije bio onoliki koliki je danas. Jedan od razloga i glavni razlog za to jeste zato što do 2011. godine, odnosno do kraja mandata gospodina Mirka Cvetkovića, u poslednjoj godini, 2011. godini, direktnih stranih investicija bilo je dve milijarde evra, a u prethodne dve godine, koliko ste vi, odnosno sada neki članovi vaše Vlade vodili ovu Vladu, direktne strane investicije bile su manje od milijardu. Bez tih investicija naravno da je budžetski deficit porastao i naravno da sada, bez rebalansa, kako ste sami rekli, postoji opasnost da on u ovoj godini dođe do 8% i zato ste najavili taj rebalans u narednih, čini mi se, mesec dana.
Mi smo vas upozoravali kada je budžet donošen krajem prošle godine da on nije realan i da će upravo dovesti do toga, budžetskog deficita i do problema u funkcionisanju industrije.
Puno puta ste govorili kako ćete prekinuti sa praksom feudalizacije ministarstava, javnih preduzeća i kao jednu od mera kojom će to biti sprečeno naveli ste da će Ministarstvo privrede, odnosno ministar privrede sada kontrolisati rad svih javnih preduzeća.
Mi smo prethodnih dana u diskusiji koju smo ovde vodili povodom Zakona o ministarstvima kritikovali to rešenje. Naravno da je potrebna jača kontrola rada javnih preduzeća, ali ne verujemo da jedna osoba može to na najkvalitetniji način da uradi. Bojim se da će se stvoriti jedno usko grlo koje će ona javna preduzeća koja danas dobro rade dovesti do problema.
Ima nekoliko stvari o kojima niste rekli ništa, a mi mislimo da su vrlo važne i da bez rešavanja tih problema ne možemo imati ni uspešno zdravo društvo kako svi želimo.
Prva stvar je reforma političkog sistema. Ona možda vama na prvi pogled ne deluje kao veliki problem, ali mislim da je upravo tu problem feudalizacije i odnosa političara prema državi, prema javnim preduzećima, onakav kakav je bio poslednjih decenija i da bi se to promenilo naše mišljenje je da moramo da izmenimo politički sistem, da moramo da izmenimo izborne zakone, da moramo da uvedemo veću odgovornost političara jer, složićete se, vi ste vodili vašu listu, gospodin Dačić svoju listu, gospodin Boris Tadić našu listu i Dragan Đilas je vodio listu DS i najveći broj glasova je dobijen na osnovu ličnog poverenja koje su građani imali prema vama, vama četvorici. Svi mi drugi smo se negde sakrili iza i imamo mnogo manju odgovornost. Mislim da zbog manjka te odgovornosti ne možemo da damo svoj doprinos na pravi način i dešavaju se greške.
Druga izuzetno važna stvar, ništa konkretno nismo čuli o tome, možda ako budu donošeni pojedini zakoni, a to je reindustrijalizacija Srbije. Mislim da je potrebno ulagati. Ako će ova ulaganja kroz taj investicioni fond, mislim da pre svega treba u industriju ulagati. Mislim da je to problem i Evrope. Evropa je pala na nekih 12% stvaranja nacionalnog dohotka iz industrije, a i sama Evropska komisija je postavila cilj da do 2020. godine 20% BDP u EU se stvara iz industrije, znači iz proizvodnje nekih dobara. U svetu je to išlo tako da se sva proizvodnja iselila u Kinu i daleku Aziju i naravno da je to kroz određeno vreme dalo problem.
Još jedan problem, to je detabloidizacija našeg društva. Nažalost, mi smo svedoci da su praktično tabloidi bez bilo kakve kontrole, da mogu da sude, da osuđuju, zatvaraju koga god hoće. Služe se dezinformacija bez ikakve odgovornosti i mislim da je veliki zadatak starog ministra kulture i informisanja da sprovede ono što ste vi najavili, a to je donošenje zakona iz oblasti medijske sfere u najkraćem mogućem roku.
Na kraju, vi ste izlaganje završili da sve ovo radite zato što volite Srbiju i da verujete da svi oni koji vas podržavaju će iz te ljubavi dati svoj maksimum. Ja želim da vam kažem da i mi koji smo u opoziciji takođe volimo Srbiju i nemojte da imate sumnju u to. Ono što mi radimo nije protiv Srbije, nije ni protiv vas. Upravo je naša želja da nam svima bude bolje, samo što put kojim ćemo doći do tog boljeg života vidimo različito.
Mi ćemo, naravno, glasati protiv. Bićemo tu na sve ove zakone koje ste samo naveli da ćemo u ovih sto dana, do kraja godine i u naredne tri godine imati na dnevnom redu. Kada budemo videli konkretna rešenja, govorićemo o njima. Negde ćemo se slagati, negde se nećemo slagati, ali želim da verujem da će jedna rečenica Ive Andrića, koja mi je poslednjih dana u glavi, prestati da opisuje stanje u Srbiji. Ivo Andrić je rekao: „Zaraziti nekog čekanjem je najsigurniji način vladanja nad njim“. Želim da danas prestanemo da čekamo, da je čekanju došao kraj i da ćemo krenuti da radimo. Hvala.
Hteo sam samo da dodam nešto što je bila tema diskusije kada smo govorili o ovom zakonu u načelu. Kritikovao sam tada činjenicu da se članom 39. menja jedan zakon koji uopšte nije tema dnevnog reda i tada mi je predlagač zakona, gospodin Arsić, rekao kako je to bila praksa u nekom prošlom vremenu. Sećam se diskusije iz tog prošlog vremena, kada smo mi kritikovali takvu praksu. Sada pitam gospodina Arsića – da li on ima problem sa istinom? Da li je …
(Predsednik: Poslaniče, da li govorite o amandmanu?)
O amandmanu na član 39.
(Predsednik: Razumela sam da govorimo o prošlosti čitavo pre podne. Molim vas da govorimo o amandmanu.)
Članom 39. se menja zakon koji nije na dnevnom redu. Gospodin Arsić je govorio da je to moguće. Hteo sam da pitam, ako nije bilo moguće u prošlosti, …
(Predsednik: Molim vas diskusiju povežite sa javnim preduzećima.)
… što ste kritikovali, zašto je moguće danas? Govorim o činjenici da je Odbor za pravosuđe predložio amandman koji se sada menja i predlaže se da se promeni Zakon o centralnom registru. Želim da postavim pitanje gospodinu Arsiću, koji je jutros govorio o tome šta narod misli o ljudima koji ne uče na tuđim greškama.
Upravo o tome govorim. Vi ste kritikovali tu praksu, a sada radite istu stvar. Pitam vas – kada ste bili u pravu, tada ili sada? Sami ste jutros, na početku ovog zasedanja, rekli, govorili o tome kako ćete učiti i nećete ponavljati greške. Da li smo tada grešili mi, pa vi sada ponavljate greške ili smo mi tada bili u pravu? Ako je to tada bilo pogrešno, pominjali ste, rekli ste da možete puno puta da spomenete, vi ste to kritikovali, vi i vaše kolege, koje su ovde bile u parlamentu, a i sami kažete da sam glasao za takve stvari. Sada vas pitam – ako to tada nije bilo pogrešno, zašto ste to tada radili i kritikovali? Ponovo vam kažem, nemojte da ponavljate naše greške, ukoliko želite da budete uspešni. Hvala.
Suština mog amandmana je da se izbriše deo kojim se briše Uprava za rodnu ravnopravnost. Slušali smo dosta, čini mi se najkvalitetniji deo današnje rasprave bio je između koleginica, kako opozicije, tako i pozicije oko potrebe da li treba da postoji Uprava ili da se na neki drugi način nastavi borba za veću rodnu ravnopravnost u našem društvu. Mislim da je upravo ta diskusija pokazala kakav kvalitet dobijamo u politici, u Skupštini kada ima više žena i kada se žene aktivno uključe u politiku.
Ne bih hteo da kvarim taj utisak, ali bih vas pozvao da glasate za moj amandman, jer koliko sam shvatio postoje ideje na koji način treba da se nastavi borba za veću rodnu ravnopravnost, ali danas nemamo konkretan predlog. Moj predlog jeste da zadržimo ovu upravu dok se ne nađe neko bolje rešenje u budućem vremenu. Hvala.
Hvala. S obzirom da su spojene dve tačke današnjeg dnevnog reda u jednu jedinstvenu raspravu, a s obzirom i na malo vreme koje malobrojna opozicija danas u parlamentu ima na raspolaganju, ja bih vas zamolio da se izjasnimo o produženju vremena rasprave u skladu sa Poslovnikom može da se duplira vreme rasprave i predlažem da se poslanici izjasne o tome. Pozivam da podrže ovaj predlog. Hvala vam.
Hvala.
Poštovani predsedniče, poštovane kolege poslanici, ja bih se pridružio pozivu gospodina Čanka, da se držimo teme u okviru ove rasprave, jer trenutak je ozbiljan. Veliki su problemi i velika su očekivanja, pre svega, od nove Vlade. Biće vremena za političke rasprave, za možda neka demagoška izlaganja, ali danas da probamo da se držimo teme.
Poslanička grupa BORIS TADIĆ – Nova demokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije neće podržati predložene zakone zato što smatramo da ne nude optimalna rešenja, pre svega zakon o ministarstvima, koji je obiman i složen, govoriću o tome, ali i ovaj Predlog izmena Zakona o Vladi, tog jednog člana koji na prvi pogled deluje prilično jednostavno.
Čuli smo i obrazloženje od kolega iz vladajućih stranaka da tu nema ništa sporno. Mi vidimo problem što se umesto dva predviđena dosadašnjim zakonom saveta, koje je predsednik Vlade mogao da formira, ovim izmenama praktično otvara se mogućnost formiranja neograničenog broja saveta.
Naše pitanje je da li to znači da će se formirati 16 saveta, po jedan savet koji će biti zadužen da prati svako ministarstvo, da li ćemo imati neku paralelnu Vladu koja će direktno biti pod kontrolom premijera? Tih članova saveta biće u neodređenom broju. Dosadašnjim predlogom zakona broj članova saveta mogao je da bude maksimalno pet. Sada samo stoji da će se uredbom o osnivanju odrediti sastav i broj članova saveta.
Takođe, u obrazloženju zakona stoji da nisu predviđena materijalna sredstva. Postavljamo pitanje na koji način će biti finansiran rad članova saveta? Ostala je odredba u zakonu da oni nisu u stalnom radu, ali ne verujem da za mali novac ili za nikakav novac možemo da dobijemo kvalitetne ljude, koji će raditi u tom savetu i pomagati premijeru u velikom poslu koji ga očekuje. Postoji strah da se time otvara prostor za korupciju, da ćemo mi ovde čuti da će neki ljudi raditi u savetima besplatno, da neće biti plaćeni od strane Vlade, ali onda ćemo možda nekoliko meseci kasnije čitati u nekim novinama ili slušati u medijima kako su određeni članovi saveta dobili uhlebljenje u nekim firmama, koji su dobili posao na osnovu onih saveta koje su ti ljudi davali premijeru dok su obavljali funkcije članova saveta.
Podneli smo amandman kojim tražimo da se o formiranju saveta obavesti Narodna skupština u roku od 30 dana, kao i o potrebnim sredstvima koja će biti izdvojena iz budžeta za finansiranje rada tih saveta.
Mislimo da je bolje da ovo malo para koje država Srbija ima na raspolaganju potrošimo plaćajući kvalitetne ljude koji će obavljati taj posao, a ne da demagoški kažemo – oni će raditi besplatno, pro bono, a onda kasnije da saznamo da su oni zastupali interese Republike Srbije ili te neke firme koja je učestvovala u nekom poslu. To je razlog zašto je po nama ovaj predlog izmena zakona neprihvatljiv.
Što se tiče zakona o ministarstvima, kao najveća odlika tog zakona spominje se najmanji broj ministarstava koji će postojati u novoj Vladi Srbije.
Moram da se složim da to zvuči kao dobar argument u situaciji kada država treba da štedi, kada morao da pokažemo građanima da i mi političari moramo da se naviknemo da postoji manje para i da moramo da se odreknemo nekih stvari. Ali ako se vratimo u prošlost, pitanje je koja je onda mera tog smanjivanja? Čuli smo ovde neke ideje da će se predložiti zakon o Vladi, odnosno o ministarstvima, koja bi imala samo devet članova i onda možemo da se setimo tih nekih megalomanskih ministarstava, koja su zahvatala iz potpuno različitih oblasti nadležnosti, koje je vodio jedan čovek i danas možemo da analiziramo kakva je bila uspeštnost rada tih ministarstava i tih ministara i da li je to uvek najbolje rešenje, da jedan čovek, jedna osoba, ministar ili ministarka preuzme na sebe ogroman posao koji onda ne može da obavi, pa se onda na konto toga postavi deset ili više državnih sekretara i praktično se ne dođe do onog efekta smanjenja državne uprave i troškova u budžetu. Naprotiv, taj broj se poveća.
Mi smo kao poslanička grupa takođe podneli amandman da se Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kako je predloženo ovim zakonom kao jedno ministarstvo, razdvoji. Čuli smo neke od razloga od koleginice Gordane Čomić koja je govorila da su upravo oblasti poljoprivrede i zaštite životne sredine dve najobimnije i najzahtevnije oblasti u pregovorima sa EU i da nas otvaranje tih pregovora očekuje već početkom ove godine, odnosno skrining, a kada se završe ova poglavlja koja su otvorena, počeće i pravi pregovori. Poučeni iskustvom nekih drugih zemalja, smatramo da je loše rešenje da jedna osoba bude pregovarač za ove dve vrlo važne oblasti.
Pozivamo vas da razmotrite do dana za glasanje da li možete da prihvatite ovaj naš amandman. Pozivamo vas da ne gledate ovaj trenutak, da se ne plašite tog broja, da li je on 16 ili 17, nego da gledate budućnost i šta to ministarstvo treba da odradi.
Samo ako pogledate Predlog zakona o ministarstvima i opis posla tog ministarstva, on je napisan na preko dve strane. Neka ministarstva stanu jedva na pola strane. Ovo ministarstvo ima toliko nadležnosti da ne može da stane na dve strane ovog našeg materijala. Mislim da možemo da dođemo u opasnost da se ove dve vrlo važne oblasti, vrlo važne iz perspektive razvoja Republike Srbije, ne uradimo posao u pregovorima na najbolji mogući način i imamo štetu za razvoj Republike Srbije.
Takođe, želim da se osvrnem na još jednu stvar koju nisam čuo da je predlagač ovde objasnio, pa bih zamolio jedno razjašnjenje. Članom 39. predviđeno je da se izmene određeni članovi jednog drugog zakona, Zakona o javnim preduzećima, koji danas uopšte nije na dnevnom redu. Moram da priznam, nisam pravnik i imam dilemu da li izmenama jednog zakona možemo da menjamo jedan drugi zakon. Mislim da te izmene koje su predviđene zajedno sa jednom rečenicom koja je dodata kao nadležnost Ministarstva privrede, gde je sada dodato da će Ministarstvo privrede određivati strateške ciljeve i unapređivanje rada i poslovanja, nadzor i primenu predloga akta o imenovanju i razrešenju organa upravljanja u javnim preduzećima.
Kroz izmene Zakona o javnim preduzećima, onako kako je ovde predloženo, ovaj stav ovde, ovu rečenicu, razumem da će Ministarstvo privrede biti to koje će kontrolisati rad svih javnih preduzeća sada, bez obzira kojem resornom ministarstvu ili resoru su do sada ta javna preduzeća pripadala. Sigurno je da ima potrebe da se na bolji i kvalitetniji način kontroliše rad javnih preduzeća, ali opet se bojim, iz prethodnog iskustva, da ako jedna osoba, jedno ministarstvo preuzme ovako veliki obim posla samo na sebe, doći će do zastoja i do propusta u radu i restrukturiranju javnih preduzeća.
Ono što takođe želim da ukažem kao loše u okviru ovog Predloga zakona o ministarstvima je ukidanje uprave za rodnu ravnopravnost. Mi smo podneli amandman da se to obriše iz predloga ovog zakona, pre svega zato što mislimo da je ova uprava postigla dobre rezultate u radu, da ima razrađene planove, da je dobila pohvale za svoj rad, a da je, nažalost, ovim predlogom zakona predviđeno samo ukidanje, nije čak ni navedeno šta će se desiti sa ljudima koji danas rade, ko će preuzeti realizaciju tih programa i obaveza, od kojih su neke međunarodne i postaviće se pitanje ozbiljnosti države Srbije ukoliko se neke vrlo važne stvari vezane za ostvarivanje veće rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji i realizuju.
Predviđeno je ukidanje pet kancelarija. To je dobra stvar. Neke od tih kancelarija će biti pridružene kao delovi uprave raznih ministarstava. Ono što mene zanima i očekujem da ću to čuti u izlaganju mandatara, to je šta će novonastala, kako je ovim zakonom predviđeno, Uprava za brze odgovore, umesto dosadašnje kancelarije raditi u budućnosti? Kakav je konkretan plan? Koliko ti odgovori treba da budu brzi? Koliko će oni doprineti novim stranim investicijama koje su u ovom trenutku neophodne kako bi država Srbija mogla da ubrza svoj ekonomski razvoj i poboljša standard građana.
Pozivam kolege iz vladajuće većine da razmotre ove primedbe koje sam izneo ja, koje će izneti moje kolege kroz dalju raspravu, kao i amandmane koje smo predali na ovaj zakon. U danu za glasanje podržite ideje i predloge koje smo predložili. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege, evo danas, skoro 40 dana posle izbora, konačno pristupamo konstituisanju parlamenta, izboru predsednika, izboru potpredsednika i drugih radnih tela i odbora da bi ovaj parlament počeo rad.
Imali smo kampanju gde su velika očekivanja građana bila od ovog saziva. Žao mi je što smo potrošili toliko vremena da dođemo do ovog trenutka.
Danas kada smo slušali predlog uvaženog kolege Arsića o novom kandidatu, odnosno kandidatu za predsednika parlamenta, više smo slušali kritiku i, čini mi se, neku analizu Poslovnika. Pretpostavljam da je to bila najava izmena Poslovnika koja će vrlo brzo uslediti.
Naš odnos prema vladajućoj većini i predsedniku koji se danas bira, cenićemo kroz te izmene Poslovnika koje se danas najavljuju, odnosno na koji način će uloga opozicije u ovom parlamentu biti rešena - da li će opozicija biti umanjena prava ili ne, da li će se više raditi na demokratičnosti parlamenta, da li će se više raditi, ono što je rekao kolega Arsić, a što je mene obradovalo, na kontrolnoj ulozi parlamenta prema izvršnoj vlasti, prema Vladi. To su sve stvari koje mi očekujemo i od predsednice parlamenta, verujem da će ona danas, naravno, biti izabrana, ali i od parlamentarne većine, jer ona, čini mi se, nije postojala u ovom obimu koji se najavljuje. Preko 200 narodnih poslanika će podržavati Vladu i biti u većini. Opozicija će biti malobrojna i samim tim uloga onih koji budu vodili ovu skupštinu je značajnija da nama iz opozicije omogući da radimo, da se obraćamo građanima, da prezentujemo svoje ideje, da kritikujemo vlast tamo gde ima mesta kritici, a da za to ne budemo na neki način kažnjeni ili nam budu umanjena prava.
Mi ćemo se danas kod glasanja uzdržati o ovom predlogu zato što želimo da vidimo na koji način će nova predsednica imati odnos prema parlamentu, na koji način će ispunjavati sve ove obaveze o kojima je kolega Arsić govorio, ali ćemo u svakom slučaju biti spremni na saradnju i imaće u nama kolege koji će je podržavati svaki put kada ona bude radila na jačanju uloge parlamenta koji treba da ima po Ustavu i u modernoj demokratskoj tradiciji. Hvala.
Poštovani predsedavajući, smatram da je prethodni govornik povredio član 107. Poslovnika, gde kaže da je govornik na sednici Narodne skupštine dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.
Vi ste pokušali da skrenete pažnju, ali niste do kraja primenili sve što vam Poslovnik daje. Smatram da ste morali da primenite Poslovnik i da ne dozvolite ovakvo obraćanje koje je bilo potpuno van dnevnog reda i služilo je jedino da uvredi drugog kolegu poslanika.
Možemo mi da govorimo ovde politički i da se slažemo i ne slažemo, da govorimo šta odluke bilo koga od nas u nekom vremenu imaju za posledicu, da li će te odluke i na koji način plaćati građani Srbije. Ja mogu da kažem, da nažalost, odluke koje ova vlada donosi poslednjih nekoliko meseci će skupo platiti građani Srbije, plaćaće godinama unazad.
Poštovani predsedavajući, smatram da je prethodni govornik povredio član 107. Poslovnika, gde kaže da je govornik na sednici Narodne skupštine dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.
Vi ste pokušali da skrenete pažnju, ali niste do kraja primenili sve što vam Poslovnik daje. Smatram da ste morali da primenite Poslovnik i da ne dozvolite ovakvo obraćanje koje je bilo potpuno van dnevnog reda i služilo je jedino da uvredi drugog kolegu poslanika.
Možemo mi da govorimo ovde politički i da se slažemo i ne slažemo, da govorimo šta odluke bilo koga od nas u nekom vremenu imaju za posledicu, da li će te odluke i na koji način plaćati građani Srbije. Ja mogu da kažem, da nažalost, odluke koje ova vlada donosi poslednjih nekoliko meseci će skupo platiti građani Srbije, plaćaće godinama unazad.
Reagovao sam na izlaganje kolege Maraša zato što je izneo neistinu. U skladu sa Poslovnikom, poslanici treba da govore istinu ovde. Govorili ste o vremenu kada poslanici DS-a nisu učestvovali u radu parlamenta, o periodu 2006. do polovine 2007. godine. Pitajte vašu koleginicu koja sedi ispred vas šta su tada poslanici DS-a radili sa svojim primanjima u Skupštini. Potpuna je istina da smo mi tada ta svoja primanja davali u dobrotvorne svrhe. Ima dokumentacija za to, pitajte vašu koleginicu.

Što se tiče kvoruma, ne traži se od poslanika opozicije da ga obezbeđuju. Prethodna tri dana stranke većine obezbeđivale su ovde dovoljan broj poslanika da izglasaju 49 tačaka dnevnog reda, sa preko 3.000 amandmana. Koliko je to koštalo građane Srbije, mogli smo da čujemo prethodnih dana. Sada imamo na dnevnom redu 69 tačaka, slažem se da je to mnogo, ali ćete se sami složiti da je vaša poslanička grupa na početku mandata, saziva ove skupštine reagovala i tražila da se uvede efikasniji rad Skupštine. Mi smo pronašli način koji nam omogućava da usvojimo veliki broj zakona i da izađemo iz blokade u kojoj smo se nalazili krajem 2008. godine.

Na kraju, predsednica Skupštine od vas nije tražila da date kvorum, nego da poštujete isti taj poslovnik po kome ste se javili za reč, koji ne govori o tome kako poslanici većine ili manjine treba da se ponašaju u ovoj sali, nego kako treba da se ponašaju poslanici, svih 250 poslanika. Molim vas da o tome vodite računa. Hvala.
Replika. Gospođo predsednice, mi smo, kao i građani Srbije, danima primorani da slušamo diskusiju koja, čini mi se, nema preteranu svrhu. Zahvaljujem mojim kolegama koji su spremni da ovde podnose razne vrste uvreda. Kao poslanik sam spreman da istrpim svaku vrstu političke kritike, nekada to mogu da protumačim kao uvredu. Nemam sa tim problem.
Molim vas, gospodine Krasiću, a molim i ostale poslanike, ajte polemišite sa nama živima, ajte pokažite minimum ljudskog dostojanstva. Nemojte spominjati ljude koji nisu više među živima, a mi da naša politička razmimoilaženja i političke različite ideje i ideologije koje imamo da raspravljamo ovde. Poštedite te ljude i onda nećete imati onu reakciju kakvu ste imali od poslanika DS i mene lično.
Gospođo predsednice, moja reakcija na izlaganje gospodina Krasića jeste bila neprimerena za dom Narodne skupštine i to sam rekao i u svom prvom izlaganju. Spreman sam i da, po Poslovniku, pretrpim kaznu i molim vas, gospođo predsednice, da me kaznite u skladu sa Poslovnikom, i spreman sam da se izvinim kolegi Krasiću i svim narodnim poslanicima koje su moje reči povredile, onog trenutka kad se gospodin Krasić izvini porodici pokojnog Nenada Bogdanovića za uvredu koju je izneo za ovom istom govornicom. Hvala.
Poštovane kolege poslanici, gospodine ministre, da probamo da se vratimo na suštinu ovog amandmana. Vi ste govorili da je praktično to prepisana odredba iz Zakona o radio-difuziji i da je stavljena u ovaj zakon. Pročitaću prvi stav ovog člana 87:  "Zabranjeno je oglašavanje političkih organizacija van predizborne kampanje".
Vi se pozivate na Zakon o radio-difuziji koji, verovatno, govori o oglašavanju u elektronskim medijima. Možda je to bila suština zašto ste ovaj član stavili i na šta ste hteli da ukažete, međutim, ovako kako stoji u ovom članu, a ako pogledamo šta je oglašavanje u članu 2. ovog zakona, kaže – "oglašavanje jeste obaveštavanje preko oglasnog sredstva kojim se preporučuje oglašivač, njegova aktivnost, proizvod, usluga ili druga preporuka", a onda kaže – "oglasno sredstvo jeste letak, prospekt, ambalaža proizvoda, plakat, fotografija, pano, transparent, bilbord" i razne druge stvari.
Vi ovim članom, kako sam razumeo, zabranjujete političkim strankama da prave letke, da prave plakate, da plate oglas u novinama. Verujem da su to sve političke stranke u svom radu van predizbornih kampanja radile, a to rade i danas. Vodi se kampanja jednog ministra i njegove stranke, kada krenete po Srbiji svuda možete da vidite plakate. Da li to znači da će se taj ministar i njegova stranka naći pod udarom ovog zakona, ako ova odredba ostane ovakva?
Ako ste hteli da kažete da se oglašavanje ne može vršiti preko elektronskih sredstava, onda ste to morali da stavite, a ako već postoji u drugom zakonu, onda ne vidim zašto se ponovo stavlja u ovaj zakon. Iz tog razloga sam podneo amandman, koji ne volim da se baš taj tekst amandmana, da se član tog i tog zakona briše, ali nikako drugačije nisam mogao da shvatim ovaj član i njegovo mesto u ovom zakonu. Molim kolege poslanike, s obzirom da su razne stranke ovde, neke će nastaviti da žive posle vanrednih izbora, a neke verovatno neće, da prihvate ovaj amandman, kako bismo mogli slobodno da radimo i u narednom periodu.