Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Miodrag Đidić

Miodrag Đidić

Demokratska stranka

Govori

Poštovane kolege poslanici, poštovano predsedništvo, poštovani i uvaženi gospodine ministre, poslanici DS imaju primedbe na utvrđeni predlog Visokog saveta pravosuđa za izbor sudija Vrhovnog suda, Trgovinskog suda, okružnih i opštinskih sudova.
Pre nego što konkretno iznesem na šta se naše primedbe i na koje predloge odnose, želim da kažem da mislim da se stanje u pravosuđu, otkako je ministar Stojković došao na tu funkciju, nimalo nije poboljšalo, a neću da kažem ni da se pogoršalo, stanje u pravosuđu je takvo kakvo je zadnjih petnaestak godina, jako loše. Bojim se da ni u narednom periodu nećemo nešto više postići i nećemo učiniti pravosuđe boljim nego što je sada.
Mislim da će donošenje novog ustava, nadam se da će se to desiti do kraja godine, pomoći da razrešimo i da poboljšamo stanje u pravosuđu. Nekada je sudijska funkcija, na listi najcenjenijih zanimanja ili funkcija, bila ubedljivo na prvom mestu, a danas, nažalost, to nije slučaj. Kada gledate listu najcenjenijih zanimanja, videćete da se sudijska funkcija nalazi na samom dnu ili pri samom dnu.
Da li ćemo uspeti u narednom periodu da to poboljšamo, nadam se da hoćemo, ali iskreno sam skeptik kada je u pitanju pravosuđe, jer milion razloga stoji da to neće biti tako. Znam da danas u srpskim sudovima postoje sudije koje su učestvovale u izbornim krađama i ništa im se nije desilo, i danas sude, a ovde imamo predloge da neki od njih i napreduju, pa da iz okružnog odu u Vrhovni ili iz opštinskog da odu u okružni sud.
Svima nama puna su usta nezavisnosti pravosuđa, a to stalno ponavljamo – nezavisno pravosuđe, ali bojim se da je to samo deklarativno, a da stvarno nemamo nezavisno pravosuđe, a što se može videti iz učinjenih predloga.
Izneću samo jedan primer ili dva. Jedan se tiče Opštinskog suda u Leskovcu. Za Opštinski sud u Leskovcu utvrđeni su predlozi kandidata koji, nažalost, nemaju dan iskustva u pravosuđu. Uprkos preporuci Opštinskog suda u Leskovcu da na ta mesta budu izabrane sudije koje imaju dosta iskustva, to nije urađeno.
Voleo bih da čujem po kojim se to kriterijumima vodio Visoki savet pravosuđa kada je odlučio da predloži izbor ljudi za Opštinski sud u Leskovcu, koji nemaju dana provedenog u pravosuđu, a imate vrlo iskusne sudije, za koje kolege kažu iz Opštinskog suda da su jako kvalitetne i dobre.
Takođe, imamo primer Opštinskog suda u Šapcu, gde predsednica suda uopšte nije konsultovana kada su određivani kandidati za najviše sudijske funkcije.
Sada ću konkretno osporiti neka imena, pa ću reći da poslanici Demokratske stranke sigurno neće glasati i protiv su izbora Brkljač Miodraga za Vrhovni sud Srbije, koji je advokat u Advokatskoj komori Šabac, a po našim saznanjima čovek nikada nije radio na području Advokatske komore Šapca, odnosno Okružnog suda u Šapcu.
Osporavamo, takođe, i Nikolić Milomira, trenutno je sudija Okružnog suda u Užicu, koji treba da bude izabran u Vrhovni sud Srbije, a čovek je učesnik izborne krađe 2000. godine.
Osporavamo za Vrhovni sud Srbije i Važić Nevenku, sudiju Okružnog suda u Beogradu. Prema našim informacijama, njen muž je vršilac dužnosti predsednika Okružnog suda u Beogradu.
Za Okružni sud u Jagodini osporavamo Simić Radoslava, sudiju Opštinskog suda u Paraćinu.
Okružni sud Kragujevac – protiv smo da bude izabran Leković Dragan, sudija Opštinskog suda u Kragujevcu, koji je učestvovao 1996. godine u gašenju časopisa "Svetlost", i to je bio montiran politički proces.
Što se tiče Okružnog suda u Šapcu, osporavamo, takođe, dva imena: Lazarević Ivan, trenutno sudija Opštinskog suda u Šapcu, sestra mu je sudija Okružno suda u Šapcu, zaista ne bi bilo dobro da rođeni brat i sestra budu sudije jednog okružnog suda, konkretno u Šapcu.
Osporavamo i Pajić Oliveru, sudiju Opštinskog suda u Ljuboviji, da bude izabrana za Okružni sud u Šapcu.
Što se tiče Opštinskog suda u Šapcu, osporavamo oba predloga Visokog saveta pravosuđa, i Janjetović Aleksandru, koja je sada viši sudijski saradnik Opštinskog suda u Šapcu, i Ralić Leposavu, takođe višeg sudijskog saradnika, ali Okružnog suda u Šapcu, iz prostog razloga što predsednica Opštinskog suda u Šapcu nije konsultovana prilikom utvrđivanja ovih predloga.
Što se tiče Opštinskog suda u Leskovcu, tu sam rekao šta sam imao da kažem. Samo da kažem da su predlozi: Predrag Dimitrijević, koji je sada supervizor u "Zdravlju" Leskovac, Akcionarskom društvu, Nevena Mitić, sekretar za socijalni rad u Leskovcu i Suzana Mitrović, viši sudijski saradnik Opštinskog suda u Leskovcu, pa oko nje bi možda mogli i da se složimo, ona ima nekog iskustva u radu pravosuđa.
Ali, za ova dva prva predloga zaista ne možemo da se složimo, jer pored njih, javili su se, kao kandidati, sudije koje imaju višegodišnje sudijsko iskustvo i za koje je kolegijum Opštinskog suda u Leskovcu dao izuzetno povoljno mišljenje. Iz tih razloga nećemo ni u kom slučaju glasati za ove predloge.
Na kraju, za Trgovinski sud u Beogradu, smatramo da Nikolić Mladen, trenutno sudija Četvrtog opštinskog suda u Beogradu, ne bi mogao uspešno da obavlja tu funkciju i taj predlog ćemo osporiti. Hvala.
Poštovane kolege narodni poslanici, amandman koji sam podneo na član 107. stav 5. u direktnoj je vezi sa već podnetim amandmanom na član 18. koji je podnela poslanica gospođa Leila Ruždić, kao i sa ostalim članovima na koje su amandmane podneli poslanici sa liste Demokratska stranka - Boris Tadić.
Podsetiću vas da je suština amandmana podnetog na član 18. da nadzor nad obavljanjem delatnosti sprovodi nezavisna agencija, a ne Narodna banka kako stoji u Predlogu zakona. S tim u vezi predlažem da i u članu 107. stav 5, da bi bio u skladu sa podnetim amandmanom, umesto "Narodna banka Srbije" stoji "Vlada Republike Srbije", pa bi stav glasio - Vlada Republike Srbije propisuje bliže kriterijume i način obračunavanja tehničkih rezervi.
Svi amandmani koje su podneli poslanici sa liste Demokratske stranke - Boris Tadić imaju za cilj da poboljšaju tekst zakona, da odredbe zakona približe evropskim standardima. Danas smo sa ove govornice od poslanika vladajuće koalicije čuli zalaganje za evropsku Srbiju, za Srbiju u Evropi, pa ukoliko je to stvarno a ne samo deklarativno izrečeno očekujem da će oni podržati ove amandmane, glasati u danu za glasanje za njih i na taj način približiti stvarno Srbiju Evropi. Ukoliko oni to učine i poslanici sa liste Demokratska stranka - Boris Tadić glasaće za Predlog zakona u celini.
Poštovani predsedniče, poštovani narodni poslanici, neću govoriti samo u ime poslanika DS, već ću govoriti u ime Sportskog saveza Srbije, jer sam član Upravnog odbora tog saveza koji je najbrojnija asocijacija u Srbiji, asocijacija koja u sebi sadrži 80 sportskih organizacija. Sve te sportske organizacije, uključujući i sportiste, očekuju od ove skupštine da im pomogne i  da danas donesemo odluku da možemo osnovati ministarstvo za sport Republike Srbije. Podsetiću vas da su sportisti Srbije najveći ambasadori ove zemlje, da su sportisti Srbije naš najveći proizvod i da u ovoj olimpijskoj godini zaslužuju da imaju svoje ministarstvo.
To što Demokratska stranka nije u prethodnom periodu donela odluku da ima ministarstvo za sport ne znači da i ova nova vlada koja treba da bude formirana treba da napravi grešku koju smo mi napravili. Dakle, treba se učiti na tuđim greškama i očekujem da će ova skupština imati više razumevanja za sportiste Srbije.
Podsetiću vas na to da su mnogi klubovi u Srbiji u teškim situacijama, da svi očekuju novi zakon o sportu koji će omogućiti privatizaciju i omogućiti tim klubovima da prežive ovo zaista teško vreme i da će naši klubovi u narednom periodu moći ravnopravno da se bore sa svim ostalim klubovima u Evropi. Hvala.
Poštovane kolege poslanici, poslanici sa liste Demokratska stranka - Boris Tadić neće glasati za Predlog zakona o izmenama Zakona za izbor predsednika Republike, iz istih razloga zbog kojih to nisu učinili ni u prethodnom sazivu Narodne skupštine, jer od tog vremena do danas se ništa nije promenilo. I dalje je na snazi Ustav koji je tada važio i član 83. Ustava Republike Srbije, koji propisuje nadležnosti i ovlašćenja koja predsednik Republike ima. Te nadležnosti i ovlašćenja mnogo su bliži predsedničkom sistemu, nego parlamentarnom sistemu koji važi kod nas.
Podsetiću kolege poslanike da predsednik Republike odlučuje o ratu i miru, u slučaju da ne može Narodna skupština da se sastane; takođe, proglašava ratno stanje; rukovodi oružanim snagama u ratu i miru. To su ovlašćenja po kojima je sigurno potrebno da na izbore izađe 50% građana Srbije i da legitimitet izabranom predsedniku Republike. Da li sada možemo da ostvarimo to, to je pitanje na koje treba da daju odgovor građani Srbije. Siguran sam da kada imamo prave kandidate građani Srbije hoće da izađu na izboru i hoće da glasaju.
Podsetiću vas da je 2000. godine gospodin Vojislav Koštunica imao tu snagu i uspeo je, zajedno sa ostalim kandidatima za predsednika, da izvede 50% građana Republike Srbije na izbore. Zašto to danas nije moguće, zašto danas, posle samo tri godine, gospodin Vojislav Koštunica ne može sa ostalim kandidatima da izvede 50% građana Srbije - to je stvar o kojoj treba da razmišlja njegova stranka. Očito je da je čovek koji je posle tih izbora imao poverenje 80% građana Srbije danas spao na svega 14-17%.
Još jedan veliki razlog zbog koga mora na izbore da izađe 50% jeste član 88. Ustava, koji određuje kako prestaje mandat predsedniku Republike, ukoliko on prekrši Ustav. Tamo se jasno kaže da bi uopšte došlo do toga da možemo da razrešimo predsednika Republike, potrebna je saglasnost dve trećine poslanika u ovoj Skupštini. Kada taj uslov bude ispunjen, onda mora na izbore da izađe najmanje 50% ljudi i svih 50% ljudi da glasa za razrešenje. Priznaćete da je to jako teško i da je to neizvodljivo, što znači da sto građana Srbije može da izabere predsednika Republike, ali da on nikako ne može da bude razrešen, a kažem da su ovlašćenja predsednika Republike zaista velika.
Ovde smo čuli mišljenje da se to u praksi ne događa, da se ne pojavljuje pitanje razrešenja predsednika Republike, i to, čini mi se, od podnosioca predloga Gordane Pop-Lazić. Samo ću vas podsetiti da to baš nije tako i da je baš SRS pre 10-11 godina u saveznom parlamentu pokrenula i zajedno sa socijalistima izglasala nepoverenje tadašnjem predsedniku SRJ Dobrici Ćosiću. Takođe smo ovde čuli mišljenje da uporedno pravo ne traži 50% plus jedan građanin da bi bio izabran, međutim, ni to nije tačno. Imate sada u Rusiji izbore za predsednika Republike i tamo se traži da na izbore izađe 50% plus jedan glasač.
Znam da je jako bitno da se izabere predsednik Republike i DS je u prethodnom sazivu učinila korak da se to ostvari, kada je ukinula cenzus u drugom krugu. Dakle, taj korak je učinjen, ali mislim da ovaj drugi korak ne smemo da učinimo, bar dok su ovakva ovlašćenja u Ustavu. Ukoliko dođe do promene Ustava, onda treba razmišljati o dve stvari: da li da smanjimo ovlašćenja predsednika Republike ili, pak, možda još i bolju varijantu, da parlament bira predsednika, da se predsednik ne bira neposredno. To je stvar za razmišljanje.
Ono što je sigurno, to je da kada građani imaju koga da biraju, oni izađu na izbore. Građani su izašli 28. decembra, preko 60%, da bi izabrali poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Dakle, Skupština ima legitimitet i građani hoće da glasaju za Skupštinu, a pitanje predsednika možda možemo da tretiramo - pošto veći legitimitet ima Skupština, jer građani imaju veće poverenje u Skupštinu - tako da Skupština ubuduće bira predsednika.