Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8773">Slavica Đukić Dejanović</a>

Slavica Đukić Dejanović

Socijalistička partija Srbije

Govori

Gospodin Čedomir Jovanović ima reč.
Gospodin Tomislav Nikolić ima reč.
Pre nego što dam reč gospodinu Bošku Ristiću, htela bih da vas obavestim da je ostalo još troje, odnosno četvoro narodnih poslanika. Trebalo bi u vremenskom periodu od oko sat vremena i nešto malo više da završimo današnji rad, pa bih predložila da radimo bez pauze, kako bismo posle toga do sutra do 10.00 časova mogli da se pripremimo za produžetak sednice.
Gospodin Boško Ristić ima reč. Ne? Greška. Gospodin Mirko Munjić.
Zahvaljujem.
Gospodin Čedomir Jovanović, replika.
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Milan Nikolić. Niste se prijavili? Izvinite, rečeno mi je da ste se prijavili kao ovlašćeni predstavnik.
Reč ima gospođa Jorgovanka Tabaković, replika.
Mislila sam da ćete replicirati ministarki. Inače, gospodin Jovanović vas nije pomenuo.
(Jorgovanka Tabaković, s mesta: Znam da jeste u sinoćnjoj emisiji.)
Sinoćnja emisija nije sednica, gospođo Tabaković, ali dobro. U svakom slučaju, sada ste vi dali povod za novu repliku. Daću reč gospodinu Jovanoviću, naravno, on sada ima pravo na repliku, ali bih zaista zamolila da se vratimo na temu. Suština je bila da se govori o transparentnosti ovog budžeta.
Izvolite, gospodine Jovanoviću.
Vreme. Gospodin Milan Nikolić ima reč.        MILAN J. NIKOLIĆ: Poštovana predsednice Skupštine, poštovani članovi predsedništva, uvažena gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas po drugi put raspravljamo o rebalansu budžeta za 2009. godinu. Mislim da to i nije tako loše, jer je bolje (uostalom, to je i zakonska obaveza) da se realno prikažu prihodi i rashodi koji su tokom 2009. godine napravljeni.
Ja se malo sećam, a verovatno i veliki deo narodnih poslanika, rasprave koja je trajala prilikom donošenja budžeta za 2009. godinu. Budžet je imao intenciju da nasledi pozitivne trendove i dobro izvršene ciljeve budžeta iz prethodnih godina, gde je rast BDP-a išao negde između pet i sedam procenata. Bilo je rasta izvoza, nešto rasta proizvodnje, malo upošljenosti i to je bio dobar trend. Iako se znalo da će doći do ekonomske krize, jer je ona kucala na vrata razvijenih privreda, i kod nas je u oktobru došlo do pada BDP-a za 2%, verovalo se i bilo je optimizma da ćemo merama Vlade Republike Srbije i makroekonomskom politikom uspeti da savladamo efekte ekonomske krize.
Međutim, ova finansijska kriza u svetu, koja je posle Drugog svetskog rata jedna od najjačih kriza, mogla je da napravi mnogo veće štete nego što su učinjene da nisu preduzimane mere Vlade Republike Srbije od kraja 2008. godine pa nadalje. Pomenuću samo neke od njih, uz napomenu da je dobro što su preduzimane blagovremene adekvatne mere i budno praćeni rezultati u ispunjenju, pre svega budžetskih ciljeva.
Da podsetim, rečeno je to već jednom, već krajem 2008. godine preduzete su mere za zaštitu finansijskog sistema i očuvanje likvidnosti bankarskog sektora. Mislim da je to dobro jer smo očuvali banke, očuvali smo sistem. Druga je to priča o nacionalnim i inostranim bankama, ali je suština da taj problem, koji je bio razarajući u zemljama razvijenog sveta, ovde kod nas nije na taj način izražen.
Međutim, podaci su bili neumitni i govore da smo za prvih šest meseci imali pad društvenog proizvoda, umesto predviđenog rasta, za 4,1%, da je industrijska proizvodnja opala za 15%, da je došlo do pada rasta prerađivačke industrije za 19,4%, a srpska privreda je pretežno prerađivačka industrija, da su građevinski radovi, tamo gde se zapošljavaju radnici, opali za 23% i, ono što je posebno važno, izvoz nam je pao za nekih 23,4% i uvoz za 31%. Naravno, rast zaposlenosti radnika koji je bio planiran pao je za 2% i beležimo pad standarda ljudi.
Imajući u vidu ovakve makroekonomske uslove i efekte globalne finansijske krize, koja je po svojoj razornosti mogla da bude daleko veća da nisu blagovremeno preduzimane mere, već u januaru preduzete su mere Vlade koja je izdvojila četiri` milijarde dinara za kredite radi poboljšanja likvidnosti privrede.
Samo želim da podsetim da bi, da takve mere nije bilo, ionako teško stanje u pogledu likvidnosti privrede, vrlo često se ovde za govornicom iznosi podatak da svako svakome duguje, da je negde oko 65.000 pravnih subjekata u blokadi, stanje bilo daleko teže da nisu ovakvi krediti odobreni po subvencionisanim kamatnim uslovima, pa makar i ovaj iznos bio u pitanju.
Krajem aprila se već donosi odluka, što je dobro, da se još jednom razmotri budžet i donese rebalans, kako bismo mogli da se usaglasimo sa ukupnom globalnom politikom, pre svega u oblasti krize koja je u velikom delu počela da deluje na privredu ove zemlje.
U maju su donete dodatne stimulativne mere za likvidnost sa stopom od 3%, o čemu se već čulo, 40 milijardi dinara. Kao čovek koji je iz privrede, mogu da kažem da je to imalo dosta, rekao bih, sudbinsko opredeljenje na kontinuitet proizvodnje koji nije u granicama planiranog, kao i budžet, ali je daleko manji nego što bi mogao biti da nije bilo ovakve vrste stimulacije i posebno mera koja je doneta u pogledu pospešivanja plasmana robe domaće proizvodnje pod dosta povoljnim kamatnim uslovima i kreditom do šest godina za kupovinu trajnog potrošnog dobra i ostale robe koja je u to vreme bila u velikim problemima iznalaženja plasmana prema kupcima.
Naravno da je aranžman sa MMF-om doveo do toga da su devizne rezerve ostale stabilne i sigurno bi moglo da dođe do mnogo dubljih recesionih tokova da ovakve mere Vlade nisu preduzete.
Međutim, mi smo pre neki dan raspravljali o budžetu za 2010. godinu. Bile su najave da se efekti ekonomske krize, pre svega u finansijskom delu, polako tope u zemljama gde je razvijeni svet. Mi te efekte u ovom trenutku ne osećamo i mislim da će tokom čitave 2010. godine biti problema vezano za globalnu finansijsku krizu.
Mislim da je neophodno da se, pored mera koje su već preduzete, pored sada nešto realnijeg budžeta za 2010. godinu, preduzimaju adekvatne mere da ne bi došlo do recesionih procesa koji bi bili pogubni za privredu Srbije posle svih problema koji su trajali do 2008. godine i onda u 2009. godini, kada smo imali problem recesije.
Ohrabruju ova kretanja posle mera Vlade koje su preduzete, da je došlo do usporenijeg pada rasta BDP, tako da se očekuje da će do kraja godine taj pad biti na 3% i da će se nešto smanjiti izvoz. Procene su da će to u evrima biti na 8% pada i uvoz na 16,7%.
Naravno, zbog svih ovih razloga, a pre svega knjigovodstvenih i razloga obaveza koje moraju da se ispune prema korisnicima društvenih sredstava, mislimo da je dobro da usvojimo ovaj rebalans budžeta i poslanička grupa SPS-JS će u Danu za glasanje podržati donošenje ovakvog rebalansa budžeta.
Što se tiče izmena i dopuna Zakona o računovodstvu i reviziji, podsećamo da je osnovni Zakon o računovodstvu i reviziji donet u junu 2006. godine. Taj zakon je, pre svega, imao za cilj da izvrši usaglašenje sa zakonodavstvom EU i u isto vreme da elektronskim sistemom pokuša da uvede efikasniji sistem nego što je do tada bio.
U isto vreme donet je Zakon o revizorskoj delatnosti. Ustanovljenjem registra, finansijskog izveštaja i podataka o bonitetu pravnih lica i preduzetnika u Agenciji za privatizaciju objedinjava se postupak prijema, registracije i obrade finansijskih izveštaja.
Sada u ovom predlogu imamo dosta racionalnu stvar, rekao bih. Umesto da se finansijski izveštaji koje privredni subjekti treba da dostavljaju upućuju na adresu Agencije i Narodne banke Srbije, posebno u ovom delu za bonitete, ovog puta će sve te poslove obavljati Agencija za privredne registre, što pojednostavljuje sistem, s jedne strane, a s druge strane će, bar kako to predlagač kaže, doći do rasterećenja pre svega radne snage, biće smanjena radna snaga za 30%, a ušteda privrednika u izvršavanju ovakvih zadataka će biti na nivou od 52 miliona dinara, tako da mislim da je taj projekat u redu.
Takođe je važno da je ovog puta kontrola koja se vrši nad radom Agencije direktno vezana za Ministarstvo finansija i da će poslovi izvršavanja, pre svega agencijski, u delu vođenja registara i drugih delova, moći da se na dosta efikasan način prate.
Takođe, do sada je dosta bilo nereda u tome ko je taj i po kojim kriterijumima će biti obavezan da podnosi izveštaje i da se vrši revizijski nadzor nad takvim izveštajima. Mislim da ovaj zakon dosta precizno reguliše koja su to matična preduzeća, složena preduzeća, zavisna preduzeća, velika, mala i srednja preduzeća. Tačno se definiše pod kojim uslovima se vrši kontrola i dostavlja izveštaj revizorskim kućama za ovakav vid kontrole.
Naravno, vezano sa ovim zakonom, donose se i zakon o izmenama i dopunama Zakona o računovodstvu i reviziji i zakon o Agenciji za privredne registre.
Agencija za privredne registre je formirana zakonom iz 2004. godine po nekoj inerciji formiranja agencija, bez dovoljnog definisanja poslova i zadataka kojima ovakva agencija mora da se bavi. Život i vreme su napravili tako da mnoge stvari, koje nekoliko činilaca paralelno kontrolišu, sada se upućuju na Agenciju za privredne registre.
Mislim da je to vrlo efikasan sistem i da se mnogi poslovi, koji su vremenom kroz zakonske projekte podeljeni, idealno uklapaju u obaveze Agencije za privredne registre, tako da će ona već u toku 2010. godine voditi evidenciju stranih udruženja, registar turizma, registar mera za podsticaj regionalnog razvoja, registar komora, registar javnih glasila. Takođe se uvodi registar za stečajne mase, registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu itd.
Ona je takođe ovlašćena da jedina po principu jednošalterskog sistema vrši registraciju privrednih subjekata. Veoma je mnogo vremena i energije bilo utrošeno na proces formiranja pravnih subjekata. Na koliko je šaltera moralo da se ode da bi se određeni pravni subjekat formirao, vremena koliko je moralo da se za to potroši i para koliko je za to moralo da se da.
Sada je izvodljivo da se u roku od pet dana na jednom šalteru, preko Agencije za privredne registre, može registrovati privredni subjekat, što će biti od velikog značaja ne samo za domaće potencijalne investitore i ljude koji žele da formiraju firme, nego i za inostrane investitore, da na jednom mestu sa stručnim znalcem poslova koji taj posao rade moći da obave posao u roku od pet dana.
Naravno, i napokon, veoma je dobro što smo sa, poslednjom do duše, zemljom, Slovenijom, potpisali taj sporazum o regulisanju socijalnog statusa, penzionog statusa ljudi koji su godinama radili u jednoj ili u drugoj zemlji, gde 18 godina nisu bili u prilici da svoja prava ostvare. Bila je velika nepravda, ničim izazvana, za tog radnika i nekoga ko je živeo u Sloveniji ili u Srbiji, pa se preselio u Sloveniju, da 18 godina ne ostvaruje svoje pravo.
Srećna okolnost je da smo to sa drugim eks-jugoslovenskim državama blagovremeno završili, negde kasnije, negde ranije, ali je ovo ipak dobro da se završilo i da sva prava po osnovu rada, po osnovu socijale, posebno u pogledu penzione politike, mogu da ljudi ostvare. Ovaj zakon to veoma dobro sankcioniše na način kako je to propisano.
I jedan i drugi i treći i zakon o budžetu SPS - JS će u Danu za glasanje podržati. Hvala.
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik gospođa Jorgovanka Tabaković.
Zahvaljujem.
Narodni poslanik gospođa Donka Banović ima reč.
Zahvaljujem.
Narodni poslanik Velimir Ilić ima reč.
Gospodin Vlajko Senić ima reč. Izvolite.
Zahvaljujem. Da li se još neko od predstavnika, odnosno predsednika poslaničkih grupa javlja za reč? (Da.) Reč ima gospodin Milorad Buha.
Zahvaljujem. Pošto se više niko ne javlja od predstavnika, odnosno predsednika poslaničkih grupa, reč ima narodni poslanik Đorđe Milićević. Izvolite.
Gospodin Vlajko Senić, replika. Zamolila bih da završimo s replikama.
Reč ima narodni poslanik Dragan Stevanović.