Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milan Ljubić

Milan Ljubić

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, ovaj zakon će omogućiti da se ne zaborave istorijske činjenice o postojanju logora na teritoriji Beograda, na prostoru na kojem je u Drugom svetskom ratu bio nacistički koncentracioni logor smrti za Jevreje, Srbe i Rome. Osnivanjem se obrazuje institucionalni okvir i stvaraju se organizaciono, kadrovsko i materijalne pretpostavke za negovanje sećanja na žrtve srpskog naroda u logorima. Njegovo očuvanje i pitanje njegove memorijalizacije je pokazivanje brige o istoriji i žrtvama logora Staro sajmište.

Sajmište je bio logor gde su sistematski od maja 1941. do marta 1942. godine dovođeni Jevreji i voženi dalje u dušegupkama. Tamo su stradali ljudi koji su bili građani Srbije. Svaka je žrtva najveća, ali Holokaust je jedinstvena pojava u ljudskoj istoriji.

Predlogom zakona o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ u Beogradu predviđeno je osnivanje ustanove kulture koja bi bila posvećena kulturi sećanja na žrtve i istorijske događaje koji su se desili na prostoru nekadašnjeg nacističkog logora, sa ciljem da se očuva sećanje na 11.000 Srba i 7.000 jevrejskih i romskih žena, dece, starih i drugih stradalih u nekadašnjem logoru. Radi se o ispunjavanju dužnosti i trajnog pamćenja i spomenu žrtava Holokausta, genocida, okupatorskog terora i ratnih zločina.

Staro sajmište treba da bude memorijalni kompleks koji će buduće generacije podsećati na užase koji su se desili na ovom mestu. Važno je da čuvamo sećanje na Holokaust i da se tako odupremo pokušajima revizije istorije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, Beograd pamti i poštuje sve žrtve Drugog svetskog rata. Važno je da negujemo kulturu sećanja kako se događaji iz prošlosti ne bi ponovili.

Srbija je kroz svoju burnu istoriju, nažalost, dobro upoznala sve užase rata u kome su Srbi bili takođe izloženi genocidu i gotovo na ivici biološkog opstanka. Srbi su stradalni narod koji je sam bio na udaru mračnih ideologija, narod koji je ponosan na svoj otpor i borbu protiv tih svih sila zla i koji se sa pijetetom seća svih žrtava i svojih i tuđih.

Razne vlasti proteklih sedam decenija pokazivale su nemar prema ovom prostoru na obali Save. Njegovo očuvanje i pitanje njegove mrlizacije je pokazivanje brige o istoriji i žrtvama logora Staro Sajmište.

Sajmište je bio logor gde su sistematski od maja 1941. godine do marta 1942. dovođeni Jevreji i odatle voženi u dušogupkama do Jajinaca. Staro Sajmište ima dve faze, u prvoj je logor smrti za Jevreje, u drugoj, koncentracioni logor za sve koji su bili protivnici koji su služili kao robovska radna snaga.

Tamo su stradali ljudi koji su bili građani Srbije, ljudi koji su se molili različitim bogovima, ali sve ih vezuje da su bili građani Srbije i zaslužuju dostojan spomenik. Svaka je žrtva najveća, ali je holokaust jedinstvena pojava u ljudskoj istoriji.

Predlogom zakona o Memorijalnom centru „Staro Sajmište“ u Beogradu, predviđeno je osnivanje ustanove kulture koja bi bila posvećena kulturi sećanja na žrtve i istorijske događaje koji su se desili na prostoru nekadašnjeg nacističkog logora, s ciljem da se očuva sećanje na 11.000 Srba i 7.000 jevrejskih i romskih žena, dece i starih i drugih stradalih u nekadašnjem logoru.

Radi se o ispunjavanju dužnosti i trajnog pamćenja i spomena žrtvama holokausta, genocida, terora i ratnih zločina. Ovaj zakon će omogućiti da se ne zaborave istorijske činjenice o postojanju logora na teritoriji Beograda.

Zadatak ove ustanove će biti da prikuplja, sređuje, čuva, izlaže, stručno obrađuje, prezentuje muzejske arhive i filmske dokumente, da organizuje manifestacije negovanja i sećanja na žrtve i stara se o korišćenju građe u obrazovno-vaspitne i naučno-istraživačke svrhe.

Srpsko-jevrejsko prijateljstvo traje decenijama. Srbija uvažava Jevrejsku zajednicu i poštuje njihova prava. Srbi i Jevreji su kroz istoriju delili tragičnu sudbinu, pogotovo tokom Drugog svetskog rata. Srbija je prva zemlja u regionu i šire, koja je donela poseban Zakon o povraćaju imovine žrtava holokausta. To pokazuje odgovornost, poštovanje, kao i način na koji se odnosimo prema civilizacijskim vrednostima.

Staro Sajmište treba da bude memorijalni kompleks koji će buduće generacije podsećati na užase koji su se desili na ovom mestu. Neophodno je da nove generacije uče o svim užasima nacizma za vreme okupacije.

Važno je da čujemo sećanje, važno je da čujemo istinu na holokaust i da se tako odupremo pokušajima revizije istorije.

Srbija je bila i ostala slobodarska zemlja u kojoj je svaki njen građanin poštovan i uvažen kao čovek, kao ličnost, bez obzira na svoju nacionalnu ili versku pripadnost. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, poštovani narodni poslanici, Komisija za hartije od vrednosti je samostalna i nezavisna državna organizacija, regulator tržišta kapitala u Republici Srbiji.

Njene osnovne funkcije usmerene su ka zaštiti investitora i obezbeđenju efikasnog tržišta i smanjenju rizika. Komisija redukuje, daje objašnjenja osnovnih koncepata funkcionisanja tržišta kapitala, ali i organizuje, preduzima i kontroliše sprovođenje mera kojima se obezbeđuje zakonito, pravično, uređeno i efikasno funkcionisanje regulisanog tržišta.

Suština je obezbeđivanje uslova za privlačenje većeg broja učesnika na tržištu, pružanje veće sigurnosti investitorima.

Komisija je učestvovala u izradi Nacrta zakona o robnim berzama, alternativnim investicionim fondovima i tako proširila svoju direktivu funkcionisanja nadzora. Na taj način dala je aktivan doprinos u razvoju ove sfere kapitala.

Trend snižavanja kamatnih stopa iz godine u godinu je potvrda kreditnog rejtinga naše zemlje, ali i potvrda uspeha, napretka naših ekonomskih reformi. Sve to zahvaljujući pristupu, odgovornom i preciznom bavljenju javnim finansijama, stabilnom kursu dinara koji imamo i makroekonomskoj stabilnosti. Sve ovo dovodi do otvaranja prostora za povećanje plata, penzija, za više investicija u infrastrukturne projekte.

Srbija je lider u poslovanju, lider u investicijama. Sve ovo znači da su finansijske institucije sigurne u rast i razvoj srpske ekonomije i imaju poverenja u ovu vlast, a poverenje imaju i privrednici koji ovde otvaraju svoje fabrike. Pri tome, radi se o kompanijama koje svoje poslovanje planiraju dugoročno.

Investiranjem u hartije od vrednosti i odličan odziv investitora u naše hartije od vrednosti znači da je Srbija atraktivna, sigurna, bezbedna za njih i da postaje siguran partner na duži niz godina i to brojnih investitora koji su tražili naše obveznice.

Odgovornom politikom uspeli smo da uredimo finansije, da povećamo kreditni rejting, što govori o uspešnosti reformi, da vratimo poverenje u našu zemlju. Na taj način smanjujemo troškove kapitala za našu zemlju, smanjujemo rizik ulaganja u našu zemlju.

To govori o stabilnosti i sigurnosti našeg finansijskog sistema. To pokazuje da investitori imaju poverenje u finansijski sistem Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi predstavnici Visokog saveta sudstva, poštovani narodni poslanici, danas u načelnoj raspravi imamo predloge odluka o izboru zamenika javnih tužilaca i izboru sudija koje se prvi put biraju. Postupak izbora sproveden je u skladu sa odredbama Zakona o sudijama, kao i Pravilnika o kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti za izbor sudija. Važno je napomenuti da je uspostavljen jedan kontinuitet u radu, u ocenjivanju, u proceni kandidata.

Za vreme bivše vlasti, da podsetim, imali smo neuspelu reformu pravosuđa i urušavanje pravosuđa. Godine 2009. bez svojih funkcija ostalo je 836 sudija i 100 zamenika javnih tužilaca. Sve je to državu koštalo, a cenu su platili građani iz svojih džepova. Ustavni sud je vratio sve ove sudije i javne tužioce.

Ministarstvo pravde je od 2012. godine uložilo velike napore da se stanje u srpskom pravosuđu popravi. Jedan od prioriteta SNS je vladavina prava, jačanje pravosudnih funkcija dovešće do jačanja pravosuđa. Preduzete su mere koje za cilj imaju unapređenje pravosuđa. To se odnosi na funkcionisanje mreže sudova i tužilaštva, kao i bolje zaštite prava građana. Tako će građani imati jednak pristup pravdi i bolji odnos prema pravosudnim organima.

Važno je reći da smo imali napredak i velika infrastrukturna ulaganja u izgradnju novih sudskih zgrada. Izgrađeno je više potpuno novih zgrada za rad prekršajnih sudova, završena je Palata pravde u Beogradu. Takođe, uvođenjem pravosudnog informacionog sistema značajno se unapređuje efikasnost sudskih postupaka. Na taj način skraćuje se vreme rešavanja postupaka, što je vremenski kraće i jeftinije za građane.

Posle više od decenije čekanja počela je primena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Danas svi građani Srbije imaju jednak pristup pravdi. Tužilaštvo je imalo dobre rezultate u radu. Borba protiv korupcije je jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije. Princip nulte tolerancije na korupciju. Usvojen je Zakon o lobiranju i Zakon o sprečavanju korupcije. Formirana su četiri nova antikoruptivna regionalna centra pri višim javnim tužilaštvima i višim sudovima.

Ostvareni su značajni rezultati u pogledu stručnosti nosilaca pravosudnih funkcija. Radilo se na unapređenju kapaciteta, transparentnosti, kao i mehanizama disciplinske odgovornosti. Rezultati u pogledu efikasnosti su ostvareni kroz smanjenje broja nerešenih predmeta. Vidljivi su pomaci sudija, tužilaca i policije u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nacionalna strategija ima za cilj jačanje nezavisnosti pravosuđa, kao i sveobuhvatne mere za unapređenje nepristrasnosti, stručnosti i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Zahvaljujem.
Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, popisom 2021. godine biće utvrđen ukupan broj stanovnika, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji i njihov raspored po nižim prostornim jedinicama i upravnim okruzima. Obezbediće se pouzdani podaci o vitalnim, etničkim, ekonomskim i obrazovnim, drugim obeležjima stanovništva, ali će služiti i za projekciju budućeg kretanja i sagledavanja demografskog potencijala Republike Srbije.

Hteo bih da istaknem i značaj mera koje se preduzimaju u okviru pronatalitetne politike, i to zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću. Već posle prve godine od onoga što smo učinili Srbija je 2019. godine prvi put ušla u pozitivan skor, imala je 614 više. To je nešto što je veoma bitno za našu državu, to je odlična vest. Imamo plan Srbija 2025. Jedan od segmenata tog plana je svakako opredeljen u prvoj tiče se demografije. Zato je od naročite važnosti populaciona politika, da nas ima više, da pospešimo naše demografske karakteristike, da ojačamo Srbiju, da podstičemo ljude da imaju što više dece.

U okviru mera pronatalitetne politike imamo i raspisivanje konkursa u iznosu od 650 miliona za sve lokalne samouprave na području Republike Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre, poštovani narodni poslanici, odgovorna politika Narodne banke Srbije, stabilan i predvidiv kurs dinara govori o velikom unapređenju sigurnosti i svakako ide u prilog potencijalnim investitorima, pogotovu stranim koji su pokazali interes za novim plasmanima na naše tržište.

Rast naše ekonomije je osnovni cilj ekonomske politike koju vodimo. Povećanje dostupnosti i atraktivnosti domaćih hartija od vrednosti investitorima smanjujemo troškove finansiranja i obezbeđujemo bolju diversifikaciju investitora koji ulažu u domaće hartije od vrednosti.

Odgovornom politikom uspeli smo da uredimo finansije da povećamo kreditni rejting. Imamo i niske kamatne stope. Na taj način smanjujemo troškove kapitala za našu zemlju, smanjujemo rizik ulaganja za našu zemlju. To govori o stabilnosti i sigurnosti finansijskog sistema. To pokazuje da investitori imaju poverenje u finansijski sistem Srbije, a poverenje imaju i privrednici koji ovde otvaraju svoje fabrike. Pri tome se radi o kompanijama koje svoje poslovanje planiraju dugoročno. Investiranjem u hartije od vrednosti i odličan odziv investitora u naše hartije od vrednosti na 10 godina po kamatnoj stopi od 1,25% znači da je Srbija atraktivna, sigurna, bezbednija za njih. To su sve rezultati ekonomske politike.

Sve su ovo pokazatelji pozitivnih ekonomskih trendova koji su značajni i koji su Srbiji za veoma kratko vreme mnogostruko podigli Srbiju koja se pokrenula. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, značajne izmene ovog zakona su profesionalne kvalifikacije u oblasti planiranja i izgradnje, izdavanje licence inženjerima, arhitektima i prostornim planerima za obavljanje ove vrste stručnih poslova. Radi se o konstantnom usavršavanju i sticanju znanja, kompetencija.

Izmenama i dopunama Zakona stvoriće se uslovi za bržu i efikasniju realizaciju infrastrukturnih projekata koji su od značaja za Republiku Srbiju. Smanjuju se procedure, omogućava se brže izdavanje dozvola.

Sve ovo je značajno zbog ubrzanja realizacije projekta iz novog investicionog plana, čija je ukupna vrednost veća od pet milijardi evra.

Investicioni plan "Srbija 2025. godine" odnosi se na saobraćajnu, energetsku, komunalnu infrastrukturu i obuhvata izgradnju brzih saobraćajnica, projekte u drumskom i železničkom saobraćaju, kao što su izgradnja auto-puta Beograd-Sarajevo, Moravskog koridora, Fruškogorskog koridora, kao i izgradnju brze pruge Beograd-Budimpešta, rekonstrukcija pruge Niš-Dimitrovgrad.

Danas govorimo o povezivanju, drumskom, železničkom, vazdušnom, vodenom. Osnovna ideja povezivanja svih različitih projekata je stvaranje modernije, uspešnije, organizovanije i efikasnije Srbije. Uz uređene javne finansije, stabilnost i noviji investicioni plan Srbija se razvija. To nam govori koliko Srbija ide napred.

Ovo su važni koridori. Moći ćemo da idemo brzim i novim putevima. Danas je Srbija jedno veliko gradilište sa obnovljenom građevinskom industrijom koja značajno doprinosi stalnom rastu BDP, smanjenju broja nezaposlenih i rastu privrednih aktivnosti. To je dobra vest, to je ogroman napredak.

Sve ovo znači, svaki taj rast, u skladu sa stopom rasta, sa našim napretkom, veći prihod u budžetu. Plate će biti veće i penzije će biti veće. Sve ovo možete da radite kada imate stabilne finansije. Odgovornom politikom novac koji zaradimo investiramo u nešto što podstiče naš rast.

Danas Srbija, zahvaljujući Aleksandru Vučiću i SNS, može mnogo više nego pre u odnosu na one koji su je devastirali, koji su je opljačkali, ostavili nama da rešavamo probleme i nikada im na pamet nije padalo da vode računa o mladim ljudima, pripadnicima snaga bezbednosti, ni o kome drugom sem njih.

Sve ovo je u ekonomskom interesu kako bi Srbija rasla, razvijala se. Mnogo toga je urađeno i uloženo u poboljšanje poslovnog ambijenta, napretka na međunarodnim listama, danas smo na devetom mestu. Sve ovo će omogućiti Srbiji da se ekonomski rast naše zemlje u budućnosti nastavi. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, poštovani predsedavajući.

Uvažena ministarko sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je u svom planu rada i budžetu za 2020. godinu planiralo otpočinjanje realizacije projekta iz novog investicionog ciklusa vrednih oko pet milijardi evra u infrastrukturne projekte, a efikasnije administrativne procedure doprineće da se u najkraćem mogućem roku izgrade planirani putevi, pruge, vazdušne i vodne luke.

Tako će se omogućiti brža i efikasnija realizacija projekta od značaja za Republike Srbiju, od procesa pribavljanja zemljišta do izdavanja neophodnih dozvola. Svi ovi projekti predstavljaju linijske infrastrukturne objekte. To su projekti od značaja za Republiku Srbiju u putnoj infrastrukturi: izgradnja Moravskog koridora, izgradnja Fruškogorskog koridora, novo planirani put „Vožd Karađorđe“ koji će povezati Šumadiju sa istokom Srbije, te izgradnju brzih saobraćajnica, u železničkoj imamo izgradnju brze pruge Beograd – Budimpešta, kao i rekonstrukciju pruge Niš – Dimitrovgrad.

Svi projekti planirani u novom investicionom ciklusu imaće pozitivne efekte tako da će se kroz Srbiju putovati brže, lakše, bezbednije. Uz to, imaćemo i niže cene transporta i poboljšanje pristupačnosti svim delovima Republike Srbije. Ovakvim povezivanjem imaćemo povećanu potražnju za tranzitnim saobraćajem kroz našu zemlju, što će za rezultat imati uvećanje prihoda u budžetu Republike Srbije sada, ali i za buduće generacije. Radimo i gradimo za budućnost naše dece.

Propisi koji su od značaja za Predlog zakona su propisi koji uređuju oblast eksproprijacije, zatim oblast planiranja, projektovanja i izgradnje javnih nabavki i carinski propisi. Predložene izmene se odnose uglavnom na skraćivanje rokova izgradnje i efikasne realizacije infrastrukturnih projekata.

Bivša vlast mogla je i imala je priliku da nešto uradi. Oni to nisu uradili, jer njih to nije ni interesovalo. Oni su se samo brinuli za svoje džepove. Posao političara je da život ljudi bude bolji.

U narednom periodu država će moći da funkcioniše još bolje. Investicije će učiniti svoje. Ukoliko nema investicija i projekata nema ni rasta novca BDP i tehnologija. U narednom periodu do 2025. godine država će uložiti devet milijardi evra u infrastrukturu. To je prednost i to je razvojna šansa Srbije. Mi to i činimo. Ovo je važan iskorak koji omogućava napredak. Ova ulaganja i gradnja će masovno

36/2 TĐ/IĆ

zaposliti građevinsku industriju, što će podići BDP, kao i razvoj turističkih potencijala, bolje punjenje budžeta i omogućiti privredni rast i razvoj Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici.

Izmenama i dopunama Zakona o kulturi, obezbeđuje se podrška i promocija kulturnim aktivnostima, stvara se i pravni osnov za dalje sistemsko uređenje, manifestacija. Takođe, predloženim rešenjima omogućiće se ujednačen i efikasan način korišćenja novih informacionih tehnologija, u oblasti kulture, upotrebom jedinstvenih softverskih rešenja, u postupku digitalne restauracije i zaštite fondova zbirki, kao i pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara.

Kultura kao neizostavni deo života i obrazovanja ulazi u doba kada će svoj izraz razvijati na mnogo načina, prilagođena svakom korisniku. Cilj u oblasti digitalizacije je ostvarivanje vidljivosti i dostupnosti kulturnog nasleđa naše zemlje.

Republika Srbija baštini neprocenljivo nasleđe svih kultura i naroda koji su živeli na ovim prostorima. Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica, Sopoćani samo su deo našeg kulturnog nasleđa. Herojska dimenzija srpske kulture izraz je vekovne borbe za slobodu i zato je sve ovo od ogromnog značaja.

Među subjektima kulture koji čine savremenu kulturu Srbije, radi njihovog očuvanja, izdvojeni su oni temeljni i kompleksni subjekti čije trajanje seže u vreme početka obnove srpske države.

Naša zemlja je poznata po mnogobrojnim kulturnim manifestacijama i festivalima koji se održavaju u svim delovima Srbije i predstavljaju već prepoznatljiv brend, poput „Guče“, „Nišvila“, „Egzita“ koji prevazilazi značaj kulture i ulazi u domen društvenih oblasti poput turizma, privrede, sporta.

Definisani su kriterijumi na osnovu kojih će se procenjivati značaj manifestacija koje su prepoznatljiv brend na centralnom, ali i na lokalnom nivou i na taj način podsticati dalji razvoj kulturnog turizma.

Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, donošenje zakona treba da obezbedi uslove i pomogne u boljoj zaštiti arhivske građe, kao i kulturnog dobra, kao i da utiče na razvoj svesti o važnosti očuvanja arhivske baštine za buduće generacije.

Zakon omogućava zaštitu arhivske građe kao kulturnog dobra od posebnog značaja za društvo, bez obzira u kom formatu se ona nalazi.

Podjednako se, pored klasične analogne arhivske građe, u papirnom obliku štiti i digitalna arhivska građa.

Hteo bih da istaknem da pre samo nekoliko dana smo imali i tvit Vesne Pešić, nekadašnje liderke DOS-a da bojkot ne pomaže, već samo cev u glavi. Najoštrije osuđujem ovakve pozive od strane pojedinaca na društvenim mrežama koje su upućene predsedniku države. To je širenje mržnje, to je poziv na obračun. To da se šalju ovakve poruke, to je nedopustivo od onih koji nemaju sopstvenu politiku, koji besomučno vode kampanju mesecima unazad i koji su ostavili Srbiju u teškom stanju.

Treba li ponovo da slušamo nečije pozive na nasilje, pretnje i da li tako nešto treba da postane uobičajena i normalna stvar? Ne prestaje se sa hajkom koja se vodi. Ovakvi izlivi mržnje govore o njihovoj nesposobnosti koju su građani prozreli i odbacili. Niko nema prava na ovako nešto i da šalje ovakve poruke.

Svesni su da od bojkota neće biti ništa. To uvek govori i pokazuje razliku između pristojne, normalne, odgovorne Srbije i one koju naši politički protivnici zagovaraju, koji nas napadaju svakoga dana. To je njihova slika i prilika. Oni nemaju ništa drugo da ponude. Hoće da dođu na vlast bez izbora.

Građani žele bolju, jaču i razvijeniju Srbiju. Građani Srbije žele politiku investicija, jačanja privrede, jače Srbije, a ne politiku pretnji i vraćanja u prošlost. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, izmenama i dopunama Zakona o kulturi, obezbeđuje se podrška kulturnim aktivnostima koje podstiču kulturni razvoj, podstiču razvoj kulturnih potreba, promociju aktivnosti, animaciju i medijaciju u ustanovama kulture. Definisani su kriterijumi na osnovu kojih će se procenjivati značaj manifestacija koje su prepoznatljiv brend na lokalnom i centralnom nivou i na taj način podsticati dalji razvoj kulturnog turizma.

Na taj način uređuje se sistem funkcionisanja mnogobrojnih manifestacija i festivala koji se svake godine održavaju u Srbiji, poput „Guče“, „Egzita“, „Nišvila“, i sve ovo je značajno za kulturu Srbije, ali i veliki ugled u svetu.

Digitalizacija je jedan od interesa u kulturi. Tehnološki razvoj uticao je kroz integrisanje u oblast kulture i delatnosti koje se odnose na upotrebu informacionih i komunikacionih tehnologija u kulturinim delatnostima da na direktan način se stvori pravni osnov za razvoj svih aktivnosti koje se odnose na digitalizaciju naše kulturne baštine, kulturnog nasleđa.

Predložena rešenja omogućiće i ujednačen i efikasan način korišćenja novih informacionih tehnologija u oblasti kulture upotrebom jedinstvenih softverskih rešenja u postupku digitalne restauracije i zaštite fondova zbirki.

Među subjektima kulture koji čine savremenu kulturu Srbije radi njihovog očuvanja izdvojeni su oni temeljni i kompleksni subjekti čije trajanje seže u vreme početka obnove srpske države. Izmenama i dopunama zakona preciziraju se i uslovi za izbor direktora ustanova kulture. Predložene izmene su vezane i za preciziranje postupaka i ciljeva vođenja registra reprezentativnih udruženja kao i lica. Na taj način povećava se njihova dostupnost zainteresovanim licima shodno novim tehnološkim mogućnostima vezanim za projekat korišćenja elektronske uprave.

Opšti interes u kulturi obuhvata stvaranje uslova za očuvanje, promociju kulturnog nasleđa, otkrivanje, čuvanje i korišćenje kulturnih dobara, kao i programe i projekte ustanova kulture, udruženja i subjekata koji svojim kvalitetom doprinose razvoju kulture i umetnosti.

U danu za glasanje podržaćemo predloženi zakon. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministre sa saradnicima, gospodo oficiri, poštovani narodni poslanici, Srbija je vojno neutralna zemlja. To je nešto svojstveno srpskoj istoriji, što je svojstveno srpskom vojnom biću.

Kroz istoriju imali smo dovoljno ratova. Dobro je da težimo vojnoj neutralnosti. Srbija je bila i biće posvećena miru i pravdi. Kroz svoju burnu istoriju, nažalost, dobro je upoznala sve užase rata. Srbi kao stradalni narod, koji je sam bio na udaru mračnih ideologija je narod koji je ponosan na svoj otpor i borbu protiv tih svih sila. Zato je vojna neutralnost pozicija koja ima perspektiva.

Srbija sarađuje sa svima i mi želimo najbolje moguće odnose zbog budućnosti naših građana. Naša država prati promene u okruženju i prilagođava svoju bezbednosnu politiku kako bi na najbolji način štitila svoje nacionalne interese.

Mir i stabilnost su vitalni interes naše zemlje. Za ceo region je važna stabilnost i mir, a sve radi bolje budućnosti našeg naroda. Politika jake i uspešne i vojno neutralne Srbije je politika za koju zalažemo. Strategijom odbrane navedeni su bezbednosni izazovi, ali i mere za prevazilaženje tih izazova.

Srbija je naučila koliko je cena slobode. Vežbanjem sa drugima i učenjem od njih stičemo nova iskustva i znanja. Tako smo spremni i da čuvamo mir. Srbija se promenila. Srbija je napredovala. Danas je mnogo snažnija.

Srpska vojska je najbolja garancija slobodne, nezavisne i sigurne Srbije. To su vrednosti za koje se borimo i za koje se zalažemo. Samo stabilna i snažna Srbija je najbolji garant zaštite svih Srba, kao i sigurnosti i mira na Balkanu. Zato je važno vojsku opremiti kako bi čuvala vojnu neutralnost zemlje.

Na ponos svih nas naša vojska je napredovala. Zato su važna ulaganja u vojsku, jer ukoliko imamo kvalitetniju vojsku i dobar sistem nacionalne bezbednosti, imaćemo stabilniju i sigurniju zemlju.

Stabilna i bezbedna zemlja privlači investicije. Faktor je stabilnosti, jačanje ekonomije i drugih društvenih resursa, da štitimo naše slobodarske vrednosti i tradiciju. Zato vojska mora da bude snažnija, mora da bude jača. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, gospodo oficiri, poštovani narodni poslanici, vojska je tradicija koja je u srpskom duhu. Bila je čast biti vojnik i braniti otadžbinu. Oni koji su pokušali da uruše i prekinu tu vojnu tradiciju koja se negovala i održavala vekovima, bila je vlast do 2012. godine.

Stanje u vojsci do 2012. godine bilo je katastrofalno. Država je bila pred bankrotom. Tadašnja vlast za vojsku nije mogla da obezbedi osnovna sredstva.

Plansko urušavanje vojske, prestanak ulaganja u opremljenost i obučenost vojske, bili su deo procesa rušenja odbrambene moći zemlje. Značajna ispravna i upotrebljiva borbena sredstva su često rashodovana.

Srbija je danas drugačija zemlja. Nizom mera čine se intenzivni napori da pripadnici vojske imaju dobre uslove rada i bolji život. Zahvaljujući politici Vlade Republike Srbije sa predsednikom Aleksandrom Vučićem danas imamo odlične rezultate, posebno kada je reč o makroekonomskoj stabilnosti, javnim finansijama.

Uspeli smo da poslednjih nekoliko godina imamo suficit u budžetu.

Iz svega navedenog, danas imamo više mogućnosti. Danas imamo veća izdvajanja za vojsku. Danas je naša vojska ponovo dobro opremljena. Kupljeno je bolje naoružanje. Imamo nove avione, helikoptere. To je najnovija i najsavremenija tehnologija kojom možemo biti ponosni. Oporavljena je i Namenska vojna industrija, čiji izvoz iz godine u godinu beleži rast. Tako da je vraćeno poverenje u našeg vojnika i našu vojsku.

Vojska Srbije će kao nosilac odbrane zemlje nastaviti da razvija i unapređuje sposobnosti i radi zaštite odbrambenih interesa zemlje. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, završni račun sadrži sve važne informacije za određenu budžetsku godinu, vidi se kako se trošilo, da li su to bili troškovi razvoja ili su to bili neopravdani troškovi koji su posledica neodgovornog i nestručnog upravljanja javnim finansijama u prethodnom periodu.

Hteo bih da podsetim građane Srbije da su budžeti prethodne vlasti, za period od 2012. godine, bili sve osim razvojnih budžeta. Elementi kreirane ekonomske politike bivše vlasti kreirani su na pogrešan način, nisu bili koordinisani, nisu dali rezultate. Budžeti od 2005. do 2007. godine beleže rast, a razlog toga je privatizacija. Nije to bio rast iz privrede, nego rast od prodaje firmi. Jesu li to bili razvojni budžeti? Da li tu neko vidi neku odgovornost u planiranju? Šta se postiglo? Kakvi su efekti na privredu i društvo tim i takvim budžetima od onih koji su vodili državu u tom periodu? Koliko se izdvajalo i šta je izgrađeno kada je reč o kapitalnim investicijama? Najbolji odgovor je šta su ostavili iza sebe.

Koliko im je bilo bitno zdravstvo, koliko su ulagali i koliko je novih objekata izgrađeno, koliko opreme i savremenih novih aparata je nabavljeno? Koliko im je bilo važna bezbednost i sigurnost Srbije, svojih građana i kolika su bila ulaganja u vojsku i naoružanje u tom periodu? Da li su ti budžeti bili usmereni ka smanjenju nezaposlenosti? Sve ovo govori o kakvim se budžetima radilo do 2012. godine. Vidi se i neodgovornost trošenja, a sve to zavisno od toga šta je bio prioritet.

Tako imamo i godine kada se budžet punio prodajom preduzeća. Gde su ta sredstva od privatizacije trošena? Usmeravana su u potrošnju. Kao posledicu toga imamo 2012. godinu, gde smo bili blizu bankrotstva. Sve to govori o neodgovornom načinu trošenja sredstava. Zato su 2014. godine preduzete mere fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Tako se uz mere štednje i discipline vodilo računa o tome kako se svaki dinar troši u cilju prevazilaženja fiskalnih izazova.

Danas su stvari drugačije. U pogledu javnih finansija mnogo toga je urađeno. Treću godinu za redom od 2017. godine imamo suficit u budžetu. Od 2012. godine beležimo rast u ekonomskom smislu. Pozitivan saldo u državnoj kasi govori o sposobnosti Vlade Republike Srbije i pokazuje da Srbija ulazi u period održivosti javnih finansija i dalje napreduje.

Uz jasne parametre rasta, uz odgovornost otvara se višak fiskalnog prostora, uz mogućnost za dalja ulaganja i investicije. Na taj način imamo bolji privredni ambijent, veći razvoj privrede i smanjenje nezaposlenosti na 9,5%. Uz jačanje privrede i rast budžetskih prihoda stvaraju se uslovi za veće zarade i penzije u narednom periodu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, danas pred nama imamo Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije. Radi se o projektu realizacije za izgradnju pruga, kao i za izgradnju dispečerskog centra. Ugovor predviđa izvođenje radova u okviru druge faze rekonstrukcije, modernizacije i izgradnje pruge za brzinu do 200 kilometara na sat na deonici Stara Pazova – Novi Sad, ukupne dužine 40 kilometara, na pruzi Beograd – Budimpešta.

Osim toga, izrađuje se projekat za rekonstrukciju i modernizaciju železničke pruge Valjevo – Vrbnica, državne granice sa Crnom Gorom dužine 210 kilometara, radi daljeg nastavka radova na toj deonici.

Srbija je godinama imala staru i zapuštenu železničku infrastrukturu. Mnoge pruge nisu bile u funkciji, a vozovi nisu išli nekim deonicama. Nakon decenije ne brige o staničnim objektima, mnoge železničke stanice su danas oštećene i u izuzetno lošem stanju.

Danas se stvari menjaju na bolje, ulaže se u železničku infrastrukturu. Ona se danas razvija, unapređuje u korist boljeg života građana i korist za kompletnu privredu.

Zahvaljujući Vladi u toku je sveobuhvatna modernizacija železničke infrastrukture i izgradnje novih pruga koje će u narednih par godina u potpunosti promeniti celokupan železnički saobraćaj u našoj zemlji.

Mnogo toga je urađeno. Nabavljeno je 48 putničkih vozova, 16 teretnih lokomotiva, rekonstruisano je 500 kilometara regionalnih pruga. Radi se i pruga Beograd – Budimpešta, tako da će Srbija imati najbržu prugu u ovom delu regiona kojom će se ići 200 kilometara na sat.

Ovim sporazumom u planu je i izgradnja jedinstvenog dispečerskog centra na železnici za upravljanje železničkim saobraćajem.

Jedinstveni dispečerski centar će omogućiti implementaciju novih tehnologija za upravljanje, stalnu kontrolu saobraćaja vozova i povećati bezbednost saobraćaja na evropskim saobraćajnim koridorima 10 i 11. Projekat podrazumeva dispečersku centralizaciju, stvaranje automatizovanih sistema i računarskog kompleksa, ugradnju tehničkih sredstava za bezbednost, stvaranje uslova za dijagnostiku kompozicija za vreme kretanja vozova.

Srbija želi da postane jedna od najmodernijih zemalja u oblasti saobraćaja. Ovaj projekat je važan, jer ćemo se povezati na sistem brzih pruga u Evropi, što nas vodi ka daljem ekonomskom razvoju, posebno privrede.

Na ovaj način kvalitet usluga i brzina putovanja biće podignuta na jedan viši nivo, a železnički saobraćaj dobiće dodatni kvalitet. Zahvaljujući izgradnji ovakve železnice unaprediće se kvalitet i standard građana, a srpskoj privredi omogućiti konkurentni transport. Zahvaljujem.