| 21.12.2021. | Predlog rezolucije o policijskoj brutalnosti protiv mirnih demonstranata u zemljama Evropske unije |
odbačen
|
| 07.12.2021. | Predlog rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u nezavisnoj državi Hrvatskoj (1941-1945) |
odbačen
|
| 16.11.2020. | Predlog zakona o izmenama Zakona o sudijama |
odbačen
|
Zahvaljujem, predsedniče Skupštine gospođo Brnabić.
Drugarice i drugovi, dame i gospodo, sad moram da konstatujem, iako to nisam planirao za danas, da sam ja izgleda uvaženim kolegama iz opozicije zaista juče objasnio da su im CRTA i CESID navukli magareće uši, da su se izgleda neki pogledali u ogledalo, a neki su pogrešno shvatili da treba tako i da se ponašaju ovde.
23/1 JJ/MJ 13.45 – 13.55
Nije nužno da se dernja i njače po Skupštini da bi se čulo, ali ako ste shvatili da su vas namagarčili vaši vlastodavci i ovi iz nevladinog sektora koji je upao na ovu listu kandidata za Komisiju tako što ste vi ispali naivni, hajde to je najfinije što mogu da kažem, nemojte nas da terorišete ovde onom onomatopejom njakanja, nego probajte da govorite barem koliko toliko normalno i racionalno.
Ono što juče i danas ceo dan slušamo u ovoj sali, a da se pročitati na medijima jesu konstatacije koje nemaju nikakvog osnova, nego ni pokušaja da se obrazloži. O tome da se uništava tužilaštvo, da mu se oduzimaju ingerencije, da se porobljava sudstvo, da je ovo, da je ono, sve to jako dobro zvuči, ali je mnogo glupo.
Hajte, molim vas, mogu da razumem ove što su prošli pored srednje škole, slučajno završili fakultete, ali ne mogu da razumem ove koje bar nose u džepu diplomu Pravnog fakulteta kakvog god da se nisu potrudili da objasne čime se to umanjuju nadležnost i samostalnost javnog tužilaštva ili sudova time što će Treći sud biti podeljen na dva, a samim tim i to javno tužilaštvo na dva. Čime? Kojim to zarezom ovi izmenama i dopunama, evo prosvetlite me, ja sam evo, jedva završio pravni fakultet, ne znam ni što se ovde nalazim, ni što pričam o ovome, ali eto, kao i vo imam pravo da pričam, jer je neko glasao za to da sedim ovde.
Meni je jako žao što mene moj kolega Uglješa Mrdić supotpisnik na toj krivičnoj prijavi nije posluša kad sam mu objašnjavao da je uzalud prikupljanje novih dokaza, pogotovo štrajk glađu i obeležavanje njegovog zdravlja, kada je u pitanju krivična prijava koju smo skupa podneli, a evo zašto.
Nažalost, moraću javno da ispričam jednu priču koja je istinita, neću pominjati imena poštujući prezumciju nevinosti, ali ko mi ne bude verovao na reč može doći, pa ću mu reći tačno imena i prezimena ljudi o kojima se radi i to je jedan od ključnih razloga zašto sam bio ogorčeni protivnik ustavnih promena, a i onih ustavnih zakona koji su došli nakon toga.
Naime, 2010. godine je podneta jedna krivična prijava, na ako se ne varam na 14 adresa, od lokalne policijske stanice do kabineta predsednika Republike, preko svih nadležnih i nenadležnih tužilaštava, BIA i svih onih koji bi mogli da budu zainteresovani da postupaju u tom predmetu.
Došlo se do podataka da je jedan sudija sahranio, žargonski da kažem, živih 73 predmeta krivična u periodu od 2004. do 2008. godine. U zataškavanju i saizvršilaštvu sa njim je bio neposredno predsednik tog suda, a zasigurno i javni tužilac koji je postupao u tim predmetima. Zašto javni tužilac ili neko iz tog tužilaštva jer su dva policajca, koja su rešila da ipak provere navode posle mojih upornih pritisaka, otišli, kopirali svu dokumentaciju u tužilaštvu našli prazne fascikle tih predmeta, a čak i da ih nisu našli, zamislite tog javnog tužioca kojim se suđenje ne zakazuje četiri ili pet godina da ne mrdne prstom.
Šta se desilo? Policajci su skupili svu dokumentaciju ne verujući potpunoj preciznosti svih brojeva predmeta koji su i prevedeni, tako da kažem, ko se malo bavi sudom zna šta to znači, jer su 2010. godine zbog nove mreže dobili nove brojeve, otišli i istražili tu situaciju, sve iskopirali i poslali nadležnom tužilaštvu za organizovani kriminal. Srećni i ponosni na svoj obavljeni deo posla.
Posle mesec i po dana ćutanja tog tužilaštva, ohrabre si i pozovu nadležnog zamenika tužioca koji im kaže da se strpe i da sačekaju. Posle tri meseca, dobiju isti odgovor. Treći put kad su pozvali ne bih citirao šta im je rečeno, nisam lično čuo, ali im apsolutno verujem da je to istina.
23/2 JJ/MJ
A verujem zato što su mi pokazali platne liste jer je taj zamenik tužioca u Tužilaštvu za organizovani kriminal vršio pritisak na njihovog šefa da ih kazni tri meseca sa 20% plate jer ko su oni da istražuju nešto i da oni propituju da li će to postupiti.
To je bio ključni razlog zašto sam bio ogorčeno protiv mogućnosti da dođe do faktičke nezavisnosti tužilaštva, a i protiv ovakvog organizovanog i ustrojenog tužilaštva sa ovakvim nadležnostima.
Ima još drugih primeraka i primera svega ovoga. Verujte mi da sve moje ogorčenje ide iz tog razloga jer sam tvrdio da niko iz tog kruga neće uperiti prstom jedni na druge. Zašto? Zato što je ostao jedan deo predmeta koji nije zastareo. Taj predsednik suda je te predmete onda rasporedio novoizabranim sudijama koje ste lopatama hvatali po ulici i nagurali 2010. godine u naše pravosuđe i ćutalo u njihovim fiokama dok i to nije zastarelo. Moram da vam kažem da su to danas važne sudije, sudije u Višem sudu, sudije u apelaciji, a ćutali su za ono za šta nisu smeli da ćute.
Uvažena gospodo i dame, pitanje nezavisnosti, samostalnosti u radu tužilaštva i sudija ne zavisi od toga da li će se Treći sud podeliti na dva suda, ko će odlučivati po primedbama, da li će se uvesti bolja kontrola zaključivanja međunarodnih sporazuma, nego znaju li da rade svoj posao i jesu li dostojni da budu sudije i tužioci.
Pogrešili smo ozbiljno kada smo dozvolili da Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva odlučuje o tome ko su sudije i tužioci. Oni neće sankcionisati sami sebe ni pod tačkom razno. Zato je i ovolika halabuka na ove zakone, jer znaju da je ovo inicijativa ministarstvu da ozbiljno preispita mrežu i da se nastavi dalje.
Zahvaljujem predsedniče, gospođo Brnabić, drugarice i drugovi, dame i gospodo, danas ponovo slušamo ovde jednu trijadu. Prosto se pitam, izuzev kolega Lukića i kolege Pavlovića koji su u opoziciji, da li iko od ovih drugih koji je danas govorio imao nešto da kaže iz svoje glave, iz svog razmišljanja makar to bilo i pogrešno, a ne da nam ovde prepričava tekstove sa N1, sličnih nakaza ili da se ne pozivaju na Piculu, Piculiće i ustaše i ostalo što zaista izaziva onako jednu žestok mučninu u stomaku, ali dobro.
Na moju žalost vladajuća koalicija još uvek nije odustala od evropskog puta, ali ono što sa pravom mogu da kažem to je da je EU ili bolje rečeno prinudna uprava iz Brisela odavno odustala od evropskog puta. Tako da pratiti prinudnu upravu iz Brisela i trčati za Piculićima nije ni blizu evropskog puta niti ono što bi on trebao da znači, navodno dobro da donese Srbiji.
Pošto su vam ostale, kao navodno neke stvari nejasne, evo ja ću vam pokušati da objasnim - zašto tek danas se utvrđuje lista kandidata za članove i zamenike članova Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti, ažuriranje biračkog spiska.
Nažalost, ovo se ne donosi zato što smo mi iz Pokreta socijalista bili protiv promena Zakona o biračkom spisku, već zato što su se svo vreme u toj radnoj grupi sa nama igrali, sa nama ne toliko, sa vama da, predstavnici Udruženja građana koji su tamo bili predstavnici transparentnosti, CRTE i CESID-a.
30/2 JJ/MJ
Izgleda da su od vas najnaivniji, da ne kažem nešto drugo, ispali ovi iz DS, jer svi ste se završetkom rada te radne grupe zaklinjali u to ili CRTIN predlog ili ništa. Jedina ključna razlika između tog predloga i onoga što je predlagao Uglješa Mrdić jeste bio sastav ove komisije, da li treba da ima tri, tri, tri ili pet, tri, dva raspored. Evo, prodadoše vas i CRTA i CESID, onog trenutka kada su se rešili Transparentnosti i bili sigurni da broj pet, tri, dva, ta dva mesta za udruženje građana će pripasti njima i da su istisnuli konkurenta.
E, sad, da li su se oni iza scene međusobno ispogađali, ili su se izdogovarali ili je nalogodavac i finansijer koji je isti svim trima, odredio ko će od njih biti tu i da im je to mnogo važnije za sve to. Nećemo mi glasati. Što se tiče liste kandidata nećemo podržati iz jednog prostog razloga, mesto udruženjima građana u ovakvoj komisiji nije. Da ste se vi gospodo iz opozicije borili da imate jednak broj članova sa vladajućom koalicijom, ja bih to razumeo, pa možda čak i podržao. Ali, to što ste vi podredili interese vaših birača udruženjima građana ili nevladinim organizacijama koje se finansiraju spolja, i koje ništa dobro Srbiji donela nisu i koja su vas na kraju namagarčila, samo to ne smete da priznate, ovako jasno i glasno, je nešto što je potpuno poražavajuće. To vodite računa vi i gledajte kako ćete da objasnite svojim biračima.
Zašto su određena rešenja bila neprihvatljiva? Pa, dovodili ste tamo Tanasija Marinkovića čijeg smo se predloga svi koji smo završili, pa čak i oni koji su samo prošli pored Pravnog fakulteta stideli. Onakvo lupanje gluposti od strane profesora Ustavnog prava je nedopustivo. Ono ko je čuo od dekana, pa treba odmah da ga suspenduje sa radnog mesta profesora univerziteta na Pravnom fakultetu u Beogradu. Ako profesor Ustavnog prava, ne zna da su nesvrsishodne i da se ne može amandmanima menjati ustavni zakon iz 2006. godine, ja veću glupost od te nisam mogao da čujem. Zamislite kada neko takav to može da objašnjava studentima, pa oni još u to moraju da poveruju da bi položili ispit kod njega, kakve vi pravnike danas sa državnog fakulteta u Beogradu dobijamo. Tuga jedna božija. Pozovite se još malo na njega, stvarno da se malo nasmejem danas.
Što se tiče toga, mislim da je svima jasno šta je u pitanju, jedna potpuna igranka od strane nevladinog sektora, zajedno sa njihovim sponzorima. Vi gospodo, ako su vam nikle ušli znajte da su magareće, kako ćete da ih sakrijete od vaših birača, rekoh, vaš je problem.
Što se tiče zakonskih predloga koje je kolega Mrdić predložio, moram da kažem da sam ja imao spremljene amandmane i to sam i juče na Odboru rekao, kolebao sam se sve jutros, do deset sati, da li da ih predam ili ne, a na kraju sam odustao od toga da ih predam, jer tim amandmanima sam ja hteo da predložim da se umesto četiri osnovna suda u Beogradu u Beogradu nađe šest osnovnih sudova. Da se i Prvi i Drugi osnovni sud podele na po dva suda, pokriju jednu odgovarajuću teritoriju, da se sedište tih sudova izmeste prema opštinama koje pokrivaju i da se dostupnost građanima pravde omogući na jedan odgovarajući način. Ovako ostaće do daljnjeg jedna nakaza, jedan enormno veliki sud, konglomerat u kojem je teško i funkcionisati.
Evo, samo jedan od drakonskih primeraka jeste da jedno rešenje u jednom postupku koji je hitan, koji je sud čak doneo 2. decembra u roku od 15 dana postupajući po zahtevu stranke do današnjeg dana odluka tog suda nije stigla do stranke, negde zaglavilo u velikom sudu. To su stvari koje su nedopustive. O takvim propustima i još većim glupostima i banalnostima možemo do sutra ujutru. Ko god se sreo sa pravosuđem direktno iznutra njega može da vidi.
Uvažene kolege, a pre svega građani, ovo nije lečenje pravosuđa niti tužilaštva.
31/1 VS/MP 16.10 – 16.20
Ovo je borba za opstanak u životu srpskog pravosudnog sistema i javno tužilačkog sistema u Srbiji. Ko to ne neće da shvati, nije dobronameran ili ne zna o čemu govori. Lečenje, posledica, one nepopravljive bolesti koja je gurnuta 2009. godine u srpsko pravosuđe, koja je stigla danas dovde je ne izlečivo bez ozbiljnih tektonskih i drakonskih promena.
Ne slažem se sa mojim kolegama koje su rekle da treba sačekati, uraditi sveobuhvatnu analizu itd. itd. Njihovo razmišljanje jeste mene ponukalo da odustanem od svojih amandmana, ali sam siguran da ova izmena koja se danas predlaže, a to je da se Treći sud podeli na treći i četvrti, a da tužilaštvo proprati sve to, ne može da donese nikakvu štetu, da u budžetu Republike Srbije ima dovoljno sredstava i da postoje tehnički uslovi i tehnički prostor koji Ministarstvo može da obezbedi vrlo lako sa sadašnjim kapacitetima da ti novi sudovi mogu da rade nesmetano.
Ono što je uvaženi kolega Pavlović pomenuo, mreža sudova pet opštinskih u Beogradu je bila daleko bolja od ovoga, plus, naravno, Mladenovački, Obrenovački, Lazarevački sud, kao tada prigradski sudovi, ali je već i to za današnje potrebe po mom mišljenju prevaziđeno.
Da ne bi bila mišljenja samo u pitanju, onda ovo što je danas na dnevnom redu poslanički zakon i Predlog zakona, treba da bude opomena i podstrek sadašnjem Ministarstvu i ozbiljna fleka prethodnom ministarstvu koje nije ništa uradilo na pripremi izmene zakona, kada su u pitanju mreže sudova, njihova nadležnost i njihov rad.
Meni je takođe nenormalno da su recimo, u parničnim postupcima nadležni osnovni sudovi do vrednosti spora protiv vrednosti 40.000 evra, a da imamo situaciju da prekršajnim sudijama nismo izjednačili status sa sudijama Osnovnog suda, a u njihovim rukama su kazne koje mogu da budu veće od iznosa ovog spora.
Znači, ili su nam sudije sposobne da sude ili nisu? Treba razmisliti o tome da li Viši sud u Beogradu treba da dobije isključivu nadležnost u prvostepenom postupanju pored nekih objektivnih predmeta, o tome i u sporovima protiv Republike Srbije, a ne da o tome odlučuju osnovni sudovi.
To je možda neka tema za razmišljanje i to jeste prostor za analizu, ali da bi se ovaj zakon usvojio treba 126 glasova. Siguran sam da za njega ima i siguran sam da neće nikakvu štetu građanima Republike Srbije napraviti, da neće ni na koji način ugroziti nezavisnost sudstva i da ni na koji način neće ugroziti samostalnost tužilaštva.
To što se podleglo pritiscima, pa je tužilaštvo kroz ustavne amandmane i neustavni Zakon o javnom tužilaštvu praktično steklo i nezavisnost, a ne samo samostalnost, jeste nešto što smo mi na vreme govorili i ne bih o tome da ponavljam. Mi nismo došli da seirimo, radije bih da mi neko udari šamar, nego što sam ubeđen da sam u pravu za sve ili za mnogo stvari na koje sam na vreme ukazivao kao problem.
Vaše priče o tome da li predsednike sudova treba produžiti mandat ili ne, to je uticao, ajmo građani Republike Srbije. Predsednike sudova ne bira Skupština, ne bira ministar, njih bira VSS. Znači, to je posao koji je potpuno van Skupštine.
Naše pravo kao zakonodavca jeste da odlučimo o tome da li ćemo pružiti mogućnost da neko ima dva mandata ili samo jedan mandat. Mogu da se složim sa nekim kritikama, ali znam sa kime se sve kolega Uglješa Mrdić konsultovao, tako da mislim da je spektar ljudi sa kojima je razgovarao dovoljno relevantan kada je pripremao ove nacrte da bi javna rasprava možda bila delotvorna.
31/2 VS/MP
Ali, uvažene kolege ne sa udruženjima građana koji se nazivaju strukovnim, a pretežno se finansiraju iz inostranstva. Sa strukom da, a ne sa ovima. Možda samo sa strukovnim udruženjima koji se finansiraju samo iz svoje članarine i koje nemaju prihode ni od države, nemaju ni prihode ni iz inostranstva, kao što je udruženje sudija i tužilaca.
Ali udruženje sudija i udruženje tužilaca koji se finansiraju u dobrom delu iz inostranstva oni nisu strukovno udruženje. Zahvaljujem kolegi Bajatoviću na podršci i verujem da je vreme polako zri da dođe na red, i zakon o agentima stranog uticaja, ili da je taj zakon ranije usvojen, ne bismo danas imali CRTU i CESID, na ovom spisku, a verovatno ni ova udruženja ne bi mogla na ovakav način da glume kako su oni strukovna udruženja koja se pitaju za nešto.
Priča o Venecijanskoj komisiji, nikada mi nije značila ništa, jer nikada ništa dobro Srbiji nije donela, od 2017. godine sam objašnjavao sa statističkim podacima da njihove predloge ni one države iz kojih oni potiču ili druge zemlje EU, sve što su oni predlagali ne da nisu usvojili, ne da nisu prihvatili, nego nisu, Holandija uopšte nije htela da konstatuje postojanje primer Venecijanske komisije. Prema tome, kada njih tamo niko ne zarezuje, ni dva posto, ja ne znam što se tolika drama i fama pravi ovde, jer iskreno rečeno, Srbija ima mnogo bolje znalce među profesorima, advokatima, sudijama i tužiocima koji mogu da reše sve ove probleme i da stave ovo na papir kao dobra zakonodavna rešenja koja će nastaviti tamo gde ćemo stati ovim izmenama i dopunama zakona, i da time u mnogome poboljšaju rad srpskog pravosuđa.
Ne oni koji nam nameću, ne oni koji su sponzorisali sa strane, jer ima mnogo sudija koji su eksponirani, evo zna se po pravosuđu, ne moram imenovati ovde danas, jer mi to nije baš svojstveno previše, za koje je uvek Američka ambasada intervenisala, što nisu u nekoj radnoj grupi. I ne samo Američka ambasada, i neke druge ambasade, takvi treba da budu potpuno isključeni.
Između ostalog, nisam čuo da je iko digo dreku ni od sudija ni od udruženja građana, niti bilo koga drugog, kada je prilikom onih javnih rasprava o ustavnim promenama, u sali 1 ovog doma, jedna značajna gospođa u tužilaštvu javno pretila poslanicima da će tužilaštvo promeniti odnos prema poslanicima, ukoliko ne budu prihvatili sve predloge koje je ona iznela, a niko tada nije reagovao.
Nisam čuo ni sudije iz VSS, nisam čuo ni Tužilaštvo, ne daj bože nevladin sektor, naopako da su se oglasili ovi sa televizije, koje citirate i koje vam sole pamet, ali dobro, to je tako. Dali ste kritike i po pitanju međunarodne saradnje. Koje bre međunarodne saradnje? Jer onog Sporazuma sa Hrvatskom o saradnji Tužilaštva za ratne zločine iz 2006. godine, za koji ja samo ne razumem zašto uvek stoji pred Ustavnim sudom, nije stavljen van snage, ocenjen kao neustavan, po kojem je Srbija sve što je bilo i traženo i što nije traženo, i što nam je takav sastav bio tog Tužilaštva u nekom periodu, dala što Hrvatima, što Haškom tribunalu, a danas imamo situaciju da neće po zamolnici da uruče poziv svojim građanima protiv kojih se vodi postupak pred sudovima u Srbiji. I vi kažete da nije u redu da ministar sutra u ime Vlade to, pa naravno to je političko pitanje, politička procena. Ne treba tužilaštvo da se bavi politikom, nego gonjenjem, ne treba sud da se bavi politikom, nego suđenjem. Ovo su političke stvari kada je u pitanju saradnja sa nekom drugom državom.
Znači, govorim o konkretnoj stvari, sramota bre. Nisu hteli da uruče pozive za suđenje na Petrovačkoj cesti i to jeste njihova sramota, ali je naša sramota da su naše sudije u višem sudu, držale taj predmet godinu i nešto dana, iako su bili svi uslovi ispunjeni da se donese odluka o suđenju u odsustvu, praveći se blesavi, jer nisu hteli da urade to.
31/3 VS/MP
Da vam kažem nešto, ma trebala bi jedna služba ozbiljno da se pozabavi time ko je sve letovao u Hrvatskoj na primorju, pa još i besplatno. Trebalo bi.
Ja ne sporim nikome pravo gde će da ode, a ja tamo kročiti nikada neću, ali ja lično, što ne znači da znam sve, znam dvoje ili troje sudija za koje znam, ili tužilaca koje dobro poznajem, koje bi mogle i čak tako nešto da urade na koje niko nikada ne bi mogao da utiče, ali za neke za koje sam čuo da su bili tamo, nisam baš siguran da toga nema.
32/1 JD/MT 16.20- 16.30
Dakle, ne bira Nenad Stefanović tužioce nego tužilac, glavni tužilac Višeg tužilaštva u Beogradu, a ko će to da bude odlučiće Visoki savet tužilaštva kad se bude konstituisao.
Prema tome, sve ovo su stvari koje me dovode do toga da kažem – gospodo, ajte pročitajte o čemu se radi, pokušajte bar da ćutite ako ne možete da budete dobronamerni prema građanima Republike Srbije i iskreni i da bez rezerve podržim predloge ovih zakona, kao što će i poslanička grupa Zdrava Srbija – Pokret socijalista u danu za glasanje za ovo glasati.
Hvala.
Zahvaljujem predsednice Skupštine, gospođo Brnabić, dame i gospodo, danas je jedna od najvažnijih tema u Republici Srbiji i jednako važna iz jednog drugog segmenta, kao što je usvajanje budžeta Republike Srbije. Izbor sudija Ustavnog suda je od krucijalnog značaja za funkcionisanje prava i pravde u Republici Srbije, i prilaziti ovom poslu na način na koji to čine kolege iz opozicionih redova, izuzev onih koji su imali hrabrosti da predlože svoje moguće kandidate i za sudije Ustavnog suda je krajnje neozbiljan, a kad bih sebi dozvoljavao da koristim neke druge reči, rekao bih bezobrazan. Evo zašto.
Sve poslaničke grupe i svi poslanički klubovi su imali mogućnost po pozivu predsednika Skupštine u skladu sa vrlo jasnom poslovničkom i zakonskom procedurom i ustavnom procedurom da predlože svoje moguće kandidate i ovo je lista koju su predložile opozicione poslaničke grupe i to je spisak njihovih kandidata i to su spiskovi njihovih biografija, kaže izuzev dve poslaničke grupe - pokret slobodnih građana, Stranka demokratskih akcija Sandžak i MI glas iz naroda, koje su shvatile ovu proceduru na jedan odgovarajući i ozbiljan način. Ja sam prosto zaprepašćen da prvo nisu predložili tako vrsne kandidate na koje se svakodnevno pozivaju kojekakvim svojim komentarima, i da mi danas ovde nemamo mogućnosti da imamo biografije, ove dve, kako ih zovu srpske laure, onda nekih tužilaca, koji prete poslanicima, ne samo danas, nego su pretili poslanicima i kada su bile ustavne promene na šta sam ja skretao pažnju gde će nas odvesti nekontrolisano puštanje da tužilaštvo recimo ne bude samo samostalno nego da stekne i deo nezavisnosti, i ne vidim nikoga ovde iz Ceprisa na koji se silno pozivate i vi i blokaderi, sudija Majić, pa ovog tužioca Majlata i prosto sam šokiran da i ovi koji ne dolaze u Skupštinu, nisu predložili profesora Ustavnog prava, Tanasija Marinkovića, kojem bih ja lično zabranio da radi na fakultetu, a evo iz kog razloga.
Taj čovek koji predaje ustavno pravo i koji objašnjava studentima koji ga slušaju, neki koji razumeju da lupa gluposti, to što on priča moraju da ponove na isptiu da bi položili, a drugi možda stvarno misle da je čovek u pravu i da nešto zna, je sebi dopustio u ovom domu, doduše u zgradi Kralja Milana, pre dve godine objašnjava kako je prihvatljiv i moguć način da se izbori za grad Beograd, koji su bili ponovljeni, mogu odložiti izmenama i dopunama ustavnog zakona iz 2006. godine.
Ja nisam bio baš neki sjajan student na Pravnom fakultetu, ali kada bih takvu glupost slično tome i mnogo manju sebi dozvolio da lupim, pokojnog Paje Nikolića, nikad ne bi dobio ni prelaznu ocenu, verovatno ne bih uspeo da završim ni Pravni fakultet u Beogradu.
9/3 VS/LjL
Zamislite, profesora Pravnog fakulteta koji predaje ustavno pravo, koji bi morao da zna po definiciji šta je ustavni zakon i čemu služi ustavni zakon i da ne može se nikako nakon isteka upotrebnog roka tog zakona koji je obezbedio primenu tog Ustava koji je menjan tih godina, raditi njegovu izmenu i dopunu, a nakon toga smo imali i ove ustavne promene, protiv kojih jesam bio, i pokazuje se da sam bio sa razlogom protiv, ali zajednički moramo da rešavamo taj problem, jer jednostavno Srbija traži od nas da o tome mi odlučujemo i mi porazmislimo kako ćemo stvari vratiti na pravo mesto.
10/1 GD/JG 11.35 – 11.45
Dakle, prosto sam začuđen što ja nemam prilike da mogu da analiziram neke kandidate na koje se svaki dan pozivate u ovoj sali koji su vam perjanice, predvodnice u svemu, a nemaju hrabrosti da se nađu kao vaši predstavnici na listi da nas zadive prosto svojim velikim biografijama, znanjem, pameću i mi pristanemo i prihvatimo da glasamo za njih kao nove sudije Ustavnog suda, umesto svih ovih koje je predložio predsednik Republike i ovih koje su predložile poslaničke grupe, inače, zaista ljudi neću iz korektnosti prema kolegama koje su bile korektne i predložile neke kandidate, ulaziti u detaljnu analizu, ali suštinski svi ispunjavaju uslove koji su predviđeni da mogu da budu kandidati.
O tome ko će biti, odlučivaćemo u onom delu u kojem Skupština ima pravo i to što radimo, radićemo da bi se u Srbiji ponovo uspostavio sistem koji funkcioniše, ali ne onaj potuljeni, pokvareni, kafanski kao 2009. godine, kod reforme, kada ste iz senke sudijama određivali krvnu grupu, utvrđivali ko je bio poslušan, ko nije poslušan i ubacili u srpsko pravosuđe nekih par stotina ljudi, od kojih neki danas jesu vrsne sudije, ali većina trebalo bi da bude penzionisana za nagradu, jer nikada neće uspeti da bude sudija.
To nama ne može da se desi, ne sme da se desi i izbor za sudiju Ustavnog suda ćemo podržati i, naravno, glasati za one kandidate za koje smatramo da su za nijansu bolji od onih drugih.
Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Pitanja bih postavio sledećim ministrima, pa ćemo početi od ministra odbrane, gospodina Bratislava Gašića. Dakle, pitanje je kada će napokon momci obavezno u vojnike i zašto govorimo samo o tome da će vojsku obavezno služiti osobe muškog pola kad, nažalost, imamo na snazi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, protiv kojeg smo mi iz Pokreta socijalista apsolutno oduvek bili, jer smo za Zakon o polnoj ravnopravnosti? Zašto se ne uvodi i ne razmišlja o obaveznom služenju vojnog roka i za osobe ženskog pola? To bi bilo u skladu sa ovim zakonom.
Što se tiče ministra pravde, gospodina Vujića, pitanje je – kada će se napokon ponovo na dnevni red nama ovde predložiti i staviti, doduše, obećanje prethodnog ministra koje je davno dato da se izjednači status sudija za prekršaje sa sudijama osnovnih sudova, prvostepenaca, a sudija Apelacionog, Prekršajnog suda sa sudijama Apelacionog, Prekršajnog suda?
Što se tiče ministra za brigu o porodici i demografiju Srbije, gospođe Jelene Žarić Kovačević, za nju imam pitanje – da li se radi i dokle se stiglo na pripremi zaista ozbiljnog rešenja i upotrebljivog zakonskog teksta koji će biti primenljiv u praksi za razliku od ovog koji mi ovde stalno slušamo kako se predlaže, a koji će na pravi i na odgovarajući i primenljiv način regulisati pitanje roditelja, negovatelja? Kada očekujemo da ćemo imati predlog Vlade Republike Srbije, koji će regulisati tu oblast ovde u skupštinskoj raspravi?
Što se tiče ministra informisanja, gospodina Borisa Vratine, kada će to ministarstvo i Vlada Republike Srbije napokon početi da primenjuje sve one alate koje pozitivni zakonski propisi stavljaju u ruke i da spreči više zloupotrebu tzv. prekograničnog ili prekograničnog kvazi-emitovanja programa od ovih koji sad već ne samo što su korišćeni za poresku utaju, izvlačenje novca iz zemlje Srbije, ovde se pojavljuju i kao rukovodioci obojene revolucije?
Zahvaljujem.
Nekad je tri minuta kratko da spakujete sve u paket, tako da ću ja samo još proširiti ono što sam planirao kao pitanje za gospođu Milicu Đurđević Stamenkovski, a to jeste – kakve izmene i dopune se očekuju u novom Zakonu o radu, kada je u pitanju podrška porodicama? Mislim da bi taj segment bio takođe zanimljiv, pored ovoga što smo govorili.
Čini mi se da gospodin Vujić, zauzet mobilnim telefonom, koji je objašnjavao kolegi Đorđu Đorđiću, ne odgovori na pitanje kada su u pitanju sudije za prekršaje. Ali dobro, valjda ćemo sada to čuti.
Što se tiče ministra zdravlja Zlatibora Lončara, pitanje je – planira li se nastavak, i u kom pravcu i u kojoj dinamici, stavljanja u funkciju nekadašnjih kovid centara, jer mislim da je jedan deo koji smo uradili te priče sa delom toga u Batajnici sasvim dobar? Ukoliko ikakvu analizu za ovaj kratak period od uvođenja noćnog rada ili treće smene ili nazovite kako god hoćete u domovima zdravlja ima, bilo bi interesantno čuti kakvi su utisci i rezultati i kakva je svrha toga.
Što se tiče ministra inostranih poslova i predsednika Vlade, imao sam pitanje – šta je i šta će biti preduzeto povodom ustaških divljanja i iživljavanja u Splitu i u drugim mestima, kakve mere su preduzete ili će biti preduzete zbog genocidnih zakona koji su doneti u Hrvatskoj, koji su omogućili uklanjanje spomenika sa ćiriličnim pismom?
Pitanje je takođe – kada ćemo uvesti recipročne mere na ulasku u Evropsku uniju na ulazima, tako što ćemo otvoriti više ulaza za građane sa pasošem Republike Srbije i Republike Srpske i striktno kažnjavati sve one koji imaju pasoše Evropske unije ili njihova dokumenta, ukoliko pokušaju da uđu na ove ulaze, kao što oni to rade nama?
Hoćemo li i mi uvesti skeniranje njihovih biometrijskih podataka, ne mora baš lice, ali nekih da, jer očigledno da postoji potreba zbog toga šta nam neki susedi koji pripadaju Evropskoj uniji u poslednje vreme, kada je bezbednost Srbije u pitanju, čine?
Još jedno pitanje – hoćemo li i kada suspendovati nepravedno uvedene sankcije nama izuzetno prijateljskoj Belorusiji?
Zahvaljujem, predsedavajući.
Postaviću nekoliko pitanja. Prvo pitanje – kakav je rezultat dao Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarcima? Znači, koliko je korisnika tih kredita iskoristilo ovu mogućnost koju smo usvajanjem ovog zakona omogućili, a koliko korisnika stambenih kredita se opredelilo za nastavak vođenja sudskih sporova i eventualno, ukoliko se znaju bar pojedine prvostepene presude u međuvremenu, kako teku ti sudski sporovi?
Sledeće pitanje – da li će radna grupa za poboljšanje izbornih uslova prihvatiti inicijativu koju je Pokret socijalista izneo tokom javnih rasprava i ovih razgovora koji su vođeni pod, kako da kažem, nije ni okrilje, ali hajde uz učešće predstavnika EU, a kojim je predložila da se izmeni zakonska regulativa u tom smeru kako bi se sankcionisalo bilo kakvo plaćanje komercijalnih usluga medijima, koji nisu registrovani u Republici Srbiji, od strane učesnika koji učestvuju u izbornoj kampanji u vreme kada se izbori sprovode?
Mi smo ovaj svoj predlog morali na ovakav način da koncipiramo, jer smo trenutno u situaciji da postoji nekakvo stanovište, sa kojim se mi doduše ne slažemo, a to je da REM nema ingerencija nad tzv. prekograničnim medijima i da komisija, odnosno odbor koji će formirati Skupština Republike Srbije, takođe neće imati ingerencije nad njima. Znači, jednostavno bilo kakav vid kontrole neće postojati na tome šta se pod komercijalnim uslovima emituje sa takvih medija, a iskreno rečeno ne vidim nikakvo opravdanje da se dozvoli da politički učesnici u političkoj trci, u Republici Srbiji, novčana sredstva, između ostalog i građana Republike Srbije, troše dižući budžet i rejting i podižući nivo efikasnosti onih koji nisu registrovani u Republici Srbiji i ne plaćaju porez Republici Srbiji. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Ja bih postavio pitanje Vladi Republike Srbije, tačnije Ministarstvu pravde.
Naime, Arbron Spahiu je u junu mesecu uhapšen na graničnom prelazu Horgoš. Imenovani je optužen za teško ubistvo koje je počinio kao snajperista u Banjskoj 2023. godine. Uhapšen je javno, a pušten 23. novembra 2025. godine bez najmanjeg obaveštenja i bez najmanjeg komentara.
Više javno tužilaštvo Subotica je odustala od gonjenja. Za sve to vreme 45 Srba je u šiptarskim zatvorima, a trojica baš pod optužbom za učešće u sukobima u Banjskoj 2023. godine. Zato i tražim od Ministarstva pravde da zatraži izjašnjenje od Višeg javnog tužilaštva, koje bi moralo da objasni zašto je Spahiu uhapšen i zašto je pušten ili nama ili EU? Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Pitanje je Ministarstvu pravde - Da li je Ministarstvo dobijalo pritužbe na rad sudije Mirjane Ilić i da li je iste dostavljale predsedniku Višeg suda u Beogradu na izjašnjenje, te ako jeste, kakve je odgovore dobilo? Suština tih primedbi je da ta sudija već 20 meseci nezakonito i suprotno pozitivnim zakonskim propisima, zloupotrebom nepostojećeg instituta službene beleške sprečava da Krivično veće tog suda odluči o predlogu za suđenje u odsustvu u predmetu poznatom kao optužnica za Petrovačku i Prijedorsku cestu.
U skladu sa sudskim poslovnikom, koji donosi upravo ministar pravde, ako Ministarstvu do sada nije bilo dostavljeno pritužbi na rad imenovane, onda moje današnje pitanje tretirajte kao pritužbu i molim vas da mi u skladu sa Poslovnikom dostavite povratnu informaciju u odgovarajućem roku. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.
Moje pitanje je upereno Vladi Srbije, MUP-u, posebno adresirano na BIA.
Naime, ovo smo već kao pitanje hteli da postavimo, ali je lepo što se poklopilo i sa današnjim natpisima u štampi, a pitanje je, obzirom da su meni kolege prevele sa engleskoga i napisali kako se to čita, da ne bih pogrešio, pošto ja engleski ne znam, vezano za firmu „Key connection media“.
Da li će BIA ispitati, vrlo zanimljivo kada se prevede sa engleskog naziv ove firme na sprski rekoše mi da on glasi „ključna veza“, da li postoji ključna veza između 1,4 miliona evra koji su uplaćeni na račun firme „Ki konekšn media“ čiji je jedan od osnivača gospodin Jugoslav Ćosić? Da li postoji ključna veza između toga kako funkcioniše N1 televizija u Republici Srbiji? Kakav je njen programski i urednički stil kada su u pitanju interesi Republike Srbije?
Naime BIA, po meni, treba da proveri sledeću stvar – da li su sredstva koja su uplaćena iz Albanije na „Ki konekšn mediu“ stigla prvo sa Kosova i Metohije, tako da je praktično iz Albanije taj novac samo reemitovan na žiro račun „Ki konekšn medie“? Vrlo zanimljivo da je ostatak sredstava uplaćen od strane američke ambasade.
Posebno što treba da bude zanimljivo jeste i Poreskoj upravi i poreskoj policiji, a to je neevidentiranje transakcija sa ovog preduzeća na fizička lica, gospodina Jugoslava Ćosića i još jedno drugo lice čije ime ne želim da pominjem, ali državnim organima će to biti vrlo jednostavno da utvrde.
Gospodo draga, došlo je krajnje vreme da mi prestanemo da zatvaramo oči pred istinom i očekujem apsolutno odgovor da li postoji direktna veza između programske politike, odnosa prema „Srpskoj listi“, istupima na televiziji N1 i svemu tome, da li postoji nekakva ključna veza o novcu koji je preko Kosova, koji je sa Kosova i Metohije preko Albanije stigao u preduzeće „Ki konekšn media“? Kao građani Republike Srbije imamo pravo na jasan, precizan i tačan odgovor, jer od istine nema razloga da iko beži.
Možda bi usput BIA mogla da se pozabavi i sa sledećim činjenicama, a to je da se nešto jako čudno dešava u preduzeću „Telekom“. Naime, dešava se u poslednjih godinu dana da kablovska veza prema korisnicima, pogotovo u Beogradu i određenim stambenim zgradama bude fizički prekinuta, da danima niko iz „Telekoma“ ne reaguje, ne dođe na lice mesta, a onda se pojave iz SBB-a koji im ponude usluge i u najkraćem mogućem roku oni postanu pružaoci usluga umesto „Telekoma“.
Možda ovo sve ne bi bilo zanimljivo kada ne bi bilo činjenice da ljudi koji su odgovorni za pravovremeno reagovanje u „Telekomu“ jedan po jedan polako ne prelaze i postaju zaposleni u SBB-u.
Ovo možda jeste krajnji trenutak da se ova Pandorina kutija razreši, utvrdimo kako sve ovo funkcioniše, da li je reemitovani novac iz Albanije, sa Kosova i Metohije preko Albanije imao direktnog uticaja na neistine koje iznose N1 televizija i oni koji je prate i očekujemo odgovor u najkraćem mogućem roku, jer bezbednost Srbije je očigledno izuzetno ugrožena. Hvala.
(Stubline, 15.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 133000.00 | RSD | 03.08.2020 - 01.08.2022. |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 133000.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Odbornik u Skupštini | Skupština gradske uprave Obrenovac | Opština | Mesečno | 20000.00 | RSD | 18.08.2020 - |