Dame i gospodo narodni poslanici, guverner nas je obradovao svojom ostavkom. Nadam se da će i drugi organi raditi svoj posao. Gotovo je neshvatljivo da u razlozima za svoju ostavku navodi da je predložen Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci. Taj zakon još nije usvojen, tako da je ne vidim neki bitan razlog, dakle, on se još amandmanima mogao popraviti, ukoliko misli da taj predloženi zakon je valjao.
Barem je on imao ovde dovoljno onih koji su se za njega zalagali.
Treba reći reč, dve o samoj Narodnoj banci. Ona je nastala 2. jula 1884. godine i zvala se privilegovana banka meni drage kraljevine Srbije. Posle toga je menjala pet, šest puta naziv. Trenutno se zvanično zove Narodna banka Srbije, ali bi je slobodno mogli nazvati bankom koja služi privilegovanim uvoznim lobijima, raznim ekipama, finansijskim grupama, konsultantskim kućama itd. Najmanje ona trenutno služi narodu.
Narodna banka je nezavisna, ali moje drage kolege tu nezavisno tumačenje malo drugačije nego ja. Banka treba da bude nezavisna od politike, od grupe špekulanata, od onih koji manipulišu kursom u cilju da bi se uvozni lobi obogatio, a najmanje što bi trebalo da bude nezavisna, to je od Narodne skupštine i samim tim od naroda. Ona nikada ne bi trebalo da bude nezavisna, već bi trebalo da koristi tom narodu.
Šta bi ona trebala da radi? Trebalo bi da vodi monetarnu politiku, politiku kursa, da čuva devizne rezerve, emituje novac, stara se o funkcionisanju platnog sistema i vrši kontrolu drugih finansijskih institucija. Ciljevi NBS su postizanje cenovne i finansijske stabilnosti. Izgleda vrlo prosto.
Sada da vidimo one koji su ga zdušno branili, da je on to činio, da vidimo da li je to stvarno uradio. Monetarna politika morala je biti usko povezana sa makroekonomskom politikom. To je znao i čuveni guverner, a ovaj mu nije ni do pertli, guverner se zvao Đorđe Vajfert. Za razliku od naših guvernera, on je prvo imao pa je postao guverner, za razliku od naših guvernera i ministara finansija i ministara za privatizaciju, recimo. On je prvo imao, pa je postao funkcioner, postao je guverner Narodne banke.
Ovi tamo, bivši režim, oni su prvo postali guverneri, pa su onda imali. Da li treba da dokazujem to Jelašićevom vilom, da li treba to da dokazujem tetkinim kaučom od 12 miliona evra? Mislim da nema potrebe, da vi to i te kako dobro znate.
Što se tiče stabilnosti kursa, ona je usko povezana sa onim prethodnim. Samo se vi smejte, gospodine Petroviću, ko se poslednji smeje, najslađe se smeje.
(Predsednik: Gospodine Rističeviću, izvinjavam se što vas prekidam, molim narodne poslanike da omoguće da gospodin Rističević neometano završi svoju diskusiju, a vas molim, sa druge strane, da imenom ne pominjete druge narodne poslanike. Hvala.)
Mislim da je stabilnost kursa usko povezana sa onim što sam prethodno pričao, pa ću vam opet govoriti o Đorđu Vajfertu, na koga vaši guverneri ni malo nisu ličili, barem ne po načinu poslovanja.
Dakle, 1923. godine, a to dobro pamti vaš šef poslaničke grupe, cene u Srbiji su divljale. Onda je guverner Narodne banke rešio da novac pusti u privredu i u trgovinu. Za dve godine, pažljivo me slušajte, govorim istinu za razliku od vas, mnogih, izvinjavam se…
(Predsednik: Gospodine Rističeviću, molim vas samo da u svom izlaganju…)
…Izvinjavam se. Iznosim istinite podatke za razliku od mnogih njih. Jel može tako?
(Predsednik: Gospodine Rističeviću, samo vas molim da vodite računa o dostojanstvu Narodne skupštine. Pažljivo pratimo vaše izlaganje, ali vas molim da se uzdržite od svih izraza koje bi neki od poslanika mogli da protumače kao uvredljive, koji jesu uvredljivi za neke. Hvala.)
Ko se prepoznao, taj je uvređen. Ja sam se već izvinuo.
Za razliku od bivšeg režima, pušteni novci u privredu i pušteni novci u trgovinu su pojačali srpsku valutu, da je za dve godine ojačao u odnosu na švajcarski franak za 45%, a u odnosu na dolar i funtu za 60%, a onda su guverner i tadašnji ministar finansija bili dovoljno pametni da taj rast dinara zaustave da ne bi škodio izvozu Srbije. Danas NBS i njen guverner koji je sad dao ostavku, koji i dalje obavlja tu funkciju, nimalo ne liče na nekad domaćina, guvernera Đorđa Vajferta, za koga sam već rekao da je prvo imao, pa postao funkcioner, a ne bio funkcioner, pa onda imao.
Da vidimo to oko deviznih rezervi. Šef jedne poslaničke grupe je rekao da ne smemo prokockati devizne rezerve. One su već prokockane. Od 2000. godine do danas, kroz Narodnu banku je prošlo više od 50 miliona evra deviznih sredstava, od prodaje kapitala, od MMF je samo zadnju godinu stiglo tri milijarde i sve je to potrošeno na održavanje kursa. Tim kursom se manipulisalo uglavnom da bi se uvozni lobi obogatio i nije služilo cenovnoj stabilnosti i finansijskoj stabilnosti ove države. Devizne rezerve trenutno su, navodno, 10 milijardi, ali kad oduzmemo deviznu štednju, one jedna da prelaze pet milijardi. Dakle, tolike su ovom trenutku devizne rezerve ove zemlje, a obaveza je u naredne tri godine, da podsetim one kojima je to smešno, obaveze koje su nam ostavili, koje treba isplatiti iz tih deviznih rezervi su u naredne tri godine 11 milijardi. Ako uzmemo još da je spoljni ukupan dug zemlje 25 milijardi i da unutrašnji dug, dug građana prema bankama, našim bankama sa stranim imenima, je 20 milijardi, koji takođe mora da se naplati kroz devizne rezerve i iznese napolje, onda treba da shvatite da vi niste ostavili nikakve devizne rezerve. Ostavili ste samo velike minuse.
Što se tiče kontrole banaka, tu je tek priča sa tužnim krajem. U poslednjih godinu dana, zbog loše kontrole NBS u Agrobanci i Razvojnoj banci Vojvodine, iz budžeta je izdvojeno oko 300 miliona evra za sanaciju banaka koje su kredite davale bogatima, banaka koje su očigledno krale i pljačkale. Pokriven je gubitak iz budžeta koji puni sirotinja, raja.
U prvom kvartalu ove godine, za razliku od tih 300 miliona, za socijalne fondove i za tu sirotinju jedva da je izdvojena jedna šestina, 50 miliona evra. Važno je napomenuti da je u Agrobanci zastupnik državnog kapitala koji je propao bila konsultantska kuća Ces Makon, mislim da se govori Ces Makon. Mislim da je vama dobro poznata. U njoj je konsultant, a možda i direktor, bio sadašnji ministar finansija, gospodin Mirko Cvetković. Bivši ministar, izvinjavam se ako se smatra uvređenim. Takođe u toj konsultantskoj kući radi i bivši ministar bivšeg ministra finansija, gospođa Dragutinović. U toj konsultantskoj kući je takođe i Dušan Nikezić, državni sekretar donedavno tog bivšeg ministra. Ta ekipa od 2007. godine je gazdovala i Ministarstvom finansija i NBS i ostavila nam je sve one rupe i sve one dugove koje sam već spomenuo. U tom periodu dinar je, od 2007. godine, svi spominju 2008. godinu sa 74 dinara skočio na 120. Plate su sa 430 evra pale na 330, 25% su realno pale i penzije.
Zbog nesaradnje monetarne i makroekonomske politike, privreda je gotovo nestala. Jedino što su radili, radili su uvozni lobiji i prema njima je šticovan kurs. Isisan je finansijski kapital našem čoveku, svakom čoveku, svakom starcu, svakoj ženi, svakom detetu, svakom budućem detetu. Pokolenjima će ostaviti dugove koje moraju da otplaćuju, kako novine pišu, do 12 kolena. Novcem sirotinje ste pokrivali gubitke bogatih bombankara. Zbog toga se i u Americi štrajkovalo na Vol stritu.
Mislim da ne treba više podataka, da specijalni tužilac konačno shvati šta je organizovani kriminal i da se malo pozabavi ovom temom, posebno "Agrobankom" i "Razvojnom bankom Vojvodine", koja je u jednom trenutku bila čak sumnjiva za pranje novca i koja je bila kasica prasica u kampanji DS.
Da smo iz Narodne banke, poput Đorđa Vajferta, izvukli par miliona evra, ubacili to u zalivne sisteme, samo se smejte, devizne rezerve sad ne bi bile pet milijardi nego 20 milijardi i imali bi poljoprivrednu prerađivačku industriju. Da smo to uložili, ne bi imali ovakve rezultate suše, gospodine ministre. Da su vaši guverneri uložili taj novac, da su vaši ministri finansija to dozvolili i četiri vaša ministra poljoprivrede to uradili, danas ne bi imali ovo, a ovo je sistem za zalivanje u Srbiji DS. Mogu da vam ga poklonim, slobodno, da zalivate paradajz kad dođete kući.
Gospodo bivši ministri, vi ste jako siromašni, sem novca, ništa drugo nemate. Hvala.