Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Žarko Bogatinović

Žarko Bogatinović

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, analizom predloženih dopuna i promena Zakona o Vojsci Srbije i predložene Strategije odbrane Republike Srbije i Strategije nacionalne bezbednosti Republike Srbije, vidi se da se vršila temeljna analiza svih članova Zakona o Vojsci Srbije i da se izmenama i dopunama Zakona otklanjaju mnoge nedoumice, nerazjašnjena pitanja, kao i članovi koji se trebaju usaglasiti sa ostalim zakonima Republike Srbije.

Takođe, dodavanjem novih članova regulišu se pitanja koja su do sada bila neregulisana. Posebno ističem ponovno uvođenje, to jest vraćanje oficirskih činova kapetana prve klase i poručnika bojnog broda, kao i podoficirskog čina vodnik prve klase.

Gašenjem ovih činova svih ovih godina pojedini oficiri i podioficiri su određene činove nosili dugi niz godina, čime nije bio obezbeđen kontinuitet za vreme provedeno na određenim dužnostima i nije bilo obezbeđeno sticanje iskustava na višim dužnostima, kao i karijerno usavršavanje i vođenje kadrova.

Već nakon jednog čitanja dopuna Zakona o Vojsci Srbije uočava se da će se izmenama i dopunama Zakona stvoriti uslovi za obezbeđenje povoljnijeg položaja profesionalnih pripadnika Vojske Srbije, posebno profesionalnih vojnika, kao i starešina koji su u službi na određeno vreme.

Dolazim iz Jablaničkog okruga, iz grada Leskovca, koji je oduvek važio za grad koji izuzetno voli i ceni svoju Vojsku i kome je otadžbina uvek na prvom mestu. To se pokazalo u vreme NATO agresije, kada je ondašnji Vojni odsek Leskovac radi popune ratnih jedinica mobilisao najviše rezervista u zemlji. Svi koji su učestvovali u odbrani otadžbine bili su spremni da daju ono što je najvrednije, a to je svoj život.

Ovih dana u znak pomena i obeležavanja 20 godina od NATO agresije, lokalna samouprava grada Leskovca otkriće spomen-česmu na kojoj će biti imena svih poginulih boraca.

Svake godine lokalna samouprava grada Leskovca i Centar Ministarstva odbrane zajedno vrše promociju svih vojnih škola. Zahvaljujući tome redovno imamo po sto kandidata za sve vojne škole i uvek oko 30 primljenih. Te primljene kandidate, na inicijativu Centra Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu Leskovac, grad na čelu sa gradonačelnikom svečano isprati i poželi im sreću uz prisustvo svih lokalnih medija.

Tom prilikom i grad Leskovac i centar Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu Leskovac svim primljenim kandidatima uruči prigodne poklone. Na ovaj način vrši se neprekidna pozitivna promocija svih vojnih škola, čime se povećava broj zainteresovanih kandidata za konkurisanje za vojne škole, tako da već sada postoji ogromno interesovanje za konkurs za školsku 2020/2021. godinu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, pred nama su vrlo značajne izmene zakona kojima se dodatno unapređuje poslovni ambijent u Republici Srbiji.

U poslednjih sedam godina svedoci smo, rekao bih, najdinamičnijih promena u našoj istoriji, posebno kada su privreda i poslovni ambijent u pitanju. Potvrda za ovu tvrdnju je stigla i od najrenomiranijih svetskih auditorskih kuća. Naime, „Standard and purs“ je ponovo unapredio kreditni rejting Srbije, ovoga puta na B plus, što znači da smo samo na korak od investicionog rejtinga, što se očekuje tokom sledeće godine.

Efekti ovakve politike, koja je svoju punu potvrdu dobila, kao što vidimo i na međunarodnom planu, jesu i biće izuzetni. Država će se zaduživati po još nižim kamatnim stopama, privreda će poslovati u još boljem ambijentu, a strani investitori koji u naprednim tehnologijama sa višim profitom investiraće baš u našoj zemlji. Takvi investitori koji traže da država ima investicioni rejting, daju veće plate. To je velika šansa koju ne smemo propusti i koja će rešiti mnoge probleme uključujući i problem odlaska mladih ljudi.

Vreme koje je bilo potrebno da se dođe do ovakvih rezultata nažalost je bilo uslovljeno katastrofalnom pljačkaškom politikom naših prethodnika, koji su danas u ulozi destruktivne opozicije i kojima su puna usta demokratije i prosperiteta, a kada su imali šansu dok su vršili vlast da nešto urade za državu i ovaj narod, ti isti su napunili sopstvene džepove, neki i sa po 600 miliona evra. Državu su ostavili potpuno opljačkanu i osiromašenu.

Stotine hiljada ljudi je ostalo bez posla, država na ivici bankrota. Svesno su uzimali najskuplje kredite, i to iz ličnih finansijskih razloga. Infrastrukturne projekte su ostavljali nezavršene, javne službe opljačkane.

Koristim i ovu priliku da istaknem velike promene u sredini iz koje dolazim, to je Leskovac, i to u poslednjih sedam godina, nakon dužeg niza godina lutanja i stagnacija, perioda u kojem je bilo gotovo nemoguće naći posao, ove 2019. godine smo svedoci situacije u kojoj građani Leskovca imaju izbor gde da se zaposle. Poslodavci su prvi put u poslednjih 30 godina primorani, i to tržišnim razlozima, da poboljšavaju uslove u pogledu plata i kvaliteta radnog ambijenta. Radnici u Leskovcu sada mogu da daju otkaz lošem poslodavcu i da odmah nađu bolji posao.

Na strani ponude i dalje ima građana koji žele posao, ali situacija se promenila. Sada se postavlja pitanje plata i uslova rada, a radnici traže bolje uslove, jer im se nude veće mogućnosti.

Rekao bih da je prvi korak ključnog cilja našeg delovanja da se ljudi uposle završen. Sada je vreme za drugi deo, a to je povećanje plata. Na kraju, jedno bez drugog ne ide. Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, svedoci smo, i to čak i oni koji su vodili pogubnu politiku prethodnih godina, ne mogu, niti žele da ospore, da su posledice te politike lečene ovih sedam godina i da smo došli blizu izlečenja. Nećemo im dopustiti da se vrate i unište ovaj trud.

To je tzv. opozicija, koja je najglasnija i koja fabrikovanim aferama, punim laži i obmana, pokušavaju da bace senku na naše najmodernije auto-puteve, na naš rast nacionalnog dohotka, koji je najveći u istoriji, na naš ugled u svetu, koji nikad nije veći, na najmanju posleratnu stopu nezaposlenosti, na uređene finansije. Takođe, na uspeh koji cene u svetu, na naše prijatelje, kako u Rusiji i Kini, tako i EU, na naš stabilan put ka EU, na državu Srbiju, koja je sada poželjan partner.

Sve to su rezultati koji su postignuti u izuzetno teškim okolnostima.

Naša poruka je jednostavna i jedinstvena - mi ćemo nastaviti ovim putem, jer Srbija drugog puta nema. I nećemo im dozvoliti da ponovo uništavaju i pljačkaju.

Naravno da je od presudne važnosti da se nastavi sa rastom plata i penzija i sa otvaranjem novih radnih mesta, kako bi mladi ostajali ovde.

Dinamični privredni rast će biti potpomognut, između ostalog, i ovim dopunama Zakona o privrednim društvima.

Mi našim mladim stručnjacima moramo dati mogućnost da budu stimulisani da što bolje obavljaju svoje poslove, na sopstveni benefit i benefit samog privrednog društva, tako što će im se dati mogućnost da budu članovi tog privrednog društva.

Dakle, ukoliko se usvoje ove izmene i dopune, oni mogu postati vlasnici udela u društvu, i to po povlašćenoj ceni. Ovo je značajno, posebno kod novoosnovanih privrednih društava koje nisu u mogućnosti da odmah daju velike zarade, ali mogu stimulisati svoje zaposlene i saradnike davanjem udela u društvu. Taj udeo sticalac može prodati kao privredno društvo, ostvariti rast i uvećati svoju vrednost na tržištu, a može učestvovati u raspodeli dobiti privrednog društva ako se odluči da udeo zadrži.

Ovo je institut koji postoji u razvijenim tržišnim privredama i tamo je praksa da se na ovaj način stimulišu zaposleni. Suštinski, ovaj vid raspolaganja imovinom privrednog društva u korist zaposlenih je dodatni instrument za poboljšanje učinka zaposlenih, a samim tim i performansi privrednog društva, sa jedne strane, i finansijsku dobit zaposlenih kroz sticanje udela po preferencijalnim cenama.

Očekujem da ove izmene Zakona o privrednim društvima vrlo značajno unaprede poslovni ambijent u našoj zemlji, kao i da daju mogućnost za unapređenje standarda zaposlenih. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministri sa saradnicima, pred nama je još jedan set zakona o sistemskim zakonima, kojim se dodatno rasterećuje privreda sa jasno definisanim ciljevima, uvećanje investicija, otvaranje novih radnih mesta i povećanje zarada u privatnom sektoru.

Imajući u vidu da već sedam godina postavljamo privredni ambijent, koji će omogućiti bolji život naših građana, moram se osvrnuti na činjenicu da taj posao nije bio ni malo lak imajući u vidu nasleđeno stanje 2012. godine. Opljačkana i prezadužena država, na ivici bankrota, ne uvažavana u svetu, gotovo bez investicija, korumpirana i kriminalna vlast koja nam je ostavila u amanet jako loše stanje državnih poslova, odnosno državu na ivici bankrota, ogromnu nezaposlenost, minimalne zarade na nivou afričkih zemalja, nezavršene projekte. U takvu državu niko nije hteo da ulaže, ni domaći, ni strani investitori.

Kakve su pozitivne promene nastale u periodu od 2012. godine do 2019. godine pokazuje činjenice, da je 620 hiljada ljudi zaposleno u tom periodu. Ni najogorčeniji protivnici SNS, njenih koalicionih partnera nisu sposobni da kažu bilo šta protiv ovakve činjenice. Naš posao na pokretanju zamajca privrede i na postizanju vrlo visoke stope zaposlenosti za samo sedam godina je pri kraju. Ovaj set zakona treba da omogući ono što je naredna faza projekta, a to je stvaranje održivih uslova za povećanje zarada i životnog standarda naših građana.

Sa zadovoljstvom navodim da je prošle godine opterećenje na zarade bilo 63%, da je sada 62%. Kada se usvoji ovaj set zakona, opterećenje će pasti na 61%. To deluje kao mali pomak, ali u stvari ogroman pomak, rasterećivanja privrede. Pomak koji predstavlja umanjenje poreskih prihoda na državu od 13,1 milijarde dinara, ali se država svesno odriče tih sredstava, kako bi ostavila više privredi za povećanje plata zaposlenih. To je još jedno ispunjenje obećavanja ove vlasti, jer se uštede koje su nastale u budžetu i to domaćinskim i racionalnim raspolaganjem parama poreskih obveznika ne troše bilo gde, već idu direktno na stvaranje uslova za održivo povećanje plata privatnom sektoru.

Veće plate dovode do veće motivisanosti zaposlenih, pa samim tim i produktivnost raste. Rast produktivnosti daje mogućnost za novo povećanje zarada i za veću novoostvarenu vrednost koja dalje povećava prihode u budžetu. Tako se vodi zdrava i poštena politika. Tako se razvija ekonomija na zdravim osnovama i na održivom rastu.

Pored toga, a sa tim i završavam, rast zaposlenosti i poreski podsticaj do čak 70% oslobađa od poreza i doprinosa na plate u prvoj godini, pa u drugoj i trećoj i tako dalje, treba da podstakne zapošljavanje posebno mladih, a jedan od fokusa politike SNS, Vlade Republike Srbije i predsednika Aleksandra Vučića je upravo to, stvaranje uslova da mladi ljudi ostanu da žive i rade u svojoj zemlji. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Grad Leskovac se može pohvaliti izuzetnom saradnjom sa predsednikom Republike Srbije i Vladom Republike Srbije. Za samo godinu dana naš predsednik Aleksandar Vučić je posetio grad Leskovac, Jablanički okrug četiri puta, dok su ministri, stalni gosti i podrška gradu Leskovcu i ostalim opštinama Jablaničkog okruga.

Izuzetno mi je značajna podrška koju dobijamo do Vlade Republike Srbije. Pored 196 miliona za rekonstrukciju zgrade "Sintetike", istakao bih i memorandum o saradnji koji je potpisan sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Vlada Republike Srbije je izdvojila 497,5 miliona dinara za drugu fazu radova na centralnom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Bogujevcu. Reč je o tzv. linija mulja. Država takođe sa 464 miliona dinara finansira izgradnju novog kolektora na kome su radovi nedavno krenuli, sve sa ciljem da se centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, čija je izgradnja koštala 10,4 miliona evra, stavi u funkciju, a kasnije i izgradi kanalizacija u 16 naseljenih mesta koja gravitiraju kod centralnog postrojenja, sa osam miliona evra koje smo dobili od holandske Vlade preko programa Orion.

Da Leskovac uživa veliko poverenje i ima izuzetnu podršku Vlade Republike Srbije, dokazuju brojni projekti koje finansira država, a koji se sprovode u našem gradu, kao i početkom 2018. godine, kada je za Leskovac počela transferom iz budžeta Vlade Republike Srbije u budžet grada u iznosu od 450 miliona dinara.

Velike investicije koje nas očekuju, kada je niskogradnja u pitanju je rekonstrukcija Bulevara Nikole Pašića i završetak obilaznice oko Leskovca. Grad je za eksproprijaciju na Bulevaru izdvojio 90 miliona dinara. Za završetak investicije Vlada će uložiti 165 miliona dinara, što predstavlja korak ka izgradnji obilaznice oko Leskovca.

Leskovac je grad koji krupnim koracima stremi ka prosperitetu i boljitku o čemu svedoči i sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju, koji smo dobili od strane NALED-a i to zasluženo sa 92,4 ispunjenosti kriterijuma. To prepoznaju kako strani, tako i domaći investitori koji odlučuju da svoje poslovanje započnu ili prošire na teritoriji našeg grada.

Gradimo dugogodišnju saradnju sa kompanijom "Jura" koja planira da uskoro otvori treću fabriku na teritoriji našeg rada koja će biti jedinstvena u Evropi. "Falke", "Autostop", kao i kompanija "Džinsi" koja je otvorila novi proizvodni pogon u zgradi nekadašnje "Sintetike" u koju je vlada uložila 196 miliona dinara. Tamo trenutno radi preko 900 radnika koji su iz ne uslovne zgrade "Leteksa" prešli u novi objekat. Ove kompanije su pokazale da su društveno odgovorne i mi smo im veoma zahvalni na tome.

Kompanija „Jura“ je nekoliko puta donirala aparaturu za dom zdravlja i Leskovačku bolnicu, a doprineli su i otvaranju kabineta u našim školama.

Grčka kompanija „AutosTop“ je prošle nedelje adaptirala deo svog poslovnog prostora i pretvorila ga u moderan vrtić, koji će pohađati 80 mališana zaposlenih u ovoj kompaniji.

Britansku kompaniju „Aptiv Pakard“ je prošle godine otvorio predsednik Srbije Aleksandar Vučić u zelenoj zoni, koju smo upravo mi nakon dužeg niza godina pokrenuli i gde očekujemo dolazak još mnogih investitora. Britanski investitor zaposlio je 1.500, dok se očekuje da ovde posao nađe 3.000 naših sugrađana.

Lokalna kompanija „Statovac“ planira proširenje svoje proizvodnje u zelenoj zoni, čime će se dodatno unaprediti ovaj deo našeg grada. Parcela je vredna 42 miliona dinara, koju je grad prodao, a grad je izgradio saobraćajnicu u vrednosti od 33 miliona dinara.

Još jedan britanski investitor uticao je na privredni razvoj i smanjenje nezaposlenosti u našem gradu. U pitanju je „Kapitol park“ i koji je britanski investitor uložio 10 miliona evra čime je zaživeo i taj deo našeg grada, a posao je našlo 160 Leskovčana.

Od 2012. godine do danas broj nezaposlenih je smanjen za više od 7.000 u gradu Leskovcu. Sve navedeno dokazuje da je grad Leskovac ima povoljno poslovno okruženje, kao i odličnu saradnju sa privrednicima, kao i odlične uslove za privlačenje novih. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsednice.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicom, pred nama je Zakon o budžetu, zakon o kojem raspravljamo u značajno drugačijoj atmosferi nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Zašto to kažem?

Ove godine imamo situaciju da Vlada Republike Srbije, podržana skupštinskom većinom SNS i njenih koalicionih partnera, konačno može da se posveti ključnom cilju svog delovanja, a to je podizanje standarda života njenih građana. Ogroman napor koji je uložen u prethodnih sedam godina doveo je do ostvarenja većeg broja ciljeva, a tako ostvareni ciljevi kreiraju nam i novi budžet.

Problemi koji su u ovoj zemlji postojali decenijama rešavani su jedan po jedan, sistematski, precizno i stručno. Kurs je stabilan i nikada u istoriji nije bio stabilniji. Devizne rezerve su na istorijskom najvišem nivou, a bankarski sistem je stabilan i likvidan sa istorijski najnižim kamatama u Srbiji. Pobeđivali smo tamo gde niko nije očekivao, odnosno po privlačenju stranih investicija smo postali pravo malo svetsko čudo. Rast privrede je stabilan i prebaciće 4% u narednoj godini. Izvoz je u stalnom porastu, a Srbija stalno osvaja nova tržišta i pridobija nove partnere.

Postoji još jedan kvalitet kod ovog Predloga budžeta koji nismo imali prilike da vidimo ranijih godina, a to je da su i struka i javnost i predlagači saglasni u ocenama da je ovaj budžet izbalansiran, da je stabilan, siguran i da ima svoju razvojnu komponentu.

Informacije radi, budžet grada Leskovca za 2019. godinu projektovan je na 4,4 milijarde dinara. Budžetski deficit je planiran u iznosu od 135 miliona dinara, tj. oko 3,4%. Analiza pokazatelja povećanja ostvarenja prihoda ukazuje na to da iz godine u godinu beležimo sve veća ostvarenja prihoda od poreza na zarade, što je direktni pokazatelj naših napora za povećanje investicija, odnosno povećanje broja zaposlenih. Nekoliko godina zaredom ostvarujemo bolju naplatu izvoznih prihoda. To smo postigli uvođenjem novih poreskih obveznika u evidenciju, kao i boljom naplatom starih potraživanja. Aktivirali smo resurse grada Leskovca, stavljanjem zemljišta u funkciju povećanjem prihoda i stvaranjem povoljnog poslovnog ambijenta. Redovno izmirujemo sve obaveze prema upošljenicima, obaveze prema dobavljačima, kao i urednog servisiranja obaveza po izuzetnim kreditima.

Budžet za 2020. godinu biće veći za 7,6% u odnosu na 2019. godinu, jer je to ne samo zakonska obaveza da budžet mora biti planiran i da prati planirani rast BDP-a, već i naše opredeljenje za nastavak pozitivnih kretanja ka ostvarenju što boljih rezultata u radu.

Na kraju, u 2020. godini planiramo povećanje izdvajanja za poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, kao i za infrastrukturne projekte. Značajno mesto zauzeće i oblast sporta, kao i podrška raznim kulturnim manifestacijama u našem gradu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicom, grad Leskovac značajno radi na unapređenju i privrednom rastu, a glavni preduslov za to jesu uređene saobraćajnice. Otkako je SNS, sa svojim koalicionim partnerima, preuzela odgovornost rukovođenja gradom, Leskovac je do sada dobio 40 hiljada metara novih saobraćajnica i za tu namenu izdvojeno je 740 miliona dinara.

Posebno smo ponosni što smo san velikog broja naših sugrađana počeli da pretvaramo u javu. Naime, prošle nedelje krenulo se sa izgradnjom centralnog gradskog trga, a stanovnici Leskovca će za 360 dana dobiti novo multifunkcionalno mesto okupljanja i obeležje grada.

Ova kapitalna investicija je vredna 223 miliona dinara. Značajna investicija koja je našem gradu pružila lepši izgled i doprinela boljem funkcionisanju je izgradnja nove pijace, u koju smo uložili preko 120 miliona dinara. Zatim, kompletna rekonstrukcija Centra za socijalni rad, vredna 44 miliona dinara, kao i rekonstrukcija višenamenske hale „Partizan“ u koju je uloženo preko 70 miliona dinara.

Treba pomenuti i projekat „e-parlament“ realizovan u prethodnih godinu dana od strane sa UNDP, u koje je uloženo 182 hiljade evra i zahvaljujući njemu rad leskovačkog parlamenta postajo je transparentniji, brži i bolji.

Prioritet grada Leskovca u narednom periodu je otvaranje novih radnih mesta. Sa tim ciljem planira se nastavak razvoja „zelene zone“. Plan za ovo područje grada je komunalno-infrastrukturno opremanje „zelene zone“, a ova investicija je vredna preko 100 miliona dinara.

Takođe, planira se i realizacija javnog privatnog partnerstva za javnu rasvetu, koja će omogućiti zamenu osvetljenja na teritoriji čitavog grada, grad i svih 144 naseljena mesta i stavljanje novih led sijalica, što će dovesti do uštede u gradu i omogućiti bolje i savremenije osvetljenje grada. Vrednost projekta je milijardu i sto miliona dinara.

Saobraćajna infrastruktura jedna je od nosilaca razvoja lokalne zajednice. Ono što planiramo i od čega nećemo odustati je svakako izgradnja obilaznice, odnosno Bulevara Nikole Pašića, rekonstrukcijom puta ka Bojniku.

Grad Leskovac ima i odličnu saradnju sa Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima, preko kojih su realizovani i tek će se realizovati brojni projekti. Nakon 70 godina i zgrada Službe za infektivne bolesti doživela je potpunu rekonstrukciju za čije namene je Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima izdvojila 46 miliona dinara, dok je 62,2 miliona dinara namenila rekonstrukciji ustanove za odrasle i starije.

Najstarija osnovna škola na teritoriji našeg grada, Osnovna škola „Josif Kostić“, je nakon 165 godina prošla kroz prvu fazu rekonstrukcije u vrednosti od 70 miliona dinara, dok se sa drugom fazom krenulo tokom prošle nedelje, 60 miliona dinara i učenici će za sto dana boraviti u jednoj od najmodernijih škola u našem kraju.

Uz pomoć Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, ove godine krenuli smo i sa rekonstrukcijom glavne zgrade bolnice. Vrednost ove investicije iznosi 21 milion evra. Početne radove na rekonstrukciji obišao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. Prilikom iste posete, predsednik Vučić obišao je gradski stadion, gde će nići novi objekat vredan 20 miliona evra. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, ovim Predlogom izmena i dopuna zakona, ukazujem da je unapređen Zakon o putnim ispravama, usklađen sa propisima koji su u međuvremenu menjani ili doneti. Nadležni organi će bolje funkcionisati, a građani efikasnije i delotvornije ostvariti svoja prava.

Posebnu pažnju treba pokloniti izmeni zakona, kojom se propisuje rok važenja pasoša, ali je bolja zbog bolje sistematizacije izvršena dopuna, kako bi se na pregledniji i jasniji način izvršila razrada odredbe zakona. Naime, pasoš se može izdati sa kraćim rokovima važenja od ranije predviđenih, ako nadležni sud odnosno javni tužilac to dozvoli u slučajevima, predviđenim zakonom. Na taj način bi se sprečila zloupotreba putne isprave od strane lica prema kojima se vodi postupak.

Takođe smatram da je potrebno dodati na opisan način stav 5. jer je u praksi utvrđeno da nije opravdano da građanin kome se iz objektivnih razloga trajnog karaktera, ne mogu uzeti otisci prstiju, trpi sankciju da mu se pasoš izdaje na samo godinu dana.

Predloženom izmenom zakona, da bi se izbegla mogućnost zloupotrebe pasoša, obzirom da se navodi da ukoliko nek lice izgubi ili ošteti pasoš dva puta u periodu od pet godina, naredni pasoš će se izdati na period od godinu dana. Takođe smatram da ukoliko se pasoš izdaje na kraći rok od deset godina, kada to odredi nadležni sud, odnosno javni tužilac, može izdati za jedno ili više putovanja u jednu ili više država, potrebno brisati jer se praktično u stvarnosti ne može izdati pasoš na kome bi bilo upisano u koju zemlju bi građanin putovao, čime bi navedena odredba bila neprimenjiva. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, ovim Predlogom izmena i dopuna zakona je takođe predviđena izmena prilikom izdavanja pasoša licu koje se nalazi van Republike Srbije, odnosno zahtev se može podneti preko nadležnog diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srbije, koji će bez odlaganja proslediti organu nadležnom za izdavanje pasoša, a ne u svakom slučaju kao što je do sada bilo PU za grad Beograd, radi rešavanja, već policijskoj upravi prema prebivalištu, odnosno boravištu lica koje podnosi zahtev, što će svakako ubrzati ovaj postupak i smanjiti troškove.

Takođe, zahtev za izdavanje pasoša može se podneti najranije šest meseci pre isteka važenja pasoša, te bi na ovaj način prvi put bio propisan rok za podnošenje zahteva, s tim što bi sa izmenama zakona bila predviđena mogućnost da se pasoš izda i pre ovog roka, uz plaćanje adekvatne i uvećane naknade.

Na ovaj način se olakšava položaj naših državljana da i pre roka mogu podneti zahtev za izdavanje pasoša, naročito ako imaju prebivalište u nekoj stranoj državi.

Na kraju, znatno je olakšan položaj maloletnog deteta i roditelja koji vrše roditeljsko pravo obzirom da je u dosadašnjoj praksi bio veliki broj slučajeva gde roditelji ne žive u bračnoj, odnosno vanbračnoj zajednici, a vrše zajedničko roditeljsko pravo, te jedan od roditelja, zbog nemarnosti drugog roditelja, bio prinuđen da pokreće sudske postupke za delimično lišenje roditeljskog prava koji mogu da traju i mesecima. Postupak za roditelje koji vrše roditeljsko pravo bi bilo znatno pojednostavljen i maloletno dete bi lakše dolazilo do putne isprave, nego što je to slučaj bio do sada. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, ovom izmenom i dopunom Zakona pojednostavljen je postupak izdavanja pasoša, a vrši se i usklađivanje sa Zakonom o opštem upravnom postupku tako što se organ po službenoj dužnosti pribavlja neophodna dokumenta kao što je uverenje o državljanstvu Republike Srbije i izvod iz matične knjige rođenih, te je na taj način smanjena mogućnost građana da njihov zahtev bude odbijen.

Novim zakonom o putnim ispravama bi se uskladile odredbe sa Zakonikom o krivičnom postupku, obzirom da je novim Zakonom o krivičnom postupku predviđeno donošenje naredbe o sprovođenju istrage, a ne rešenja kako je to ranije propisano.

Članom 38. Predloga zakona o putnim ispravama dolazi do izražaja Načelo delotvornosti i ekonomičnosti postupka, obzirom da će granična kontrola privremeno oduzete putne isprave dostavljati policijskoj upravi ili stanici koja je izdala pasoš, a ne kao što je do sada bilo Ministarstvu unutrašnjih poslova u Beogradu, a sve u cilju kako bi se smanjili troškovi postupka i vremensko trajanje dostavljanja.

Predloženom izmenom uvodi se mogućnost da obaveštenje o činjenicama koje za posledicu imaju prestanak razloga za odbijanje zahteva i oduzimanje putne isprave pored suda može dostaviti i sama stranka.

Na kraju, kada je reč o nevažećim putnim ispravama izmena zakona bi se isprva koja je proglašena nevažećom oglašavala na zvaničnoj veb prezentaciji MUP. Na taj način bi se smanjio trošak građana da plaćaju taksu za oglašavanje putne isprave nevažećom u Službenom glasniku Republike Srbije. Takođe bi se na ovaj način poboljšalo stanje opšte bezbednosti, jer bi se svako ovlašćeno lice moglo da proverava da li je pasoš ukraden, kako se ne bi vršile zloupotrebe u smislu da se na osnovu nevažećeg pasoša ostvare prava koja građanima inače ne pripadaju. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, pred nama je lista kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije. Imenovanje predsednika ove komisije je značajan korak u pravcu punog kapaciteta delovanja i rada Komisije za zaštitu konkurencije, korak koji predstavlja dalje uređenje privrednog ambijenta u Republici Srbiji i još jedan dokaz posvećenosti Vlade Republike Srbije u dostizanju punih performansi državnih institucija, a sve u korist građana Srbije koji osećaju benefite ovakve politike.

Sam Zakon o zaštiti konkurencije predstavlja uređenu oblast konkurencije za tržištu Republike Srbije, sa ciljem ekonomskog napretka i dobrobiti društva, posebno koristi potrošača. Osnivanje, položaj, organizacija i ovlašćenja Komisije za zaštitu potrošača su najvažniji elementi u smislu sprovođenja i kontrole ovog zakona. S obzirom na to da se odredbe ovog zakona odnose na sva pravna i fizička lica koja neposredno ili posredno učestvuju u prometu robe, odnosno usluga na teritoriji Republike Srbije, postaje jasno koliki je značaj Komisije čijeg predsednika ćemo izabrati sutra.

Vlada Republike Srbije određivanjem relevantnog tržišta stvara okvire za delovanje Komisije. Relevantno tržište je od ogromnog značaja jer predstavlja referentno tržište, cene roba i usluga na tom tržištu predstavljaju meritum za Komisiju da utvrdi da li na našem tržištu postoje eventualna udruživanja ili ugovaranja koja utiču na to da cene i uslovi poslovanja odstupaju od uslova na relevantnom tržištu i na taj način stavljaju naše potrošače u neravnopravan položaj u vidu plaćanja veće cene za isti proizvod, što je najčešći oblik kršenja prava konkurencije.

Imajući u vidu odredbu, potpuno je jasno da je smisao imenovanja predsednika ove komisije sa ovako izuzetnom biografijom namera Vlade Republike Srbije da na još jedan način zaštiti potrošače u našoj zemlji, kao i da poboljša poslovni ambijent na dobrobit naših građana. Zadatak predsednika Komisije je da predstavlja i zastupa Komisiju, rukovodi radom Saveta, donosi odluke i obavlja druge dužnosti u skladu sa Statutom Komisije za zaštitu konkurencije.

Zbog značaja ove institucije zakon je predvideo vrlo visoke kriterijume za predsednika i članove Komisije i Saveta. Predsednik Komisije i članovi Saveta biraju se iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti prava i ekonomije, sa najmanje 10 godina relevantnog radnog odnosa, stručnog iskustva, koji su ostvarili značajne i priznate radove ili praksu u relevantnoj oblasti, naročito u oblasti zaštite konkurencije i evropskog prava i koji uživaju ugled objektivne i nepristrasne ličnosti.

Sa zadovoljstvom na kraju mogu da kažem da je predloženi kandidat više nego stručan i kvalifikovan za obavljanje ove dužnosti. Njegova lična i radna biografija su primer visokih poslovnih, stručnih i moralnih kvaliteta kadrova koje Vlada Republike Srbije bira na odgovorne državne funkcije.

Očekujem da doprinese, naravno, ukoliko bude izabran, na najbolji mogući način politici Vlade Republike Srbije, politici stalnog unapređenja uslova života i rada naših sugrađana. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, proizvodi bi trebali da se prodaju samo ako su u saglasnosti sa Zakonom o opštoj bezbednosti proizvoda i to ukoliko je ta saglasnost iskazana na pravi način.

Proizvodi moraju da budu bezbedni, u normalnom i predvidivom korišćenju i odgovarajući državni imaju ovlašćenja da preuzmu akciju ukoliko ovi zahtevi nisu ispunjeni. Privredni subjekti posebno moraju da iskažu da posluju u saglasnosti sa relevantnim zahtevima za bezbednost proizvoda predviđenim ovim dopunama zakona.

Najbazičniji zahtevi su minimalizacija rizika povezanih sa proizvodom, uspostavljanje, uredno vođenje i čuvanje tehničke dokumentacije povezane sa proizvodom, stavljanje odgovarajuće etikete na proizvod, kao i obezbeđivanje i instrukcija za bezbedno korišćenje proizvoda.

Imajući u vidu da na našem tržištu postoji veliki broj stranih privrednih subjekata, posebno onih sa teritorije EU, poznata je činjenica da su oni u poslovanju morali da ispune stroge regulative EU, a da na pojedinim tržištima van EU pomenute regulative poštuju ili ne poštuju u manjoj meri. Naša je namera da se svi privredni subjekti drže strogih pravila koje implementira ovaj zakon i da posluju sa istim bezbednosnim standardima po kojima posluju u EU.

Primena ovih standarda, posebno je značajna u postupku proizvodnje. Privredni subjekti koji primenjuju standardne bezbednosti u postupku proizvodnje, na ovaj način pokazuju da posluju saglasno ovom zakonu i dobroj poslovnoj praksi.

Poslovni subjekti koji proizvode, uvoze, distribuiraju ili prodaju potrošačke proizvode, su svi odgovorni za njihovu bezbednost. Na primer, ukoliko proizvođač otkrije da proizvod koji proizvodi predstavlja rizik za bezbednost, mora odmah preuzeti mere da otkloni problem. Ovo može da znači da obezbedi nove instrukcije za korišćenje, izvrši modifikaciju proizvoda ili da pozove potrošače da prestanu da koriste proizvod i vrate uz refundiranje sredstava.

Proizvođač bi na kraju trebalo da kontaktira sve potrošače koji su mu poznati, a prilagođeni su i da ih upozori na problem uz instrukcije šta bi trebalo da urade. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, informaciona bezbednost je aspekt bezbednosti koji se odnosi na bezbednosne rizike povezane sa upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija, uključujući bezbednost podataka, uređaja, informacionih sistema, mreža, organizacija i pojedinaca.

Internet se često definiše kao mreža svih kompjuterskih mreža. Sajber prostor obuhvata elemente tehnologije i društva, pa predstavlja celovito kompleksno okruženje, koga čine mreža hardvera i softvera, podataka i sistema, infrastrukture i servisa poslovanja, kao i ljudi i njihovih komunikacija.

Internet je sastavni deo svakodnevnice današnjeg društva, komunikacije poslovanja, trgovine, obrazovanja, kulture, zdravstva, diplomatija. Integracije interneta u sve segmente društva, čini da sajber prostor postaje ključna komponenta našeg realnog okruženja. Uprkos brojnim prednostima i velikom potencijalu, internet ostavlja veliki prostor i za zlonamerne aktivnosti, a neke od njih su poslednjih godina dovele i do velikih finansijskih gubitaka, pa čak i do uništavanja imovine i gubitaka života.

Ključna uloga interneta u današnjem društvu povećava rizike po privredu, ljudske slobode i bezbednost od mogućih napada na internet infrastrukturu i time onesposobljava svih servisa sajber prostora, uključujući i finansijski sektor i kritičnu infrastrukturu poput električne mreže ili vodovoda, dok presretanje informacija i komunikacija i zloupotrebe privatnih i tajnih podataka.

Razvoj novih tehnologija donosi nesumnjive koristi za društvo, ali i paralelno sa tehnološkim razvojem dolaze novi bezbedonosni izazovi. Prema navodima i strategiji informacione bezbednosti EU, visoko tehnološki kriminal je vrsta kriminala koja je u najvećem porastu, a milion ljudi svakodnevno bude žrtva napada. Hakerski napadi na informacione sisteme mogu bitno da ugroze poslovanje preduzeća, funkcionisanje državne infrastrukture i nacionalnu bezbednost, dok su pojedinci sve više izloženi riziku od prevara, ucena i zlostavljanja putem interneta.

Informaciona bezbednost više ne može da se posmatra odvojeno od bezbednosti u realnom svetu. Šteta koja nastane kao rezultat sajber napada je vrlo stvarna, izaziva stvarne posledice i u fizičkom svetu. Ipak, zbog specifičnosti vezanih za tehnologiju vrste, počinioca i žrtve ovakvih napada, pitanje sajber bezbednosti zahteva posebnu brigu i svih koji se bave internetom.

Državne institucije su atraktivna meta za sajber kriminalce zato što raspolažu velikom količinom osetljivih podataka, kako pojedincima, tako i u pitanjima lokalne i nacionalne bezbednosti. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija IKT od strane države, privrede i građana je sve više u porastu i sve više poslova i aktivnosti se zasniva na njihovom korišćenju. Državni organi se u velikoj meri se oslanjaju na informacione sisteme, koji omogućavaju lakše i efikasnije obavljanje poslova iz njihovih nadležnosti.

Kad je u pitanju opštenje organa i stranaka, treba istaći da se elektronska uprava razvija, da je broj elektronskih usluga organa javne vlasti u porastu, čime se građanima omogućuje olakšano pribavljanje različitih dokumenata koji su im potrebni.

U lokalnoj samoupravi grada Leskovca možemo se pohvaliti brojnim uslugama e-uprave. Uveli smo sistem za lajv striming, prenos skupštinskih sednica, kao i sednica gradskog veća. Sednice se prenose u celosti, bez cenzure, na zvaničnom sajtu grada, a takođe se audi-video signal direktno ustupa i svim zainteresovanim medijskim kućama. Na taj način smo omogućili transparentniji način praćenja rada lokalne samouprave. Kompletan informacioni sistem koji smo sami implementirali, a prenos uživo se obavlja putem besplatnih lajv strim servera i na taj način se čini velika ušteda.

Takođe, u lokalnoj samoupravi grada Leskovca izgradili smo potpuno novu veb prezentaciju grada. Pored bogatog sadržaja, ovaj sajt je dobio nove elektronske servise, kao što su virtuelni matičar, javne nabavke, pitajte gradonačelnika, vodič za investitore. Ovaj sajt je dobio visoke ocene od strane nevladinih organizacija. Sajt smo potpuno besplatno razvili, čime smo ostvarili veliku uštedu u budžetu.

U lokalnoj samoupravi grada Leskovca uveli smo elektronski registar administrativnih postupaka koji pruža mogućnost da na brz i pregledan način građani dođu do informacija o načinu podnošenja zahteva za ostvarivanje svojih prava koja su u nadležnosti lokalne samouprave. Na jednom mestu građani mogu doći do informacija kako, uz koja dokumenta, u kom roku i uz koje troškove mogu dobiti potrebnu dozvolu, odobrenje rešenja, izvod i ostala akta koja izdaje naša lokalna samouprava. Takođe, iz registra se može preuzeti obrazac koji se treba potpuno popuniti kako bi se započeo željeni postupak. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, u kontekstu Zakona o informacionoj bezbednosti ja bih želeo da podvučem da je lokalna samouprava grada Leskovca uvela i elektronski servis za prijavu komunalnih problema „Sistem 48“.

Uz ovaj servis građani mogu da prijave komunalni problem putem veb portala ili mobilne aplikacije. Obaveza nadležnih komunalnih preduzeća je da u najkraćem roku reše problem. Povratne informacije o statusu poslatog zahteva mogu da se prate na stranici veb portala.

Softver smo takođe sami razvili i na taj način ostvarili uštedu. Takođe, u Leskovcu smo uveli elektronski servis e-dijaspora koji omogućava našim ljudima u dijaspori da do potrebnih dokumenata dođu na mnogo lakši, efikasniji i brži način.

Nije namenjen samo Leskovčanima, već građanima 107 opština na teritoriji Srbije, koji se nalaze u inostranstvu. Ovaj servis smo sami razvili. Prilikom resetifikacije grada, zahvaljujući ovim sistemima, poddirektorijum koji se odnosi na informacione sisteme je ispunjen sa 100%.

Da su ovi informacioni sistemi učinili rad lokalne samouprave transparentnijom, pored potvrde koje stižu od strane građana, svedoči i istraživanje nevladine organizacije „Transparentnost Srbije“. Ova nevladina organizacija u svom istraživanju indeks transparentnosti lokalne samouprave Leskovac svrstala je na sedmo mesto od preko 145 lokalnih samouprava.

Takođe, ponosni smo na projekat e-parlament, koji smo ostvarili uz pomoć UNDP-a i švajcarske kancelarije za razvoj. To je elektronski sistem koji se sastoji od sistema za upravljanje parlamentarnom dokumentacijom i sistema za upravljanje sednicama.

Prednosti ovakvog sistema su mnogobrojne, smanjuju se troškovi, tako što se eliminiše potreba za štampanjem, transportom i čuvanjem papirnih dokumenata. Znatno se smanjuje vreme potrebno za pronalaženje relevantnih dokumenata i rad parlamenta se čini efikasnijim. Ovaj sistem ostvaruje uštedu od preko dva miliona dinara na godišnjem nivou. Tu su uračunati troškovi papira, tonera, amortizacija kopir aparata, dostava i arhiviranje dokumenata. Zahvaljujem.