Zahvaljujem se, gospođo predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, danas imam zaista veliku čast i zadovoljstvo da ovaj moj predlog zakona bude na dnevnom redu današnje sednice.
Svakako mogu da kažem da on predstavlja zaista jedan izuzetno mali korak na putu reformi Srbije, na putu koji jednom jako mudrom politikom vodi naš predsednik Aleksandar Vučić.
Kao što sam već napomenula, ja sam predlagač ovog zakona. Međutim, ja sam bila samo jedan deo grupe, odnosno deo tima koji je učestvovao u pisanju ovih izmena i dopuna Zakona o upisu u katastar nepokretnosti i vodova, a u njegovom predlaganju, odnosno u čitavom radu na njegovoj izradi učestvovao je zaista veliki broj stručnjaka, pre svega iz NALED-a, iz Republičkog geodetskog zavoda, iz Ministarstva građevine i profesora sa beogradskog Univerziteta i želim ovom prilikom svima da se zahvalim na radu. Smatram da smo, donošenjem ovog zakona, odnosno ovih predloga za izmenu i dopunu zakona, doneli jedan veliki korak na putu u reformi ovog sistema u Srbiji.
Kao što većina vas zna, ovo je prilično nov zakon. Zakon o upisu u katastar nepokretnosti i vodova donet je 2018. godine. Pretrpeo je jednu izmenu 2019. godine i ovo je druga izmena po redu ovog zakona. Iako će neki sada verovatno reći i kritikovati, zašto za dve godine donosimo već drugu izmenu ovog zakona, ja želim samo da kažem da i onoga trenutka kada smo prvi put, 2018. godine, doneli ovaj zakon, mi smo i tada bili svesni i tada smo naglašavali da ćemo u hodu menjati, prilagođavati i donosite promene koje će svakako u budućnosti ovaj zakon poboljšati, a sve u korist građana Republike Srbije.
Ovom prilikom želim da se zahvalim i predsednici Vlade Republike Srbije gospođi Ani Brnabić, kao i ministarki građevine gospođi Zorani Mihajlović, što su prepoznali kvalitet ovih izmena i dopuna i uvrstili ih u današnji dnevni red, a kasnije ćemo ove izmene svakako uvrstiti u sam tekst zakona.
Želim još jednom, u skladu sa svim ovim što sam rekla, da pomenem, odnosno da kažem da je zakonodavni sistem u Srbiji izuzetno napredovao i da po prvi put u Srbiji imamo to da se prate efekti zakona, odnosno donetih propisa i da u skladu sa tim se rade i izmene, tako da su i ove današnje izmene upravo u skladu sa tim.
Što se tiče samih izmena i dopuna zakona koje danas predlažem, Zakona o upisu u katastar nepokretnosti i vodova, pre svega mogu da napomenem tri bitne izmene. Ove izmene imaju za cilj, pre svega, da ubrzaju samu dostavu rešenja od katastra nepokretnosti. Zatim, imaju za cilj da ubrzaju sam upis nepokretnosti u katastar. Treća i jako bitna izmena, ove izmene i dopune Zakona predlažu usklađivanje sa ostalim zakonima koji se tiču katastra nepokretnosti, a to su, pre svega, Zakon o planiranju i izgradnji i Zakon o ozakonjenju objekata.
Kao što sam na početku rekla, jedna od jako bitnih izmena jeste sama dostava rešenja. Znate, verovatno ste se i svi susreli sa problemima dostave, odnosno prijema rešenja iz katastra, a ja ću onima koji nisu bili u prilici ili onima koji možda ne znaju kako to danas izgleda u Srbiji, evo, objasniti šta želimo da promenimo.
Dostava rešenja svih organa, svih organa u Srbiji obavlja se prema Zakonu o opštem upravnom postupku, tačnije prema članu 72. gde je propisano da organ dostavlja rešenje na tri načina - putem svojih kurira, putem poštanskog operatora ili elektronskim putem.
Dalje, ovaj isti zakon članom 75. propisuje i sam način dostave tog rešenja, a on kaže da poštanski operater, obzirom da sada govorimo o rešenjima koje donosi katastar, odnosno koji upućuje katastar, obično se radi o tome da katastar šalje pošti, pošta dostavlja rešenje građanima, odnosno strankama u postupku i sada, ukoliko poštar ne zatekne stranku kod kuće, on ostavlja obaveštenje da svoje rešenje može preuzeti u pošti i to u naredna 24 sata.
Građani često u tom roku od 24 sata ne stignu da podignu svoje rešenje u pošti i onda se događa to da se njegovo rešenje vraća nazad u katastar. Tu nastaje i najveći problem. Sam put rešenja od pošte do katastra po neki put traje i od sedam do deset dana, a imamo situaciju da su građani dobili obaveštenje da je njihovo rešenje gotovo, odlaze do pošte svoje rešenje, tamo vide da su zakasnili, odlaze u katastar, a tamo vide da svog rešenja nema i onda dolaze u zabludu, traže svoje rešenje. Neki čak i odustaju od toga da u opšte preuzmu rešenje. Tada je katastar u obavezi da u narednih osam dana na elektronskoj tabli katastra objavi rešenje i ono nakon osam dana postaje pravosnažno.
Ovo govorim ne kao usamljeni slučaj. Čitav ovaj postupak koji sam sada objasnila dešava se čak u 90% slučajeva u Srbiji. Znači, većina građana svoje rešenje preuzima nazad u katastru i to pošto je obavila veliku potragu za njim.
Ja se nadam da ste razumeli ovo o čemu sam govorila, iako je dosta komplikovana procedura. Smatram da je zaista najbitnija izmena koja je danas predložena dostava samog rešenja. Naime, ovim izmenama i dopunama Zakona o upisu u katastar nepokretnosti kao samu dostavu predlažemo sledeće rešenje.
U buduće će se rešenje katastra dostavljati na tri načina. Prvi način je u elektronskom sandučetu. Znači, svi oni koji imaju elektronsko sanduče, istog časa kada rešenje bude doneto uputiće im se u elektronsko sanduče.
Zatim, ono što je jako bitna stvar jeste da će sva rešenja koja se u buduće budu donosila u katastru istog časa po potpisivanju biti objavljena na sajtu RGZ, što znači da oni koji su predali zahtev za upis nepokretnosti ili za bilo kakvo rešavanje nekakvog svog predmeta u katastru, moći će da prema broju predmeta pretražuju predmete i, prosto, imaju uvid kada će njihovo rešenje biti gotovo. Kada njihovo rešenje bude objavljeno na sajtu počinje da teče rok od 30 dana do pravosnažnosti.
Kažem, samim tim što će to rešenje biti objavljeno na sajtu, oni će moći da imaju uvid u njega i eventualno ulože žalbu na samo rešenje.
Takođe, ovaj zakon predviđa i da se samo rešenje dostavi i putem poštanskog operatora. Međutim, i ovde smo planirali da uvedemo jednu veliku promenu. Ukoliko poštar ovoga puta ne nađe stranku na adresi i ne uspe da uruči rešenje odmah pri dolasku, ostavlja obaveštenje da će svoje rešenje moći da preuzme u pošti i to u narednih 15 dana.
Znači, za razliku od sadašnjih 24 časa, gde smo praktično terali stranke, građane Srbije, da trče u poštu po svoje rešenje, sada imamo rok od 15 dana gde će građani moći da odu u poštu i preuzmu svoje rešenje.
Naravno, smatram da je ovo dobra stvar jer svi znamo da pošte u Srbiji u današnje vreme ima čak i u svakom malo većem selu i svakako da je građanima mnogo lakše da odu u svoju poštu, nego da odlaze po rešenja koja su se možda vodila pred katastrima i u nekim drugima gradovima po Srbiji.
Smatramo da će ovako nešto zaista pomoći građanima. Međutim, i u ovom zakonu smo predvideli situaciju, a šta će se dogoditi ako građani nisu tu ni u 15 dana i ne uspeju da preuzmu svoje rešenje ni u narednih 15 dana. Naravno da se isto vraća u katastar i da će ga preuzeti u katastru, ali kao što sam već na početku rekla, rok za pravosnažnost teče onoga dana kada je rešenje i objavljeno na sajtu RGZ, to jeste praktično prvim danom kada je to rešenje i doneto.
Ja se iskreno nadam i iskreno verujem da ukoliko reforme u Srbiji nastave da teku ovim tokom da ćemo zaista svi biti u prilici da jednog dana sve ono što trebamo da rešimo u katastru da ćemo biti u prilici da rešimo od kuće, da ćemo biti u prilici da rešimo sa našeg računara, da Katastar kao ustanova i ne postoji i da Katastar kao šalter i ne postoji, zato što on u stvari treba da predstavlja jedan registar, jednu pomoć u Srbiji gde ćemo sprovoditi naša rešenja, a sada na žalost imao situaciju da Katastar u Srbiji da duže knjižimo i sprovodimo naša rešenja nego što je to nekom organu bilo potrebno da samo rešenje i donese. Tako da svakako za sada nam Katastar u Srbiji predstavlja veliki kamen spoticanja i ne samo nama, nego predstavlja i onima koji tamo rade.
Međutim, lično smatram što se tiče samog broja zaposlenih u Katastru, zaista smatram da taj broj nije veliki pogotovo sada kada još uvek Katastar nije potpuno digitalizovan i kada zaista za mnogo predmeta i mnogo stvari moramo otići tamo. Evo, ja ću vam napomenuti da u čitavoj Srbiji, znači u svim katastrima u Srbiji, a znate da svaka opština mora imati katastar, ako ne u svom sedištu mora imati osobe koje rade, koje su zadužene za određenu opštinu.
Znači, trenutno u katastru radi 2.955 osoba. Znači, na skoro 7,5 miliona stanovnika Srbije imamo nepunih 3.000 zaposlenih u katastru. I to nije konačan broj od ovih 2.955 zaposlenih u čitavoj Srbiji u Katastru, čak 168 radi na određeno vreme, a 437 radi na ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. Znači, na čitavoj Srbiji imamo nešto više od 2.500 zaposlenih u Katastru.
Ja lično smatram da je ovoj broj jako, jako mali i onda moramo raditi na tome ili da se poveća broj zaposlenih u Katastru ili da se što više poslova koje će Katastar obavljati biti digitalizovano.
Kada pominjem zaposlene u Katastru, ne mogu a da ne pomenem i rukovodstvo RGZ, na čelu sa direktorom Borkom Draškovićem, koji se zaista hrabro bori sa svim problemima sa kojima se suočava Katastar. A sa druge strane, izuzetno je spreman da veoma rado prihvati sve promene koje mu mi predlažemo za unapređenje rada Katastra.
Zaista smatram da je lako biti dobar direktor u jednom uređenom preduzeću, ali biti dobar direktor u jednom sistemu kakav je RGZ, kakav je Katastar, zaista nije ni malo lako. I zato još jednom zaista želim da čestitam na radu direktoru, Borku Draškoviću.
Što se tiče drugih izmena koje ovaj Predlog zakona donosi ja bih se još osvrnula na izmene koje se tiču upisa zabeležbi. U ovim izmenama uvodimo to da će se neke zabeležbe uvoditi i službenim putem.
Znači, stranke neće morati ni da podnose zahtev, neće morati ni da podižu rešenje za određenu vrstu zabeležbi, neće morati ni da plaćaju taksu.
Međutim, još jedna vrsta zabeležbi ovde je detaljno i jasno precizirana, a to je zabeležba onih koji imaju spor na određenoj parceli. Tačnije, čije će se zabeležbe spora upisivati kao zabeležba.
Ovo želim posebno da naglasim zato što smo u prethodnom periodu imali mnogo zloupotreba na osnovu zabeležbi spora. Praktično, mogu slobodno da kažem da smo zakon iz 2009. godine, prosto je ostavio prostora da smo imali, mogu slobodno da ih nazovem profesionalne podnosioce tužbi, ljude koji su podnosili tužbe za određeno zemljište na određene objekte, a da uopšte nisu imali nikakva prava niti sporovi koji bi se kasnije okončali ne bi imali ishod u njihovu korist.
Građani su nam se sve više žalili, objasniću vam kako je to izgledalo. Recimo, ukoliko neko želi da proda svoju kuću, imali smo te profesionalne podnosioce tužbe, oni odu, podnesu sudu spor, Katastar prema zakonu iz 2009. godine nije ulazio u to ko podnosi spor, upiše spor, upiše kao zabeležbu i naravno da niko neće kupiti kuću koja pod sporom, zabeležbom ili bilo kakvim teretom.
Takođe se to dešavalo i na određenim parcelama. Znači, imamo investitora koji recimo želi da podigne kredit kod banke ili je već podigao kredit kod banke. Imamo profesionalne podnosioce tužbe koji na njegovoj parceli podnesu tužbu i dešava se naravno da banka na zemljištu na kojem postoji zabeležba, odnosno na kojem postoji spor, naravno neće odobriti. A ukoliko ga je već odobrila i ukoliko se desi da se zabeležba spora upiše, naravno da banka povlači svoja sredstva i naravno da su građani bili u ozbiljnom problemu.
Ovoj situaciji smo stali na put donošenjem autentičnog tumačenja u maju, 15. maja 2017. godine kada smo jasno precizirali ko su imaoci prava na zemljištu i čije sporove Katastar upisuje kao zabeležbu.
Znači, ne može neko da dođe i da se upiše na vašoj parceli, da vodi spor, a da pri tome ni vi sami ne znate da neko na vašoj parceli ima otvoren spor. Tako da se ovakvom jednom vrstom zabeležbe zaista zaustavlja nešto što je sada bila izuzetno loša praksa u Srbiji.
Takođe, pomenuću još samo jednu izmenu koja je u okviru ovih izmena i dopuna zakona, a to je kao što sam već rekla usklađivanje sa ostalim zakonima koje se tiču katastra nepokretnosti, a to je da Katastar više neće moći da uknjiži rešenje o ozakonjenju objekta ukoliko ono ne sadrži elaborat geodetskih radova ili ukoliko taj elaborat nije usklađen sa zakonom.
Ovaj elaborat prema Zakonu o legalizaciji, odnosno prema Zakonu o ozakonjenju objekata zaista predstavlja jedan izuzetno važan sastavni deo rešenja o ozakonjenju. Do sada Katastar nije imao obavezu da tako nešto proverava, ali uvideli smo da je to zaista veliki problem i ovim Predlogom izmenama i dopunama Zakona zaista uvrštavamo kao obavezno da zaposleni u Katastru pre upisa rešenja o ozakonjenju objekta moraju da provere da li je elaborat geodetskih radova urađen u skladu sa zakonom.
Imali smo pitanje da li će sada ovakva jedna izmena doprineti tome da se zaposlenima u Katastru poveća obim posla? Odgovor je ne. Neće im se povećati obim posla iz prostog razloga što su oni i do sada to radili. Svakako su morali da svako rešenje, odnosno svu dokumentaciju potrebnu za upis provere, samo će na ovaj način utvrditi da li u čitavom rešenju postoji elaborat geodetskih radova. Ukoliko ne postoji, zaustaviće čitav proces uknjižbe i uputiti građane da to što im nedostaje i donesu.
Evo, ja sam pokušala da ukratko objasnim koje su to najznačajnije izmene i dopune Predloga zakona koji se danas nalazi na dnevnom redu, iako je on po obimu kratak, znači ima 13 članova, ja verujem da će izmene i dopune koje su njime predložene zaista biti nešto što će u mnogome pomoći građanima Srbije da olakšaju svakodnevne obaveze.
Upravo iz tog razloga, pozivam vas da u danu za glasanje podržite ovaj Predlog zakona. Hvala.