| 21.10.2020. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
čeka se odgovor 4 godine i 4 meseca i 28 dana
Ja sam Dejan, iz Beograda sam i imam 44 godine. Jedan sam od 50% građana koji nisu izašli na izbore jer ne veruje u institucije. Dajem Vam priliku da me uverite da grešim, da institucije rade svoj posao savesno i da živimo u demokratskoj i pravno uređenoj zemlji.
Kada sam danas pročitao vest da su Nemci, odnosno Amerikanci, zaustavili Severni tok 2, ja sam potpuno siguran da je ovo vreme trećeg svetskog rata između Zapada i Istoka, a Srbija nije ni na Zapadu ni na Istoku, Srbija je na svom putu i zbog toga mi u ovoj situaciji ćemo naći rešenje.
Svaki rat traje četiri godine, a ovo što se dešava sa energentima, sa pandemijom, sa globalnim lancima snabdevanja, to je rat, ali ne klasičan rat, specijalan rat.
Ovaj razlomak koji ja posmatram, nominalno kroz realno, odnosno razmera, ta vrednost razmere preti da bude sve veća, da poništi sve ono što smo postigli. Preti inflacijom koja se dešava. Znači, sve se to dešava spolja.
Ali, mi spoljnom politikom, ne mi nego naš predsednik, mi smo ovo što smo postigli u najvećem stepenu postigli svojom spoljnom politikom. Naši problemi koji postoje, normalno je da postoje, su rezultat nekih nerešenih problema i pitanja na unutrašnjem planu. A što se tiče spoljne politike, besprekorno. A zna se ko je za to zahvalan.
Zahvaljujući toj spoljnoj politici, mi nećemo gas nabavljati na berzi, mi ćemo to dobiti ugovorima. A taj gas će omogućiti da bude zaustavljena ta preteća inflacija, da ovaj razlomak nominalnog kroz realno bude što manji. Ta cena gasa će omogućiti još veće strane investicije. Zašto dolaze stranci? Ne samo zbog jeftine radne snage, kako kažu, mada ima i toga, ali i zbog stručnosti naših radnika. I treći razlog koji ja sad ovde navodim jeste cena gasa, koja će biti najniža u Evropi, zahvaljujući našoj spoljnoj politici.
Druga opasnost koja preti jeste, gospodo, povećanje kamata. FED, ta Centralna američka banka, konzorcijum privatnih banaka, Centralna evropska banka, oni su imali nameru da povećaju kamate u julu 2020. godine. Oni sad prete da će sad da povećaju. Međutim, zbog sebe to ne mogu da učine. Ali, to je opasnost koja preti.
Ja sad imam jedan podatak i znam da građani Srbije 1.200 milijardi imaju u kreditima. Malo veći deo, 650 su ovi gotovinski krediti, i stambeni krediti. I normalno je da su građani zabrinuti. Ali, mi imamo dobru Narodnu banku Srbije, koja će regulisati referentnom kamatnom stopom, onda ovim novčanim parametrima M1, M2 i M3, ekonomisti znaju šta to znači. Znači, kontrolom novca na tržištu to će biti amortizovano.
Normalno je da u ovim teškim vremenima koja ja definišem kao rat ima domaćih izdajnika. I pošteno da vam kažem, ja o domaćim izdajnicima ne mogu da pričam, meni je to gadno. Oni rade to što rade i normalno je da rade. Oni bi hteli da dođu na vlast bez izbora. To je nemoguće. Ja o njima ne želim ništa da pričam.
Koristim priliku što je ministarka tu, mi sad ovim budžetom za 2022. godinu ćemo dati 486 milijardi, osam milijardi više nego što smo dali prošle godine. E, ta struktura u infrastrukturi je saobraćaj i komunalna izgradnja. Najbolja zaštita životne sredine jeste ulaganje u komunalnu infrastrukturu. Šta to znači? To znači - regulacija otpadnih voda, dobijanje vode, znači ako na jednoj teritoriji ili na jednom delu Srbije nema kanalizacije, nema vode, onda je normalno da je ugrožena životna sredina. I ne možete je regulisati dok to ne uradite.
Mi ćemo, a čini mi se da je to namera i to predviđa ovaj budžet za 2022. godinu, da se veći deo sredstava odvoji upravo za izgradnju infrastrukture, što će sigurno poboljšati i standard života, ali će i rešiti ove probleme životne sredine.
Znači, bez obzira što je situacija vrlo teška, što je implicirana spolja, ja imam poverenja u svog predsednika i mislim da će naša spoljna politika doprineti, a već je to tako, da se Srbija na Zapadnom Balkanu nalazi u najboljem položaju. Ove direktne investicije, čini mi se, tri milijarde i 145 miliona evra, to je 60-70% ukupnih investicija koje je dobio Zapadni Balkan, a svi ostali manji odnos. I normalno je da nas ne vole. Kad neko napreduje, on je na meti i svi onda žele da ga napadaju.
Kad mi imamo jasan put, kojim putem treba da idemo, još jednom kažem, mi nismo ni na istoku, nismo ni na zapadu, mi smo na svom putu - malo na zapadu, malo na istoku, po potrebi, da nama bude svakog dana u svakom pogledu sve bolje. Ja sam u to i uveren. Hvala.
Prvo da iskažem protest. Vi ste resetovali sistem, bila je nula, a ja sam bio treći. U međuvremenu, govorilo je pet poslanika.
Ne znam zašto ste to uradili, povredili ste Poslovnik, ali ja vam to opraštam.
Poštovana gospodo, posebno mi je zadovoljstvo što sam prisutan kada je prisutan i ministar finansija. Hteo bih nekoliko praktičnih stvari da kažem.
Prvo, da li su ovi podaci, ministre, tačni koje sad ja iznosim, a koji su vezani za avgust mesec 2021. godine, da je prihod 110,3 milijarde, da je porez 98,5 milijardi, da je to procentualno 89,3%? Ako je to tačno, a verovatno je tačno, to govori o tome koliko je porez bitan kada je u pitanju budžet i da se može prosto reći da njegova popunjenost, njegova veličina zavisi od poreza. E sad, šta treba uraditi da taj porez bude još veći i u apsolutnom iznosu i u ovom relativnom iznosu?
Moji predlozi su sledeći. Porez kada se izračuna obvezniku mora biti tačan. Ta veličina u apsolutnom iznosu ne sme biti rastuća. Ona, ministre, mora biti manja ili jednaka. To stvara sigurnost, to povećava broj onih koji plaćaju porez.
Drugo, ministre, obim obveznika mora se povećavati. Mislim da vi dobro znate i svi mi znamo da postoje ljudi koji ne plaćaju porez. Sada se postavlja pitanje – kako to u lokalnim sredinama, kako te ljude uvući u sistem, stvoriti im obavezu da plaćaju porez? Na tome se mora intenzivno raditi. Moraju se pronaći mehanizmi da se povećava obim.
Treća stvar, mi smo zaštitili dužnike, otpišemo kamatu, otpišemo glavnicu, otpišemo i glavnicu i kamatu itd, pa ispada da je bolje ne plaćati porez nego ga redovno plaćati. Sad kad je glavnica razdvojena od kamate i kad se posebno plaća glavnica i prvo plaća glavnica, a ne kamata, naravno da je obveznik u povoljnijem položaju nego što je bio pre pet, šest ili deset godina.
Šta ja predlažem? Ja predlažem da isto tako kao što štitimo dužnike, jer bolje je živ dužnik nego mrtav, znači, bolje je da je on tu prisutan i pomoći mu da se izvuče, ali mi moramo naći mehanizme, ministre, da stimulišemo one koji plaćaju redovno porez. Oni moraju imati neke benefite.
Evo jedna digresija. Ja sam vam to predlagao, ali vi niste bili tu. Recimo, uzmite porez na imovinu. Porez na imovinu se plaća kvartalno u četiri rate. Zašto se ne pruži mogućnost građanima koji imaju novac da to plate odjednom i da ostvare neki benefit, da imaju neki popust od 5 do 8%? Znate li vi koliko bi ljudi to uradilo ako oni koji uzimaju porez, a to su gradovi i opštine, znaju šta će uraditi sa tim novcem. I mnoge druge stvari.
Na primer, treba u poreskoj politici uvesti princip avansa, da neko ko ima novac u datom trenutku, pošto je cena novca na svetskom tržištu u ovom trenutku vrlo mala, da plati celokupan porez a da za to ima određene benefite. To u praksi mora da se neguje da bi, kažem, porez koji je prisutan, videli ste u avgustu mesecu u kom procentu je u celom budžetu, bio u još većem procentu, odnosno da bi bio u apsolutnom iznosu još veći.
Druga stvar na koju želim da ukažem a koja je vrlo osetljiva jeste državna svojina, kao oblik javne svojine. Ne treba juriti i ne treba žuriti i ne treba državnu svojinu po svaku cenu eliminisati, da sve bude privatna svojina. Ja odgovorno tvrdim da kada postoji dobar menadžment, sposobni ljudi, odgovorni ljudi, da niko nije odgovorniji prema državi i prema budžetu nego državno vlasništvo, odnosno državno preduzeće.
Možda je vreme da se uradi zakon o javnoj svojini? Vi niste ovde bili prisutni, ja sam i u prošlom mandatu, a i ovde sad, nastavio da pričam o dolaru. To je moja omiljena tema. Ja smatram da u svim oblicima u javnom dugu treba bežati od dolara. Dolar je vrlo opasno oružje. Ja sam rekao u jednom momentu - opasnije od atomske bombe. Ministre, vi verovatno znate taj podatak ali možda neki poslanici ne znaju, Amerikanci sa 67,5 milijardi dolara pružaju podršku i garant su, upamtite, za 4,3 triliona dolara. Koja je to prevara? Koja je to hartija? Koja je to vrednost? To je toalet papir.
Znači, mi kad ulazimo u aranžmane, uzeli smo kredite od Kine u juanima, moramo jačati nacionalnu valutu, nema potrebe da mi ulazimo u dolare. Dolar je, ministre, to je moje lično mišljenje, velika prevara i može da bude za nas velika opasnost. Mi moramo, kad su u pitanju i devizne rezerve i javni dug, čuvati se dolara i jačati svoju sopstvenu valutu i ići na nacionalne valute ako želimo da sačuvamo svoju nezavisnost, jer će taj dolar kao valuta u datom trenutku sigurno biti zloupotrebljena.
Još sam nešto hteo da kažem ali sam se dekoncentrisao, dugo sam čekao i malo sam se iznervirao jer sam neopravdano bio pomeren, ali to su stvari, ministre, o kojima bi trebalo razmišljati.
Sad sam se setio! Ove zelene obveznice koje ste emitovali, sad vi pomozite meni, ja imam podatak da je ročište 15 godina a da je kamata 1,25. Ako je to tačno, svaka vama čast. I ako je 2%, opet je svaka vama čast, jer je 2012. godine bilo, čini mi se, 7,5%, 8,5%. To je onaj put kojim treba ići. Znači, treba isplatiti onaj dug sa visokom kamatom, uzimati nove kredite, jer je sad kamata negde 2 ili 2,5%. Vi to radite izvrsno i ja vam na tome čestitam. Hvala i toliko od mene.
Nema govora na sednicama odbora.
(Valjevo, 28.01.2020.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 28686.00 | RSD | 03.06.2016 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 71998.00 | RSD | 03.06.2016 - |
| - | Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Penzioner) | Republika | Mesečno | 52620.00 | RSD | 01.03.2014 - |