Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Ljiljana Malušić

Ljiljana Malušić

Srpska napredna stranka

Govori

Hvala, poštovani predsedavajući.
Gospodine ministre, sa saradnicima, poštovana gospodo poslanici, danas ću govoriti o predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji. Izvrstan zakon, zahvaljujući Vladi i ministru, evo, došli smo do fantastičnih zaključaka.
Ja sam bila šokirana kada sam čula da Svetska banka je izračunala da Srbija za firme koje bi trebalo da se privatizuju, koje su polumrtve izdvaja 750 miliona evra. Šta reći.
Šta je radila bivša vlast 20 godina, ljudi moji, 526 preduzeća je u privatizaciji. Koliko su uspešnih firmi privatizovali, ja bih volela to da čujem od ljudi koji, evo trenutno, opet nisu tu, ali to je njihovo poslaničko pravo.
Ono što je bitno, ono što je Vlada odradila na maestralan način, napokon završavamo, Zakon o privatizaciji je pre svega, da društveni kapital, subjekti privatizacije se mora privatizovati najkasnije do 31. decembra 2015. godine.
Međutim, Vlada smatra da postoje firme, preduzeća, koja su od strateškog značaja, i to je izvanredno, i to je 17 firmi koje neće biti sada u procesu privatizacije, njima je produžen rok još za godinu dana.
Evo zašto. To su firme od kapitalnog značaja i zaista imaju strateški značaj za Republiku Srbiju, a drugo sve ove firme od tih 17 firmi koje ću ja taksativno nabrojati su već u procesu da nađu dokapitalizaciju, odnosno da nađu izvore prihoda, tj. investitore. To su dobre firme.
Upravo smo spomenuli JUMKO, koji trenutno zapošljava 1700 radnika i ima boljitak, ti ljudi plaćaju porez, ti ljudi imaju dohodak. Bravo. Znači, odrađujemo sve kako treba da se odradi. Zahvaljujući Vladi i Ministarstvu napravili smo 40 firmi za privatizaciju po kodeksima EU, po standardima, standardizacija, ljudi moji.
Mi pričamo o 526, firmi, pa šta je ova vlada uradila za 20 godina? Mi smo napravili od godinu dana 40 firmi, samo je pitanje dana kada će da se odradi na način kao to treba.
A što se tiče firmi koje su pod zaštitom Vlade trenutno, odnosno izuzete su od ovog zakona, samo godinu dana. Naravno da su izuzete, evo zašto. Tu radi 25 hiljada ljudi.
To znači, sa porodima, to je otprilike 100 hiljada ljudi. napravili smo socijalni program za njih. Zato smo dali još jednu godinu. O čemu se radi? Za tu godinu će jedna većina, možda otići u penziju. Sledeće godine takođe, a za ostatak smo obezbedili 16 milijardi dinara. Šesnaest milijardi dinara za tranziciju. Fantastično. To niko nikada nije uradio i treba pohvaliti Vladu i Ministarstvo. Ovo je izvrsno. Sve pohvale.
Što se tiče firmi, da naši gledaoci znaju, to su pre svega firma „FAM“ AD Kruševac, FAP Priboj, HIP Petrohemija, PKB, Galenika, „Trajal-Galenika“, „Politika“, „Ikarbus“, RTB Bor, Holding-Kablovi Jagodina, „Prva petoletka“, znači firme od strateškog značaja.
Takođe, Vlada je rekla da i firme koje se nalaze na KiM, koje su pod velikom uzurpacijom Agencije za privatizaciju, a to znamo iz mnogih pređašnjih privatizacija ovakvih firmi, imaju dodatno godinu dana da bi se odradila prava privatizacija, odnosno da bi se spremila dokumentacija bez uzurpacije Agencije za privatizaciju. To je odlično.
Ono što se meni jako dopada to su kazne koje Vlada, Ministarstvo propisalo. Kazne su blage, ja bih to malo drastičnije i gore, da napokon ljudi koji se bave manipulacijom i proneverama budu kažnjeni. Ja mislim da će doći vreme i za to.
Pričali smo i o sudijama koje možda rade, možda ne rade, svoj posao, o tome ne bih ja da dužim, ali je poenta da su sada kazne od tri meseca do pet godina, i svi ljudi koji su napravili krivično delo će odgovarati i kazneno. Kazne su od 100 hiljada dinara do 10 hiljada eura. Po meni malo, ja bih to drugačije ali, dobro.
Znači, fantastičan boljitak. Sve što radite, radite dobro. Niko neće da ostane na ulici, rekla sam kako će se to završiti.
Ono što još treba reći je šta smo to mi uradili a da mnogo valja? Pre svega, prestali smo sa finansiranjem firmi gubitaša. Ako je nešto mrtvo-mrtvo je. Bolje da napravimo nešto novo pa da zaposlimo silne ljude, a već smo zaposlili za vrlo kratak period, 22.000. To je statistika, to nisam ja izmislila iako ovde čujem od kolega koji su nažalost otišli kući, neće da čuju nas koji možda nešto znamo, već smo zaposlili masu ljudi.
Otvorili smo pre dva-tri dana u Rumi „Kalcedoniju“, drugu fabriku, prva je bila u Subotici, pa smo otvorili „Svarovski“, pa smo otvorili u Krupnju, pa smo otvorili u Velikoj Pazovi, pa smo otvorili svuda, po čitavoj Srbiji.
Bravo za ministarstvo i za Vladu Srbije, samo tako nastavite. Imate podršku svih nas ispred SNS, naravno i moju. Mogla bih da pričam još dva sata, ali vreme mi odmiče, pa ću se zahvaliti vama na pažnji.
U danu za glasanje SNS će, naravno glasati za ovako izvanredan zakon. Hvala.
Hvala, poštovani.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege poslanici, upravo sam htela da izrazim svoje nezadovoljstvo, obzirom da preko puta zaista deluje sablasno, ovako lepa Skupština nigde nikoga, raspravljamo o kapitalnim zakonima. To je sramota, ali o tome će neko drugi da odlučuje.
Govoriću o Predlogu zakona o dopuni Zakona o sudijama. Članom 59. Zakona o sudijama propisano je da sudiji prestaje radni vek sa navršenih 65 godina. Međutim, obzirom da je Kasacioni sud jedan od najviših instanca sudstva, upravo Predlogom zakona produžavamo vek sudija iz Kasacionog suda, obzirom da se smatra da su to najobrazovaniji, odnosno najkompetentnije, najstručnije sudije.
Neophodno je da se u cilju zaštite prava na pravično suđenje upravo na ovaj način produži još za dve godine i ja se s tim slažem. Nije tačno da to ima veze sa politikanstvom, prosto ima veze sa stručnošću. U ovom momentu kada radimo reforme, a pre svega pravosuđe koje je najvažnije, sigurno je da je kompetentnost neophodna, a imamo ih upravo u sudijama koje su sada ažurne.
Drugi zakon o kome ću govoriti je Predlog zakona o potvrđivanju Protokola br. 15 kojim se menja Konvencija za zaštitu ljudskih i manjinskih prava i osnovnih sloboda. Ovaj Protokol doneo je Komitet ministara Saveta Evrope juna meseca 2013. godine, a Republika Srbija ga je već potpisala decembra meseca iste godine, što je odlično. Na taj način se vidi koliko smo mi ažurni, koliko nam je stalo da uđemo u Evropu, a ne samo to, mi imamo direktivu, moramo se usaglasiti sa propisima EU.
Ono što je bitno reći ovde, u stvari dolazi do potvrđivanja, a to je najvažnije, imajući u vidu da je to naša obaveza. Inače, ovaj Protokol nije veliki ima samo četiri promene i to promene koje se tiču članova, član 21, član 23, član 30. i 35.
Reći ću par rečenica o svakom članu. Pre svega član 21. se odnosi, njime se uređuju uslovi za izbor sudija, što je jako važno, i da bi neko izabran za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, neophodno je da ima do 65 godina. Znači, to je maksimu 65 godina. Ono što je bitno je promena drugog člana izmena to je član 23. što je vrlo bitno govori i mandatu sudija i sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ne mogu imati više godina od 70. Znači, 70 je krajnja granica.
Zatim član 30. koji se odnosi na ustupanje predmeta Velikom veću Evropskog suda za ljudska prava, tako što je Brisel, deo koji ima ograničenje da se ne može ustupiti predmet ako se neka stanka u sporu tome protivi. Naravno da je to dobro.
Četvrti član koji se menja je član 35. koji govori o tome da se predstavke čiji je rok bio šest meseci sada smanjuje i to je sada četiri meseca. To je još jedan boljitak za Republiku Srbiju, idemo u korak sa EU. To je sve dobro.
Skratiću svoj govor, moje kolege su uglavnom rekle sve, eventualno ću spomenuti Sporazum Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka. Zašto je to dobro? Zbog jačanja bilateralnih odnosa. Rusija je nama vrlo bliska zemlja, prijateljski nastrojena kroz istoriju uvek imamo dobre odnose sa njom. Ovim Sporazumom ćemo još pojačati te odnose, a radi se o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka. Znamo da tajni podaci mogu biti strogo poverljivi, poverljivi i interni. Takođe, te podatke prenose ili kuriri ili diplomatskom pošto. Ono što je najvažnije da mi jačamo bilateralne odnose.
Hvala vam na pažnji. Naravno da će SNS u danu za glasanje podržati predloge ovih zakona i sporazume. Hvala.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana ministarko, poštovani saradnici iz ministarstva, poštovane kolege poslanici i poslanice, danas imamo dva zakona i tri sporazuma. Ja ću danas govoriti, obzirom da se ne bi ponavljali, o Predlogu zakona o ugovorima o prevozu u železničkom saobraćaju.
Ovim zakonom određuju se ugovorni i drugi obligacioni odnosi u oblasti javnog prevoza putnika i stvari u unutrašnjem železničkom saobraćaju. Ono što je, nažalost, neophodno je kompletna reforma železničkog saobraćaja. Dvadeset godina ovde čujemo komentare različitih uvaženih kolega koji prosto ne stoje. Dvadeset godina ne ulaganja. Znate šta to znači? Katastrofa.
Železnica nam je zaista u katastrofi. Nemam komentar na komentare mojih kolega iz opozicije. Mogli bi možda da se zamisle šta su to oni odradili za 20 godina, a mi smo uradili, pod jedan, ugovor između Republike Srbije i Republike Mađarske o modernizaciji pruge. Ta pruga će biti dugačka 350 kilometara, biće nešto što nije viđeno u Srbiji, na sreću nas, naše Vlade i ministarstva koje radi ovaj projekat. Ovu prugu će raditi dve države sa kineskim partnerima. Prosečna brzina će biti 140 kilometara, a maksimalna brzina 200 kilometara. Znači, bićemo napokon u Evropi.
Ono što bih još istakla je da će pruga kroz Srbiju biti dugačka 184 kilometara, a kroz Mađarsku 166 kilometara i da radimo idejna rešenja i studiju izvodljivosti, Republika Srbija za svoju teritoriju, Republika Mađarska za svoju, i ta dva projekta i studije izvodljivosti se daju kineskim partnerima koji će objediniti i projekte iz studije izvodljivosti i napokon se može pristupiti realizaciji, odnosno izgradnji brze pruge.
Šta to znači? To, pre svega, znači modernizaciju pruge, a samim tim i transport robe i putnika. Obzirom da govorimo sada o putničkom saobraćaju, imamo tu sreću da je i ministarstvo i Vlada odobrilo, odnosno pravi se projekat i za drugi kolosek koji će se ticati transporta, što znači mnogo više prevoza između Mađarske, i ne samo Mađarske, svih zemalja koje dolaze do Mađarske i idu prema Srbiji.
Mi imamo tu sreću da se nalazimo gde se nalazimo, u mnogim momentima nesreću zbog silnih ratova koje smo preživeli, ali u ovom slučaju sreću, jer možemo biti sedište trans-balkanske železnice, što bi značilo punjenje budžeta Republike Srbije i to je ono našta se naročito obraća pažnja.
Ono što bih rekla još što se tiče ove brze pruge, pod jedan, boljitak, pod dva, punjenje budžeta. Pa, ima li nečeg boljeg? Za 20 godina se ništa nije uložilo, a sada pričamo o nečemu što je prosto neophodno. Radimo sve po zakonu, jer hoćemo da uđemo u EU, a ovo su prosto neke stvari sa kojima nema igranja, prosto nešto što se mora doneti, direktiva, što bi se reklo, iz EU.
Ono što je još vrlo važno reći što se tiče investicija, mi imamo tu sreću da su za investiranje u „Železnice Srbije“ zainteresovane kako indijske kompanije, tako i francuske. Znači, biće ulaganja.
U Srbiji je trenutno započeto sa rekonstrukcijom pruge i uradiće se za tri do četiri godine oko 500 kilometara pruge. Obzirom da znamo da su nam šine poprilično istrajale, zarđale, da imamo groblje vagona, naša Vlada se potrudila da se to više nikada ne desi i zato će biti em projekata, em boljitaka za Republiku Srbiju.
Ono što je tragično je trenutno 17.078 ljudi koji rade u „Železnici Srbije“. „Železnice Srbije“ su velike, međutim, ovaj broj je prosto možda za neku zemlju koja je puta pet veća od naše, a drugo, prosek starosti je 46 godina. Zato su reforme neophodne i podržavam ovo. Ne samo da podržavam, nego sam oduševljena. To je boljitak za Srbiju, idemo ka EU i one će biti završene u roku od četiri godine.
Trenutno je u rekonstrukciji pruga, deonica Sopot–Kosmajski Kovačevac na pruzi Beograd-Mladenovac-Niš iz ruskog kredita. Bravo za Vladu i Ministarstvo.
Razlozi za izmenu ovog zakona su pre svega dva nova zakona, jedan je zakon o železnici, a drugi zakon o bezbednosti i interoperabilnosti železnice koji su usklađeni sa prva tri paketa EU i njenom direktivom. Zašto? Pre svega, mi kao zemlja pristupnica EU moramo da podržavamo i da donosimo sve zakone, a drugo, direktiva je direktiva, ili ćemo biti na tržištu ili nikada nećemo biti, bićemo, što kaže moj uvaženi kolega gospodin Marijan Rističević – vozićemo se diližansama. To je nedopustivo za 21. vek.
Pruge u Evropi su uglavnom sve brze, osim eto možda ovih balkanskih. Nadam se da će to vrlo brzo da se završi, evo, rekla sam za period od četiri godine.
Što se tiče ovih zakona, imaju mnogo boljitaka. Ono što još treba reći je da mi moramo da usklađujemo svoje propise sa direktivom EU i sa protokolom Konvencije koja je doneta 1999. godine, tzv. COTIF, a tiče se upravo međunarodnog železničkog prevoza i to je jako dobro.
Što se tiče Konvencije 1371 iz 2007. godine, ona se pak tiče prava putnika i to je opet mnogo dobro, jer će putnici iz Republike Srbije imati ista prava kao i putnici iz drugih zemalja, što u okruženju, što u čitavoj Evropi. To je još jedan boljitak. Znači, prvo, božanstven ugovor, dobar ugovor, kvalitetan ugovor koji će nam doneti punjenje budžeta Republike Srbije.
Šta još reći, radimo brzo, efikasno. Ono što je osnovni cilj je pre svega povećanje ukupne transportne efikasnosti, bez toga nama nema boljitaka, unifikacija osnovnih prevoznih isprava i, na kraju, uvođenje elektronskog poslovanja koje će puno doprineti pre svega uštedi u vremenu, a i u novcu.
Naravno, SNS će u danu za glasanje podržati predloge ovih zakona i sporazume. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa gostima iz ministarstva, poštovane poslanice i poslanici, poštovani građani koji nas gledate, danas treba da glasamo za četiri sporazuma, pre svega sa Jermenijom, sa Gruzijom, sa Ukrajinom i sa Kanadom.
Moje kolege su uglavnom rekle sve. Ja ću govoriti samo o dva sporazuma. Sve je rečeno, pogotovu ministar. Hvala vam za ovo lepo izlaganje i nikada nemojte podneti ostavku. Vi ste fantastičan ministar. Hvala.
Republika Jermenija je nama veoma prijateljski nastrojena zemlja, ali nažalost sa njom imamo vrlo loše trgovinske odnose. Uglavnom se sve završava na robnoj razmeni. Što se tiče proizvodnje, tu smo jako tanki.
Razlozi za ovakvo stanje su, pored geografskih, naravno i neregulisani ugovorno pravni odnosi u oblasti ekonomije. Inače, u prethodnom periodu, ovaj sporazum je bio potpisan, međutim nije zaživeo. Imamo tu sreću da je 2015. godine 1. januara potpisan ovaj sporazum i mi imamo status, kao i Republika Jermenija, povlašćene, najpovlašćenije države. Šta bi to značilo? To bi značilo da imamo MFN carinu, znači bescarinsku trgovinu i imamo tretman, kao što prema nama ima Republika Rusija, Kazahstan i Belorusija.
Svi ovi sporazumi su uglavnom jako dobri jer se radi o bilateralnim odnosima, o spajanju zemalja, naravno kako bilateralni tako i multilateralni odnosi i Srbija ide izvanrednim putem ka i jačanju ekonomije, trgovine, svega.
Saradnja između Republike Srbije i Republike Jermenije obuhvata sledeće oblasti, pre svega investicione politike, zatim turizam, industriju, tranzit, poljoprivredu, zaštitu životne sredine, regionalni razvoj, kao i nauku, tehnologiju i inovacije.
Za saradnju ovog sporazuma neophodno je promovisati komunikaciju i saradnju između Vladinih institucija, pre svega, zatim veze između profesionalnih organizacija komora i udruženja, što je vrlo važno, posete, kontakte, publikacije, razmene mišljenja kako privrednika, tako i naučnika. Znači jedna kompletna saradnja sa obe strane.
Da bi se realizovali zadaci, osniva se Međunarodna komisija, koja ima zadatak da prati i ako dođe do bilo kakvog problema, ovaj problem reši po svim međunarodnim pravnim konvencijama.
Sledeći zakon o kome ću govoriti je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije, o saradnji u oblasti turizma. Kada se govori o turizmu, to nije samo turizam, to je kompletna ekonomija i kulturno nasleđe, odnosno kultura. Vrlo je bitno da se povežemo što se tiče kulturnog nasleđa, jer kada vi poznajete jednu zemlju vi se rado vraćate toj zemlji, a naravno ako je volite i poznajete, vi ćete u nju i ulagati.
Obe strane podržavaju uspostavljanje i razvoj saradnje između preduzetnika i organizacija, što je jako važno, jer ako imamo to međudejstvo, tu interakciju, onda mi imamo zaista dobru saradnju i biće ulaganja sa obe strane.
Saradnja se ostvaruje na sledeći način. Promocijom organizovanih putovanja, zatim podržavanjem zajedničkih aktivnosti i projekata, razmenom stručnjaka, podrškom kadrova, razmenom publikacija, podržavanjem razvoja kadrova u oblasti turizma i ugostiteljstva.
Obe zemlje podstiču razmenu informacija u sledećim oblastima, pre svega statistika turizma, obrazovni program, konferencije, seminari, publikacije, različite vrste radionica, promotivne aktivnosti, potencijal za investicije, trendovi, i novine u oblasti turizma.
Ono što ću još reći je da obe strane osnivaju mešovitu komisiju koja je odgovorna za pravilno sprovođenje ovih sporazuma. Takođe, ukoliko ima problema to se na jedan vrlo brz i efikasan način rešava.
Srpska napredna stranka će sa zadovoljstvom podržati ove predloge zakona o sporazumima. Hvala.
Poštovana predsednice, poštovani ministri, poštovani gosti iz Ministarstva, poštovana gospodo poslanici, danas ću govoriti o Predlogu zakona o kretanju uz pomoć psa vodiča. Jedan izvanredan zakon, human, koji se tiče pre svega, ljudskog prava i ljudskog dostojanstva.
U Srbiji danas nažalost postoji između 700.000 i 800.000 lica sa invaliditetom što je evropski prosek od 8% do 12% prema broju poslanika. Tristatrideset hiljada od ovog broja je radnog uzrasta od 15 do 64 godine, a 168.000 lica je aktivnih.
Ovaj zakon je vrlo važan, meni je žao što nije donet mnogo ranije, 15, 14,5, 15 godina je prošlo, ne znam otkud bilo kakva kritika. Imali smo snage i želje da napravimo jedan izvanredan zakon i sve pohvale za Ministarstvo i Srpsku naprednu stranku i želela bih da kažem par stvari.
Pre svega, ovim zakonom određuje se pravo osoba sa invaliditetom na kretanju uz pomoć psa vodiča u javnom prevozu, znači sve vrste javnog prevoza, objektima i površinama u javnoj upotrebi i radnom prostoru. Psa vodiča uglavnom koriste slabovide i slepe osobe. U Srbiji ih ima negde oko 12.000, 9.000 je slepih i oko 3.000 slabovidih i ne samo osobe slepe i slabovide, već i ostale osobe koje koriste invalidska kolica, a po zakonu im pripada pas vodič.
Ono što je vrlo bitno u ovom zakonu koji su pomaci, pre svega izuzetni efekti, među dejstvo ili interakcija koja se dešava između psa vodiča i slepe osobe dovodi do vrlo pozitivnih efekata kako u terapijske svrhe, tako zdravstvene, sociološke i psihološke.
Ovaj zakon je vrlo human. Želela bih da kažem ono što je vrlo bitno a to je da je strategija između 2010. i 2020. godine upravo označila da je vrlo bitno raditi na pristupačnosti, uključivanju. Vrlo je bitno da znamo da ove osobe nisu nevidljive, da treba da postanu jako vidljive. Treba im pomoći. Ono što je za njih malo, što mi njima malo damo, njima znači mnogo.
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom kao osnovna načela definiše pre svega poštovanje urođenog dostojanstva, zabranu diskriminacije, uključivanje u društvo, uvažavanje razlika i prihvatanje osoba sa invaliditetom, kao dela ljudske raznolikosti i čovečanstva, jednake mogućnosti za sve. Ravnopravnost žena i muškaraca i poštovanje prava dece sa invaliditetom na očuvanje svog identiteta.
Srpska napredna stranka zbog ovako humanog zakona i ne samo to, nego je imala hrabrosti i petlju da uradi ovaj zakon pre svih ostalih, će u danu za glasanje glasati za ovaj izvanredan zakon. Hvala lepo.
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, poštovana gospodo iz Ministarstva, poštovane kolege poslanici, danas ću govoriti o četiri zakona, pre svega, prvi zakon je Predlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma. Ovim zakonom propisuju se radnje i mere za ograničavanje i raspolaganje imovinom označenih lica, nadležnost državnih organa za primenu tih mera kao i prava i obaveze fizičkih i pravnih lica u primeni odredaba ovog zakona. Pre svega treba reći da je Republike Srbije u ovom momentu predsedavajuća OEBS-om, a kao takva upravo naglašava dva zadatka. Prvi je borba protiv terorizma, a drugi kriza u Ukrajini.
Ograničavanje raspolaganja imovinom je privremena zabrana prenosa, konverzije, raspolaganja i premeštanja imovine ili privremeno upravljanje tom imovinom na osnovu odluke nadležnog državnog organa. Republika Srbija je punopravni član organizacije UN, a kao punopravni član ona ima izuzetno veliki broj obaveza i odgovornosti pre svega je u obavezi da u potpunosti usaglasi svoju zakonsku regulativu sa ratifikovanim konvencijama UN.
Države članice preduzimaju mere na sprovođenju rezolucija koje donosi Savet bezbednosti UN. Savet bezbednosti je doneo i niz rezolucija kojima se propisuje primena pre svega represivnih mera protiv terorista, terorističkih organizacija i njihovih finansijera. Znamo da je svaka vrsta terorizma kancer ovog društva i da je treba zaista iskoreniti to zlo. Nažalost svedoci smo jako ružnih slika svuda u svetu, nadam se da će to možda jednog dana, sigurno ne prestati, ali bar biti u manjem obliku.
Jedna od obaveza koja proizilazi iz članstva Savet Evrope multilateralno ocenjivanje sprovođenje zakona iz oblasti krivične i finansijske regulative u okviru tela Saveta Evrope koje se bavi sprečavanjem pranja novca, finansiranje terorizma tzv. „Manivel“. Naša zemlja je ocenjena negativnom ocenom 2012. godine i baš zato donosimo ovaj zakon po kratkom postupku. Cilj donošenja ovog zakona je unapređenje borbe protiv terorizma, ustanovljavanjem sistema preventivnih i represivnih mera protiv finansiranja terorizma kao prethodne neophodne faze u vršenju terorističkih akata.
Za bilo koju vrstu terorizma neophodna je multilateralna saradnja. Bez multilateralne saradnje nema boljitka ne u jednoj zemlji na ovom svetu. Godine 2002. Republika Srbija je ratifikovala međunarodnu Konvenciju o suzbijanju finansiranja terorizma. Međunarodne standarde u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma propisuje međuvladina organizacija FAT ili Radna grupa za finansijske mere u borbi protiv pranja novca i finansiranje terorizma. FAT organizacija koja je donela dokumenta pod nazivom FAT 40 preporuka protiv pranja novca i finansiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje koji predstavalja osnovni standard u ovoj oblasti. To je osnovni dokument po kome rade sve međunarodne organizacije u sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma.
Takođe međunarodna organizacija finansijsko obaveštajnih službi tzv. FOS čiji je cilj podizanje nivo međunarodne saradnje i razmena finansijsko obaveštajnih podataka koji se odnose na pranje novca i finansiranje terorizma. Članstvo ove organizacije podrazumeva i brzo usaglašavanje propisa sa međunarodnim standardima naročito u oblasti međunarodne saradnje.
Ograničavanje raspolaganja imovinom terorista, odnosno označenih lica nije regulisano u našem zakonodavstvu, zato je neophodno zakonom urediti ovu oblast. Ovaj zakon propisuje obaveze za sledeće subjekte: za organe javne vlasti, pod tim se smatra, naravno, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo spoljnih poslova, vojska, organ nadležan za bezbednosne i obaveštajne poslove, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo finansija, udruženja, fondacije, donacije, maltene svi.
Nacrt Zakona o ograničavanju, raspolaganje imovinom u cilju sprečavanja terorizma sačinila je radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici uprave za sprečavanje pranja novca, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i Republičkog javnog tužilaštva. U radu na izradi Nacrta zakona učestvovali su i eksperti Saveta Evrope i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju.
Zbog specifičnosti materije koja reguliše ovaj zakon, pored navedenih međunarodnih subjekata pozvane su i druge važne organizacije kao OEBS, koji je dao sugestije da bi zakon trebalo da obezbedi pravnu sigurnost u smislu zaštite ljudskih prava koja bi mogla da budu ugrožena ukoliko neko lice neosnovano se stavi na listu. Tada lice koje je stavljeno na listu, a nije krivo ima pravo da tuži Vladu.
Ovim zakonom je propisano da ministar za finansije u roku od šest meseci od stupanja zakona na snagu donese podzakonske akte koji će regulisati načine na koji će pravna i fizička lica ispunjavati svoje obaveze izveštavanja i o načinu na koji će nadležni državni organ postupati po podnetim obaveštenjima.
Uprava za sprečavanje pranja novca kao centralni organ Republike Srbije obaveštava javnost o pojavnim oblicima pranja novca i finansiranje terorizma.
Drugi zakon o kome ću govoriti je Predlog zakona o izmenama i dopunama Carinskog zakona. Carinski zakon je donet 2010. godine i to je jedan od boljih zakona.
Pre svega, jer pojednostavljuje carinske procedure, postoji mogućnost podnošenja carinskih isprava elektronskim putem što dovodi do brzine u carinskom postupku kao i dosta ušteda u spoljnotrgovinskom prometu.
Republika Srbija kao zemlja pristupnica EU i Svetskoj trgovinskoj organizaciji ima obavezu usaglašavanja Nacionalnog zakonodavstva uključujući i carinske propise sa zakonodavnom regulativom EU pravilima Svetske trgovinske organizacije i to je jedan od najznačajnijih obaveza državnih organa.
Polazeći od ove činjenice, bilo je neophodno uneti pojedine izmene i dopune u Carinski zakon kako bi se omogućio razvoj, ali i primena novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema, kompatibilne aplikacije za nacionalni tranzit.
Takođe, ima izmena i dopuna u delu kojima je regulisana materija carinskih prekršaja, a sve u cilju zaštite ekonomskih, fiskalnih i finansijskih interesa Republike Srbije od nezakonite ilegalne trgovine, bezbednosti zaštite ljudi i životne sredine, kao i olakšavanje međunarodne trgovine.
Svi učesnici su u carinskom postupku dužni da se ponašaju u skladu sa propisima jer svako nepoštovanje propisa povlači za sobom sankciju. Prekršaj definisan kao protivpravno delo koje je zakonom i drugim propisom nadležnog organa određeno kao prekršaj za koje je propisana prekršajna sankcija. Prekršaji se mogu propisati zakonom ili uredbom, odnosno odlukom Skupštine AP, Skupštine Opštine, Skupštine grada i Skupštine Grada Beograda.
Novi zakon uvodi institut prekršajnog naloga koji će izdavati organi uprave za prekršaje za koje je predviđena novčana kazna u fiksnom iznosu. Ovaj zakon ima dosta terminoloških promena.
Pre svega, umesto direktora uprave carina sada postoji zamena i to je carinski organ, zatim reč „uprava carina“ zamenjuje se rečima „ tom organu“ itd.
Novčane kazne od pet hiljada do 500 hiljada dinara koje su postojale zamenjuju se i to, 100 hiljada dinara za pravno lice, 10 hiljada dinara za fizičko lice i 50 hiljada dinara za preduzetnike. Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.
Treći zakon o kome ću govoriti kratko jer su moje kolege uglavnom dosta toga rekle je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o zajmu između Razvojne banke KFV Frankfurt na Majni i Republike Srbije u iznosu do 15 miliona evra za projekat energetike, efikasnosti u javnim objektima.
Republika Srbija uzima zajam pod uslovima KFV kojima je predviđeno povlačenje sredstava zajma u tranšama sa kamatnom stopom koja će biti fiksirana za ceo period trajanja zajma i koja će iznositi 2,1% na godišnjem nivou.
Period trajanja zajma je 12 godina. Republika Srbija će vraćati ovaj kredit u 19 uzastopnih polugodišnjih rata počev od 30. decembra 2017. godine. Provizija na nepovučena sredstva je 0,25% godišnje na neisplaćene iznose zajma.
Republike Srbija će platiti proviziju za organizaciju posla jednokratno u iznosu od 0,5% glavnice zajma. Ovaj projekat je vrlo bitan jer se odnosi na kulturne ustanove kao i na škole, pre svega na škole, i ovim projektom je obuhvaćeno od 30 do 40 škola, a poenta je energetsko unapređenje što bi značilo štednja energije.
Četvrti zakon o kome ću govoriti je Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju i istraživanju u suzbijanju carinskih prekršaja.
Ovo je vrlo važni jer se ovim zakonom suzbija siva ekonomija. Donošenjem ovakve vrste zakona moći ćemo da napunimo svoj budžet, napokon, koji je poprilično ispražnjen u zadnjih 20 godina.
Obe strane smatraju da prekršaji carinskih propisa nanose štetu njihovim privrednim trgovinskim finansijskim, društvenim i kulturnim, kao i industrijskim i poljoprivrednim interesima.
Zato je neophodna njihova tesna saradnja carinskih organa po pitanju uvoza ili izvoza i obezbeđenje pravilne primene mera o zabranama, ograničenjima i kontroli, kao i pravilne primene zakonskih odredaba i propisa koji se odnose na falsifikovanu robu i registrovane trgovačke žigove. Ovim zakonom se sprečava krijumčarenje, olakšava se i ubrzava robni i putnički promet između dve zemlje.
Potvrđivanjem ovog sporazuma obezbeđuje se pravilna primena carinskih propisa kroz razmenu informacija između dve zemlje, što do sada nije bio slučaj, roba je uglavnom završavala tamo gde ne treba, kako bi se tačno utvrdile carinske dažbine, porezi i druge naknade u vezi sa uvozom ili izvozom kako bi se tačno utvrdilo tarifno svrstavanje robe, carinske vrednosti, poreklo robe, kao i u cilju pravilne primene odredaba koje se odnose na zabrane, ograničenja i kontrole.
Za ovaj predlog zakona, naravno, nije potrebno odvajati dodatna sredstva iz budžeta Republike Srbije.
U danu za glasanje SNS će podržati predlog ovih zakona, naravno, i moja malenkost, a naglasila bih da je vrlo važno da usvajamo sva ova četiri zakona iz prostog razloga što ovim zakonima Srbija dobija ponovo ugled u svetu. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovane kolege poslanici i poslanice, danas ću govoriti o Predlogu zakona o izmeni Zakona o overavanju potpisa, rukopisa i prepisa.

Ovaj Predlog zakona je iniciralo sedam narodnih poslanika, što je vrlo bitno, znači, ne Vlada, nego sedam narodnih poslanika, i to petoro ispred SNS, a sve za boljitak građana Republike Srbije.

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi da se stvore normativne pretpostavke, kako bi se obezbedio postupak u kome će pravna i fizička lica pod istim uslovima ostvarivati zakonom utvrđena prava i interese.

Članom 1. Predloga zakona, vrši se promena zakonom utvrđenih rokova u kojima osnovni sudovi i opštinske uprave overavanja potpisa u rukopisa, ponovo se, znači, vraćamo na osnovne sudove i opštinske uprave, zbog neophodnosti da se svim građanima pod jednakim uslovima obezbedi ostvarivanje prava i na zakonu zasnovanih interesa.

Predložena rešenja uticaće na obim poslova i prihode državnih organa, jedinica lokalne samouprave, a bez povećanja troškova za pravna i fizička lica. Za sprovođenje ovog zakona, naravno, nije potrebno obezbediti dodatna sredstva iz budžeta Republike Srbije i zakon stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku“, što je upravo ono o čemu govori član 2.

Javni beležnik je nadležan i za overavanje potpisa, rukopisa i prepisa, za koje je posebnim zakonom, kojim se primenjuje pre stupanja na snagu ovog zakona, propisano da ih overava sud, odnosno opštinska uprava. U gradovima, odnosno opštinama za koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona imenovani javni beležnici, potpise, rukopise i prepise mogu da overavaju osnovni sudovi, odnosno opštinske uprave, kao povereni posao, najduže do 11. januara 2017. godine, a bilo je do 1. marta 2015. godine. U tome i jeste promena ovog zakona o kome govori član 1, a menja se član 29.

Znači, vrlo jednostavno. Samo da pojednostavimo i da kažemo našim dragim ljudima koji nas gledaju da se tu ništa nije promenilo i da mi nemamo atak na notare, nego da, pošto u ovom momentu imamo 97 notara u čijoj su nadležnosti 37 osnovnih sudova, a trebalo bi nam 375 notara, prosto, produžavamo rok za još jednu godinu i 10 meseci, a sve za boljitak naših građana jer ih direktno zaštićujemo, ne udaramo po novčaniku.

Šta je bitno još reći? U gradovima, odnosno opštinama gde nisu imenovani javni beležnici ili notari do imenovanja javnih beležnika potpise, rukopise i prepise će overavati, takođe osnovni sudovi, sudske jedinice kao i prijemne kancelarije osnovnih sudova, odnosno opštinske uprave kao povereni posao. Ovo je odlično i ne samo što smo sada mi poslanici dali Predlog zakona nego ćemo uvek ako se tiče boljitaka građana Srbije. Hvala lepo. Srpska napredna stranka će u danu za glasanje podržati predlog ovog zakona.
Hvala.
Poštovana predsednice, poštovani ministre, poštovana gospodo iz Ministarstva, posle ovako iscrpnog govora gospodina ministra, teško je bilo šta dodati. Međutim, ovaj predlog amandmana jasno treba odbiti iz prostog razloga što je Vlada lepo napisala da se ovim zakonom uređuje nabavljanje, držanje, nošenje, kolekcionarstvo, popunjavanje, prepravljanje, promet, posredništvo i prevoz oružja i municije, bez pravljenja.
Zašto? Zato što MUP nema nadležnost nad pravljenjem oružja. Za tako nešto treba da se napravi fabrika. Treba da se napravi zakon, potpuno novi zakon, jer amandmanima nije dovoljno objašnjeno to što ste želeli.
Znači, jasno treba odbaciti vaš amandman. Hvala.
Poštovana predsednice, poštovana gospodo ministri, u članu 7. u razdelu 24. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u glavi 24. program 0201 - razvoj nauke i tehnologije, programska aktivnost 0005, podrška radu fonda za inovacionu delatnost, opis u koloni 7. raspored i korišćenje stava ove aproprijacije vršiće se po posebnom aktu Vlade, menja se i glasi – raspored i korišćenje  sredstava ove aproprijacije vršiće se po posebnom aktu Vlade, vodeći računa o principima rodne ravnopravnosti.

Cilj ovog amandmana je poznavanje, promovisanje i podsticanje inovativne aktivnosti žena kroz programe start-ap preduzeća, kao i preduzeća postojećih, a koje su do sada u programima fonda bile nedovoljno zastupljene.

Podaci pokazuju da je sve više žena u prirodnim i tehničkim naukama, ali da ih je nedovoljno u poslovnim sektorima zasnovanim na inovativnim i informaciono-komunikacionim tehnologijama. Upravo povećanjem aktivnosti žena u ovim oblastima, kroz Fond za inovacionu delatnost, podstiče se ekonomsko osnaživanje žena i to u sektorima veće dodatne vrednosti.

Htela bih da se zahvalim Vladi, jer u uputstvu za pripremu budžeta za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu data je preporuka budžetskim korisnicima da definišu rodne indikatore učinka, ishoda i rezultata, kada je to moguće, na čemu će se insistirati i u budućnosti. Hvala.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana gospodo ministri, poštovane kolege poslanici, danas ću govoriti o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu, projekat hitne sanacije od poplava, između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 99. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, kojom je propisano da Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kada je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja.
Ovaj Sporazum je potpisan u Vašingtonu 9. oktobra 2014. godine i ovim Sporazumom je Republika Srbija dobila 227.480.000 evra. Ovaj Sporazum je prihvaćen od strane Vlade Republike Srbije 14. septembra i šta treba reći? Nažalost, poplave koje su se desile maja meseca 2014. godine donele su potpunu katastrofu Republici Srbiji. Najveći procenat ili najveća šteta je upravo učinjena energetici, zatim rudarstvu, poljoprivredi i infrastrukturi.
Energetika sa rudarstvom je pretrpela štetu od 488.000.000 evra, poljoprivreda oko 228.000.000 evra. Onda će nam biti jasno koja je količina vode i koliko štete je pretrpela Republika Srbija, što bi značilo otprilike 2,7% BDP štete, a gubitaka 2% BDP.
Od 10. juna do 10. jula 2014. godine Republika Srbija je po najvišim međunarodnim standardima i metodologijom koja se upravo sprovodi u EU, kako i u UN, i Međunarodna banka je učestvovala u tome, došla do cifre da je ukupna šteta 1,7 milijardi evra. Katastrofalna šteta koju ćemo teško preboleti, iako smo dobili kredit. Taj kredit je mali, ali hvala svim ljudima dobre volje, pre svega ljudima koji žive u ovoj Srbiji, koji su momentalno reagovali, zatim drugim državama, Emiratima, Italiji, Japanu i ostalim državama, da ne nabrajam, ali bih se setila tužnih momenata svih gradova, a bilo ih je 49 u Srbiji, koji su bili pod opsadom vode. Nažalost, bilo je i ljudskih žrtava.
Iz ovoga se polako, zahvaljujući Međunarodnoj banci i mnogim fondovima, evropskim i stranim, izvlačimo. Moram da napomenem, da se ne bi zaboravilo, oblasti pogođene poplavama, bilo je 49 opština, od toga najugroženije Aleksinac, Bajina Bašta, Bogatić, Čačak, Ćuprija, Despotovac, Doljevac, Gornji Milanovac, Grocka, Jagodina, Knić, Koceljeva, Kosjerić, Kragujevac, Kraljevo, Krupanj, Kruševac, Lajkovac, Lazarevac, Ljig, Ljubovija, Loznica, Lučani, Mali Zvornik, Mionica, Mladenovac, Obrenovac, Osečina, Paraćin, Petrovac na Mlavi, Požarevac, Požega, Rača, Rakovica, Ražanj, Rekovac, Šabac, Šid, Smederevska Palanka, Sremska Mitrovica, Svilajnac, Trstenik, Ub, Užice, Valjevo, Varvarin, Velika Plana, Vladimirci i Zaječar, od severa do juga Srbije, kompletnih 49n opština, strašno.
Danas je dan kada možemo da uputimo apel ljudima dobre volje iz čitavog sveta, nama je taj novac neophodan. Mi jesmo dobili kredit od Međunarodne banke i taj kredit na 30 godina, sve je to fantastično, međutim, neće nam biti dovoljno, jer on pokriva otprilike samo poljoprivredu. Zajam je dobijen na 30 godina, grejs period je devet godina, kamatna stopa je šestomesečni euribor plus varijabilna marža, koja trenutno iznosi 0,80%. Pristupna naknada koja se plaća banci iznosi 0,25% od iznosa zajma, naknada na ne povučena sredstva 0,25%. Od 2023. godine kreće da se plaća kamata, svakog 1. maja i 1. novembra. Vraćamo po vrlo pristojnim kamatama, ali ovo nije dovoljno.
Ono što bih napomenula i što boli je da je dve trećine elektroprivrede i rudarstva pretrpelo ogromnu štetu, naročito „Kolubara“ sa svoja dva kopa, „Tamnava“ i „Veliki Crljani“, s tim što je „Tamnava“, odnosno „Zapadno Polje“, nastao je čitav krater dužine 15 kilometara i dubine 14 metara. Samo za ovu sanaciju neophodna nam je ogromna količina para. Nadam se da ćemo i za to imati, videćemo šta ćemo uraditi.
Sektor poljoprivrede je takođe katastrofalno prošao u poplavama, 80.000 gazdinstava je bilo poplavljeno, a 30.000 malih i srednjih gazdinstava je potpuno uništeno. Za sanaciju poljoprivrede i gubitaka treba nam 228.000.000 evra.
Banka je odobrila novac i to ide kroz projekte, četiri projekta su u pitanju. Prvi se odnosi na energetiku i rudarstvo, drugi na poljoprivredu i treći na infrastrukturu, koja je takođe katastrofalno prošla, od bedema preko svega ostalog.
Ne bih nabrajala, koje kolege su već rekle koliko para treba za sanaciju. Trebaće nam godine, ali je bitno da smo dobili sredstva i da se sa sanacijom krenulo odmah.
Ovaj zakon ću sigurno podržati i, ne samo da ću podržati, nego ću glasati za njega. Još jednom, svi ljudi dobre volje neka učestvuju u sanaciji svih mogućih programa, ima nas dosta, pa Bože moj, ovo je Srbija, uvek smo imali sluha za ovakve stvari. Hvala na pažnji.
Poštovani predsedavajući, poštovana gospodo poslanici, danas ću govoriti o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih aktivnosti. Sto dvadeset osam poslanika SNS je potpisalo za Predlog zakona o izmenama i dopunama ovog zakona, a u daljem izlaganju ćete videti zašto.
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 55. Ustava Republike Srbije kojim se garantuje sloboda političkih partija, zatim sindikalnog i svakog drugog udruživanja. Republika Srbija takođe garantuje, uređuje i obezbeđuje ostvarivanje i zaštitu sloboda prava građana, kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica, finansijsku reviziju javnih sredstava i druge odnose od interesa za Republiku Srbiju.
Zakon koji je sada na snazi donet je ili važi od 2011. godine pun je manjkavosti, odredbe nisu usaglašene i zato ćemo menjati ovaj zakon. Pre svega, govoriću o članu 11. koji treba da se promeni i to stav koji govori o tome na koji način se političke partije finansiraju. U starom zakonu koji još uvek važi, političke stranke se finansiraju samo na jedan način i to iz privatnih izvora nepokretnosti, kao i pokretna imovina mogu se po ovom zakonu samo finansirati iz privatnih izvora. Ovo se briše u novom zakonu član 11. i sada će moći da politička partija na više načina dođe do svojih nekretnina, odnosno do pokretne i nepokretne imovine. To su pre svega kupoprodajom, nasleđivanjem i legatima.
Zašto je dobro? Zato što mi iz politike možda danas opstanemo, sutra možda već ne budemo ovde, ali deca koja dolaze, odnosno naši naslednici treba pored političkih ideja da imaju još nešto, a to je bilo koja vrsta nepokretnosti da bi se tamo edukovala, da bi se na više načina obrazovala. Tu možemo dovesti razno razne političare, umetnike, znači, svaka vrsta edukacije.
Ono što bih naglasila, moje kolege su dosta toga govorile o finansiranju političkih stranaka, možda i to da za građane Srbije da znaju kako to funkcioniše kod nas. Za finansiranje redovnog rada političkih subjekata čiji su kandidati izabrani za narodne poslanike i odbornike obezbeđuju se sredstava iz javnih izvora. Po starom zakonu, član 16. koji bih jako naglasila, ova sredstava iz javnih prihoda su uzimana iz budžetskog rashoda i taj procenat je iznosio 0,15% .
Što to znači? Znači da su i krediti koji su dobijani za vreme dok je trajao ovaj zakon, a i sada traje, bili su namenjeni za infrastrukturalne i ostale probleme, mogli da se preliju u druge fondove, odnosno za politička delovanja, što nije dobro. Zato SNS menja ovaj stav u članu 16. i kaže da će se sada umesto budžetskih rashoda koristiti poreski prihodi i to poreski prihod budžeta Republike Srbije iznosiće 0, 105%, značajno umanjenje, pod jedan. Pod dva, ne samo iz budžeta Republike Srbije već će biti umanjenje takođe poreskog prihoda u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave. Ovo je vrlo bitno, jer samo na ovom članu imamo uštedu. Videćete posle gde još možemo da uštedimo, ako se solidarišemo, a solidarišemo se kao prvi predstavnici zakonodavne vlasti sa ljudima koji su nas ovde pre svega izabrali, a zatim sa penzionerima kojima su smanjene penzije. Naravno, biće i nama smanjene plate, i neka budu još više, samo da se ova zemlja izvuče iz krize.
Što se tiče člana 19. obratila bih pažnju i na taj član, jer on govori upravo o sredstvima za finansiranje rada političkih subjekata i ta sredstava se koriste za rad sa biračima, zatim sa članstvom. Troškovi prevoza ulaze u to. Održavanje skupova, zatim štampanje silnih brošura, publikacija takođe, razno raznih konsultacija sa inostranim političkim partijama. Takođe za bilborde, za plaćanje javnom mnjenju o podacima koji su trenutno validni, odnosno kada je kampanja u pitanju. Takođe u članu 19. imamo umanjenje rashoda.
Vrlo bitan član takođe je član 20. koji se odnosi na predizborne kampanje. Kad je predizborna kampanja u pitanju takođe ide prihod iz javnih izvora.
To su takođe bili budžetski rashodi i budžetski rashodi su iznosili 0,10%, što je jako veliki procenat. Sada ga smanjujemo i to više neće biti budžetski rashod nego će biti poreski prihod i iznosiće 0,07%. Takođe, jedna velika ušteda.
Šta treba reći? Treba reći da, kada su kampanje u pitanju i kad je politička partija u pitanju ona mora imati sopstveni račun. Na taj račun se ulivaju sredstva i samo sa tog računa se plaćaju svi rashodi, odnosno troškovi političke kampanje.
Svaka politička partija je dužna da jednom godišnje podnese izveštaj Agenciji, ukoliko to ne uradi biće sankcionisana odnosno kažnjena. Takođe, kada je kampanja u pitanju, posle završene kampanje 30 dana od objavljivanja rezultata, svaka politička partija mora da podnese takođe Agenciji izveštaj o količini novca koju je dobila i o količini novca koji je potrošila, prosto radimo sve po zakonu.
Ovaj predlog zakona je izuzetno dobar jer samo promenom četiri člana imamo uštedu od tri i po miliona eura, da naši građani znaju da ova sredstva koja bi išla na političke stranke na bilborde, publikacije i ostalo, ovim sredstvima se mogu izgraditi bolnice, škole, socijalne ustanove i pomoći ljudima kojima je ta pomoć neophodna.
Vrlo je bitno još naglasiti da se jako solidarišemo sa ljudima koji su nas izabrali, ne samo to, nego prosto imamo odgovornost prema njima i u danu za glasanje moja stranka, odnosno, ja kao njihov predstavnik ću glasati za, naravno. Hvala.
Poštovana predsednice, poštovana gospodo poslanici, pre nego što krenem sa izlaganjem, želela bih da čestitam veliki srpski praznik i zaštitnicu žena Sveta Petka svim pravoslavnim vernicima.
Danas ću govoriti o Predlogu zakona o izmeni Zakona o sudijama. Za ovaj zakon je 199 poslanika ovog doma upravo podnelo zahtev za promenu.
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona o izmeni Zakona o sudijama sadržan je u članu 148. stav 3. Ustava, kojim je predviđeno da se postupak, osnovi i razlozi za prestanak funkcije sudija uređuje zakonom.
Članom 59. upravo je bilo propisano na koji način se određuje životni vek sudija. Naime, prvi postulat, odnosno prvi zahtev, odnosno uslov za penziju bio je – godine starosti, a to je 65 godina, a drugi, koji se i menja, je bio – 40 godina staža osiguranja. Ovo se briše i ostaje ono za šta smo se založili, a to je da sudije u penziju idu sa napunjenih 65 godina života.
Konsultantski saveti evropskih sudija usvojili su novembra 2010. godine osnovna načela sudstva, tzv. magna karta sudija. Nezavisnost sudstva se garantuje u pogledu aktivnosti sudija, njihovom dostojanstvu, naročito u pogledu zapošljavanja, imenovanja, do starosne granice za penzionisanje, napredovanja, određivanja plate, discipline, imuniteta, obuke i finansiranja sudstva. Takođe, 1985. godine UN su takođe donela načela koja su vrlo slična načelima EU.
Zašto je neophodno doneti i izglasati ovaj zakon po kratkom postupku? Upravo zato što mi pripadamo i kao član UN i Savetu Evrope.
Za donošenje ovog zakona nije potrebno odvojiti dodatna sredstva iz budžeta RS, a ovaj zakon treba objaviti prvog dana, odnosno već drugog, po objavljivanju u „Službenom glasniku“. Zašto? Upravo zato što imamo međunarodne obaveze i član smo i UN i Saveta Evrope.
Drugi zakon, takođe, Predlog zakona o izmenama Zakona o javnim tužilaštvima govori o, jedan deo se odnosi na penzionisanje javnih tužilaca i njihovih zamenika. Šta to znači? U članu 157. stav 1. je regulisan način na koji se to određuje, a član 161. stav 5. se upravo menja. Po ovom članu jedan od uslova za odlazak u penziju je bilo da tužioci imaju 65 godina, ali postojala su još dva uslova. Drugi uslov je bio da 40 godina staža osiguranja ima tužilac, a treći uslov, koji je dodat, je bio da tužilac ima pravo, ukoliko je započeo neki predmet, da produži svoj radni vek za još dve godine. Ovim zakonom, znači u ovom članu 161. stava 5, brišu se ova dva stava, tako da ostaje samo da tužioci, kao i sudije, idu u penziju sa navršenih 65 godina.
Za ovaj zakon takođe nije neophodno odvajati budžetska sredstva, pod jedan, a pod dva, i njega treba objaviti prvi dan po objavljivanju u „Službenom glasniku“.
Zašto je ovo dobro? Zato što masa pripravnika radi bez stalnog radnog odnosa, položili su sa najvišim ocenama pravosudni ispit i sada ćemo imati šansu da te ljude zaposlimo.
Ovaj zakon, naravno, SNS će u Danu za glasanje glasati – za. Hvala na pažnji.
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, poštovani gosti iz Ministarstva, poštovana gospodo poslanici, danas ćemo govoriti o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Rumunije o otvaranju međunarodnog graničnog prelaza Vračev, naselja koje se nalazi sa srpske strane i sa druge strane, odnosno na strani Rumunije, prelaz Sokol.
Ovaj Sporazum je zaključen 11. decembra 2013. godine od strane Ministarstva inostranih poslova Republike Srbije, tako i Ministarstva inostranih poslova Republike Rumunije. Ukoliko jedna od ove dve strane nije zadovoljna ovim sporazumom uvek se može notifikacijom rešiti problem. Međutim, efekti notifikacije traju oko 30 dana.
Zašto je bitno da imamo ova dva prelaza? Pre svega treba reći da se zahvaljujući IPA fondu i cifri koja je 2.354.000 eura, a zahvaljujući projektima koji su napravljeni sa obe strane, mi možemo sada vrlo brzo, ako obezbedimo infrastrukturu, što bi značilo po međunarodnim standardima i pravilima, doći do ovog drumskog prelaza, konkretno mosta na reci Nedi. Šta to znači? To znači pre svega dobru saradnju između dve prijateljske zemlje, inače, imamo izuzetnu saradnju sa Republikom Rumunijom, zatim jačanje bilateralnih odnosa, kao i mnogo brži promet kako putnika tako i robe, tranzita. Znači, jačanje ekonomije u oba pravca.
Drugi projekat za koji dobijamo novac iz IPA fonda je rečni prelaz skelom, u ovom slučaju biće to trajekt, sa rumunske strane naselje Nova Moldava, a sa na naše strane Golubac. Šta će to značiti? Pre svega skraćenje puta, brzina, efikasnost, povezivanje ljudi. Lično smatram da će ovaj projekat biti vrlo brzo realizovan i predviđa se da će vreme za rad ovog prelaza biti svaki dan od 6,00 do 20,00 časova, što je fantastično. Znamo da postoje prelazi, reptili prošlosti, koji su radili samo za vikend. Nažalost, ova Vlada se potrudila da radimo svaki dan i to će biti boljitak za ovu zemlju. Pod jedan.
Pod dva, ljudi koji žive sa obe strane obale će imati fantastičnu interakciju. Vi znate da tu živi mešovito stanovništvo, što znači u Rumuniji Srbi, u Srbiji Rumuni, bolja fluktoacija, bolje povezivanje svega. Čak se smatra da će i mesne zajednice imati mnogo veću funkciju nego što imaju danas.
Što se tiče drugog Sporazuma između Hrvatske i Republike Srbije, tiče se pre svega saradnje i zaštite od prirodnih i drugih katastrofa. Ovaj sporazum je potpisan 15. jula 2014. godine i vrlo je važno da sa obe strane postoji fleksibilnost. Pre svega, naši bilateralni odnosi idu jednom linijom koja je mnogo bolja nego što je bila, pod jedan. Pod dva, ovo je neophodno zbog katastrofa koje smo imali, pošasti, tako reći, u maju mesecu, kada je Republika Srbija katastrofalno prošla u ovim poplavama. To se isto desilo i Republici Hrvatskoj, pa da se to ne bi dešavalo, neophodno je napraviti timove i potpisati pod hitno ovaj sporazum.
Što se tiče timova, kad se prave timovi sa obe strane, uvek je isti broj međunarodnog tima. Znači, najmanji broj bude po troje ili trojica, a najveći broj zavisi od situacije, odnosno od elementarne nepogode.
Šta je cilj ovoga? Cilj je spašavanje, pre svega zaštita od elementarnih nepogoda i katastrofa.
Šta se dešava ukoliko je neophodno upotrebiti plovila, odnosno vazduhoplove? Neophodno je prijaviti broj vazduhoplova i plovila, kompletnu posadu i kompletne oznake. Uvek kad je bilo kakva vrsta katastrofe u pitanju postoji vođa tima i taj vođa tima je zadužen za svoje ljude. Neophodno je da budu spremni, to je minimum dana, četiri dana, što znači da budu prepušteni sebi, imaju hranu i, sem što spašavaju ljude, moraju biti spremni i za druge vanredne situacije.
Ovaj sporazume je takođe vrlo bitan jer postoji edukacija sa obe strane, vrše se razni seminari, menjaju se brošure, vrše se obuke na obe strane. U svakom slučaju, neophodno je potpisati ovaj sporazum jer donosi samo boljitak i jačanje bilateralnih odnosa.
Što se tiče pak Sporazuma sa Makedonijom oko vozačkih dozvola, to je jedan vrlo lagan sporazum i vrlo neophodan, jer će Republika Makedonija, sa kojom imamo izvanredne prijateljske odnose, moći priznavati i naše saobraćajne dozvole, srpske, a mi njihove. Pre svega, time se postiže brzina u tranzitnom saobraćaju, a takođe i mnogo bolja saradnja u ekonomskom pogledu.
Ukoliko se desi da važećoj dozvoli istekne rok, a državljanin Republike Srbije bude u Makedoniji, ta dozvola neće važiti, ali će se vrlo brzo putem organa koji rešavaju taj problem to rešiti na efikasan način.
Naglasila bih da se radi o sve četiri i u okruženju našem imamo izuzetne bilateralne odnose sa Rumunijom, sad će biti još bolji, imamo odlične odnose sa Makedonijom, a ide se ka tome da se to uradi i sa Republikom Hrvatskom, i pod hitno treba prihvatiti ove predloge zakona o sporazumima, tako da će Srpska napredna stranka u Danu za glasanje glasati za. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, poštovani gosti iz Ministarstva, poštovane kolege poslanici, pre svega bih da izrazim zadovoljstvo što vidim ovako mladog čoveka kao ministra i da poručim ovoj deci da se rukovode upravo njegovim putem, a šta to znači, zdrav način života, bez dopinga, učenje i posvećenost. Hvala vam. Znam da ste odradili fantastičnu strategiju za mlade što znači skloniti decu sa ulice i posvetiti se pravim ciljevima. Hvala.
Danas ćemo govoriti o Predlog zakona o sprečavanju dopinga u sportu. Ovim zakonom se uređuju mere i aktivnosti za sprečavanje dopinga u sportu, zabranjen je doping u sportu. Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. stav 10. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje, obezbeđuje sistem oblasti sporta. Godine 2005. Republika Srbija je donela Zakon protiv dopinga u sportu, a ratifikovala ga je 2009. godine na veliko zadovoljstvo svih nas. Šta to znači? Da je RS među vrhunskim, blizu vrha što se tiče kvaliteta i rezultata naših sportista upravo zato jer imamo sprečavanje dopinga u sportu.
Godine 2009. je ratifikovan taj sporazum, a i utemeljen na evropskim konvencija. Međutim, od 1. januara 2015. godine stiže nam nov set zakona i pravila. Ko bude prihvatio te zakone moći će da šalje ekipe na međunarodna takmičenja. Naša zemlja zato i ubrzano donosi ovakav zakon. Ko ne bude to odradio i usvojio naravno da će ostati uskraćen za vrhunske rezultate.
Što se tiče nadzornog organa, u RS, kao i u svetu, to vrši Antidoping agencija koja je zadužena za više stvari. Pre svega, za zabranu dopinga, zatim za kontrolu dopinga, služi kao organ za edukaciju kako lekara tako i ovlašćenog osoblja. Trenutno u našoj zemlji postoji 36 ovlašćenih ljudi koji vrše kontrolu u dopingu, odnosno da li se vrši doping u RS ili ne. Nažalost, nismo imuni na to.
Od 2006. do 2013. godine na ispitanicima sportistima od 4.337 utvrđeno je da je 48 ljudi, odnosno sportista bilo u dopingu. Nažalost, dešava se i to. Nije to veliki procenat, ali se toga treba rešiti. Sigurna sam da ćemo donošenjem ovog zakona uskratiti mogućnost dopinga jer doping direktno vodi decu u smrt.
Ono što je najvažnije reći je da naša Antidoping agencija stalno je u interakciji sa MUP, kao i sa tužilaštvom i zato imamo izvanredne rezultate. Nalazimo se u samom vrhu sportista što se tiče antidoping programa. Antidoping program služi, između ostalog, i da edukuje ne samo lekare, nego i sportske klubove, organizacije i udruženja. Samim tim, često se stavlja i na sajt kompletan program šta
treba raditi, kako se treba i čime rukovoditi da se ne bi došlo u poziciju da se dogodi da naši vrhunski sportisti dođu do toga da budu dopingovani.
Nažalost, ne radi se samo o dopingu među ljudima. Takva vrsta zloupotrebe, radi je čovek, vrši se i u konjičkom sportu. U Americi se vrši čak i nad psima. Od Egzemplara, koji je bio 275 konja, čak 20 nevinih životinja je bilo u dopingu.
Šta treba uraditi da bi se ovo sprečilo? Preuzeti kompletan set ovog zakona i biti rigorozan. Nadam se da će naša zemlja vrlo brzo usvojiti… Imamo malo amandmana, nadam se, kako pozicija tako i opozicija imaju odličan odnos prema ovom zakonu i želimo da dopinga više u Srbiji ne bude.
Nažalost, imam podatke da je dopinga bilo i u biciklizmu, rukometu, košarci. To su pojedinačni, sporadični slučajevi i sigurna sam da toga više neće biti. Najveći procenat zabranjenih supstanci koje se koriste u RS su anabolički agensi, stereoidi, 18% je kanabinoida, 15% dijauretika, 13% stimulansa, 2% beta blokatora, 2% beta agonisa. Nažalost, to sve vodi u smrt.
Molim ovu omladinu da ozbiljno shvati i ako mogu sa sajta da skinu ovaj zakon da prosto budu upućeni do čega mogu da dovedu anabolici koji ih naduvavaju i čine od njih lepotane. Nažalost, to je kratkog veka.
Ono što bih još istakla je da je najviše doping pozitivnih bilo u rvačkom sportu, boksu, bodibildingu, bodifitnesu, rukometu i ostalim. Ipak, podvlačim da smo mi zemlja sa malim rizikom što se tiče dopinga, pa sam sigurna da ćemo uvođenjem ovog zakona doping svesti na minimum.
Šta još reći? Moje kolege su rekle dosta toga. Možda da su od zemlje do zemlje različite kazne za koje sam ja uvek. Nije poenta kažnjavati ljude, pogotovo ne mlade ljude, nego ih edukovati i na tome radimo stalno. Činjenica je da je potpuno drugačija kazna u Italiji, Francuskoj i SAD.
Nadam se da nećemo imati taj problem za koju godinu i da ćemo donositi silne medalje, a ne da se bavimo dopingom. Doping se može ustanoviti putem krvi, urina, čak se, čujem, može ustanoviti i putem kose. Ko zna šta će sve izmisliti, ali je poenta čitave priče da nije poenta pobediti nego učestvovati i nije poenta novac nego viteštvo i dostojanstvo.
Zahvaljujem. Sigurna sam, a moja stranka će sigurno glasati i podržati ovaj zakon, a mislim i da će svi poslanici u ovoj Skupštini. Hvala lepo na razumevanju i pažnji.
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, poštovana gospodo poslanici, čast i zadovoljstvo je biti danas ovde sa gospodinom ministrom. Hvala vam na vremenu koje ste nam posvetili, ali samo da znate da u svim mogućim situacijama SNS stoji uvek uz vas. Svaka vam čast za sve ono što činiti za našu Srbiju.
Danas govorimo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o putnim ispravama. Pravni osnov za donošenje ovog zakona je u članu 97. stav 1. tačka 2) Ustava Republike Srbije. Razlozi za donošenje ovog zakona su sledeći: usklađivanje propisa Republike Srbije sa usklađivanjem propisa EU i njene izmene i dopune. Ukidaju se izlazne vize, kao institut koji nije poznat EU, a koje predstavljaju svojevrstan vid ograničenja, po njima, slobode kretanja ljudi.
Jedan od najvećih dostignuća EU je upravo stvaranje unutrašnjeg tržišta koji je uspostavljen 1993. godine. Unutrašnje tržište zasniva se na četiri slobode: slobode kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, pa između ostalog u ovom delu usklađujemo predmetni zakon sa pravilima EU.
Ograničenja slobodnog kretanja ljudi su još uvek moguća iz sledećih razloga: javnog reda i sigurnosti, zaštite zdravlja i zapošljavanja u javnoj službi. Ukidanjem viza u predmetnom zakonu prestaju da postoje brodarska i pomorska isprava u kojoj je uneta viza kao vrsta putne isprave, već će od sada imaoci ovakvih putnih isprava putovati uz običan pasoš.
Sledeće usklađivanje EU i Republike Srbije je upravo u uzimanju otisaka prsta, ukoliko je to moguće. Ukoliko nije moguće uzimanje otiska prsta, putna isprava se imaocu dodeljuje na godinu dana, što je po meni jako ispravno.
Sledeće usklađivanje EU i Republike Srbije se tiče prava deteta, odnosno detetu se ne uzima otisak prsta, kao što se i dete ne potpisuje.
Putna isprava je javna isprava sa elektronskim nosačem podataka. Putni list ne sadrži elektronski nosač. Putna isprava služi imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu Republike Srbije. Postoji više putnih isprava. To su pasoš, diplomatski pasoš, službeni list, putni list, putne isprave.
Pasoš izdaje policijska uprava pri MUP. Diplomatski pasoš izdaje policijska uprava, ali putni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Srbije.
Licu kome se ne može uzeti otisak prsta daje se pasoš na godinu dana. Takođe, licima koja gube pasoš u periodu od pet godina dva ili tri puta, što po meni nije baš normalno, izdaje se pasoš u trajanju od jedne godine.
Vrlo je bitno reći da postoji obrazac kada se popunjavaju pasoši. To je svima jasno, ko god je imao putnu ispravu bilo koje vrste. Znači, taj obrazac se sastoji od nekih karakteristika taksativno nabrojanih: ime, prezime, pol, državljanstvo, jedinstveni matični broj građana. Da bi se dobila putna isprava, neophodno je da se uz popunjen obrazac dostavi neki lični dokument, bilo da je to stara putna isprava ili lična karta.
Oduzimanje putnih isprava se dešava često, i to ako je putna isprava data nekom drugom na korišćenje, ukoliko se iščita da podaci nisu validni, da ne pripadaju osobi koja je te podatke dala, ukoliko to lice ima dva ili tri pasoša. Sankcije su sledeće: kazna je od 3.000 do 30.000 dinara i u trajanju od 30 dana.
Vrlo je bitno reći da sve ove putne isprave i ovo usklađivanje zakona, pošto smo mi u evropskim integracijama, treba da podrži Vlada Republike Srbije i u danu za glasanje SNS će podržati ove predloge zakona. Hvala.