ŽIVOTA STARČEVIĆ

Jedinstvena Srbija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Života Starčević je do sada jednom bio narodni poslanik, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine.

U 12. sazivu bio je predsednik poslaničke grupe Jedinstvena Srbija, član Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, kao i zamenik člana Odbora za spoljne poslove i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 450 sati, 74 puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja učestvovao je pet puta, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovao je četiri puta. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 313 puta, od čega je za 311 akata glasao “za”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao sedmi na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu zamenik je predsednika poslaničke grupe Jedinstvena Srbija - Dragan Marković Palma. Zamenik je predsednika Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, član Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, i zamenik člana Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo. Takođe, zamenik je člana Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

BIOGRAFIJA

Rođen je 1968. godine. Živi u Jagodini. Po obrazovanju je diplomirani geograf.

Do 2006. godine je radio kao profesor u gimnaziji u Jagodini.

Od 2006. godine bio je načelnik je školske uprave u Jagodini zadužen za Pomoravski okrug.

Načelnik je za prosvetu Pomoravskog okruga.

Odbornik je u Skupštini grada Jagodine u više mandata.

Član je Predsedništva, Izvršnog i Glavnog odbora Jedinstvene Srbije.

Poslednji put ažurirano: 08.01.2023, 15:51

Osnovne informacije

Statistika

  • 74
  • 1
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Drugo vanredno zasedanje , 25.02.2023.

Poštovani predsedavajući, maločas smo mogli čuti i videti da Zeleni nisu zeleni zato što su ekološki osvešćeni, već su Zeleni zeleni jer nemaju pojma o životu i mogli smo čuti gomilu laži, neistina i paušalnih ocena.

Oni ne dave samo Beograd, oni bi da pridave sve gradove u Srbiji, čitavu Srbiju i građane Srbije i ja bih se samo osvrnuo na to i prosto pitam sam sebe, iskren da budem, šta oni imaju protiv nasipanja puteva, protiv građenja vrtića, popravljanja, renoviranja škola? Šta imaju protiv budžetske rezerve koja je inače praksa u Republici Srbiji? To se uvek radi na kraju godine i nije u pitanju samo jedan grad, već su u pitanju svi gradovi i to je nešto što je po zakonu i što je u skladu sa pravilima koja su postavljena u našoj zemlji. Znači, oni imaju protiv toga što se radi po propisima i zakonima ove zemlje, ali zaista opet imam protiv da to iznose i takve paušalne ocene iznose oni koje finansira Haki Abazi, čovek šiptarski lobista, albanski lobista, koji finansira tu sada već političku grupaciju i svakako ne finansira tu političku grupaciju da bi oni ovde zasađivali sadnice, drveće, kako bi popravljali ekologiju naše zemlje, već upravo zbog toga da rade ono što i rade, a to je stalno da optužuju, pritiskaju i rade protiv države Srbije i ovu inače tešku političku situaciju koju imamo čine još težom i nanose veliku štetu našoj državi.

Hvala.

Drugo vanredno zasedanje , 25.02.2023.

Ovako, Jagodina ima kanalizaciju, i ne samo Jagodina, nego i okolna naselja. Jagodina ima sistem za prečišćavanje otpadnih voda, Jagodina ima regionalnu deponiju. Jagodina je u prethodnih nekoliko godina izmenila sve cevi i kompletan vodovod u gradu i ugradila nove ekološke. Jagodina ima nov sistem za snabdevanje vodom koji obezbeđuje dovoljno vode Jagodini u narednih dvadeset godina i ima pijaću vodu najvećeg mogućeg kvaliteta.

Tako da, vi ekolozi nemate potrebe da uzimate Jagodinu kao primer za bilo šta. Pomenuli ste i vrtiće, Jagodina nema liste čekanja u vrtićima. Jagodina ima sređene sve škole. Tako da, apsolutno nema, jednostavno, pogrešan primer ste uzeli. I ono što sam maločas ovde čuo, a zaista se slažem sa tim, očigledno da ste vi Zeleni samo zbog dolara. Hvala.

Drugo vanredno zasedanje , 24.02.2023.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri, gospodine Vučeviću, uvaženi ministri, gospodine Vučeviću, gospodine Vesiću, Mihailoviću, dame i gospodo predstavnici nezavisnih regulatornih tela, koleginice i kolege narodni poslanici, JS će u danu za glasanje podržati sve tačke predloženog dnevnog reda od Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, preko bilateralnih sporazuma do ugovora finansijskih koji tretiraju, omogućavaju praktično dalje razvijanje naše infrastrukture.

Kada govorimo o izveštajima nezavisnih regulatornih tela mi iz JS imamo ozbiljne primedbe na rad pojedinih tih institucija, ali imajući u vidu značaj i važnost tih institucija kao kontrolnom i korektivnog faktora u danu za glasanje podržaćemo i te izveštaje.

Kada govorimo o bilateralnim sporazumima Srbije sa partnerskim državama naravno da ti bilateralni sporazumi ne spadaju u one strateške velike sporazume, ali u trenutku kada je Srbija izložena ogromnom spoljnopolitičkom pritisku, u trenutku kada se vrši pojačani atak na suverenitet i integritet naše države svaki od ovih sporazuma predstavlja jedan mali diplomatski uspeh.

Jedinstvena Srbija smatra da Srbija mora da nastavi da radi na svom političkom snaženju kako unutrašnjem, tako i spoljnom. Kada govorimo o unutrašnjem mislim na stvaranje što većeg i jačeg političkog jedinstva među građanima Srbije i o tome smo govorili na posebnoj sednici na KiM i ovom prilikom želim da se zahvalim predstavnicima mađarske i bošnjačke nacionalne manjine koji su dali značajan doprinos tom jedinstvu i što tada tom prilikom Dragan Marković Palma reče – još da se samo mi Srbi složimo i biće po tom pitanju sve u redu. Kada govorimo o političkom jačanju Srbije, mislimo tu i na jačanja spoljnopolitičke pozicije Srbije i stvaranje što boljih političkih odnosa, ne samo sa tradicionalnim političkim prijateljima, već iznalaženje i što širih zajedničkih interesa sa onima koji baš nisu toliko naklonjeni Srbiji.

Taj proces se mora nastaviti i intenzivirati i u narednom periodu, moramo praviti što bolje odnose, i nalaziti zajedničke interese na najširem spoljnopolitičkom planu. Samo tako možemo stvoriti bolju poziciju u borbi za očuvanje naših elementarnih, osnovnih, nacionalnih i državnih interesa. Otuda svaki, pa i ovi najmanji diplomatski pomaci kakvi su ovi bilateralni sporazumi naravno dobiće podršku nas iz Jedinstvene Srbije.

Kada govorimo o finansijskim ugovorima vezanim za infrastrukturne radove u Srbiji, naravno, da će Jedinstvena Srbija i njih podržati. Konkretno radi se o finansijskim ugovorima za izgradnju brze pruge Beograd – Niš, i izgradnju, odnosno osnaživanje našeg rečnog saobraćaja. Vi ste ministre Vesiću, rekli da izgradnjom brze pruge Beograd – Niš vozovi će iz Beograda do Niša stići za sto minuta. Znači, u Jagodinu iz koje ja dolazim kao narodni poslanik, stići će za nekih pedeset minuta i to je manje vremena, nego što se danas može stići automobilom auto – putem. To je jedan od benefita, ali ne i najvažniji, naravno, da će i Jagodina koja je pionir u dovođenju stranih investicija postati grad koji je još privlačniji za investiranje, i ne samo Jagodina, već i Smederevska Palanka, Velika Plana, Ćuprija, Paraćin, Niš. Svi ti gradovi će izgradnjom brze pruge biti privlačniji za investiranje.

Nije to jedina stvar, osnažićemo i našu trgovinu, jer prevoz robe brzim prugama učiniće da i naš trgovinski bilans, trgovinski bilans gradova kao što je Jagodina, koji je pozitivan bude još bolji i još snažniji. Kada govorimo o našim plovnim putevima, ja znam, mišljenja sam i Jedinstvena Srbija da zaista Srbima ne treba ratna mornarica, jer nemamo more, ali nam zaista treba trgovačka flota snažna, dobre luke na našim rekama jer su Dunav, Sava i Tisa naše unutrašnje more. U tom smislu izgradnja novih kapaciteta na lukama kao što su Bogojevo, Sremska Mitrovica i Prahovo, dodatno poboljšanje plovnog puta na Tisi, dodatno će osnažiti našu privredu, ne samo rečni saobraćaj, već i čitavu privredu, jer će olakšati trgovinu sirovinama, i drugom kabastom robom, i jednostavno to su ugovori koje ćemo mi kao stranka i poslanička grupa podržati.

O izveštajima nezavisnih regulatornih tela i drugim pitanjima na dnevnom redu, više će moje kolege iz poslaničke grupe, ja ću se ovde danas usredsrediti više na odluke o izmenama i dopunama Odluke o upotrebi vojske i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije. Mi iz Jedinstvene Srbije ćemo ovu odluku podržati, jer je predlog dobar, a dobar je iz više razloga.

Prvo, radi se o učešću naše vojske u međunarodnim mirovnim operacijama, što je u skladu sa našom proklamovanom politikom mira, sa politikom poštovanja međunarodnog prava i politikom poštovanja teritorijalnog suvereniteta svuda u svetu. Već sam ovde rekao da primer naše južne pokrajine Kosovo i Metohije ne može biti „sui generis“ samo je bilo pitanje trenutka ko će, gde će, i kada će taj primer i taj postupak učiniti ponovo. Srbija mora insistirati na poštovanju međunarodnog prava i da svako narušavanje istog, svako narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta bilo gde i bilo kada Srbija mora osuditi.

Tu je negde odgovor kolegi koji je maločas rekao, da država Srbija izbegava da se odredi prema međunarodnom pravu i prema poziciji u trenutnom sukobu između Rusije i Ukrajine. To je jedna neistina iz prostog razloga što je Srbiji međunarodno pravo prva linija odbrane sopstvenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta i otuda mi moramo da nastavimo kao država upravo to da činimo i da radimo, da se ponašamo u skladu sa svim međunarodno pravnim normama kako bi na taj način sačuvali sopstveni teritorijalni integritet i suverenitet.

Drugo, sve ove mirovne misije su u skladu sa našoj proklamovanom politikom vojne neutralnosti i sve ove mirovne misije nisu deo misija nijednog vojnog saveza.

Treće, možda i najvažnije, sve mirovne misije pokazuju svu sposobnost naše vojske da odgovori postavljenim zadacima i da naša vojska ničim ne zaostaje za vojskama ekonomski mnogo snažnijih država nego što je Srbija. Zato Jedinstvena Srbija podržava sve napore i aktivnosti u smeru daljeg snaženja naše vojske, jer je naša vojska garant očuvanja vitalnih državnih interesa, naša vojska je važan faktor odvraćanja od pokušaja nametanja prava sile nad silom prava i danas u vreme velikih geopolitičkih turbulencija, u vreme kada se nad čitavim svetom nadvila opasnost od globalnog sukoba, u vreme kada se svet ubrzano naoružava, u vreme kada se suspenduju sporazumi o kontroli naoružavanja, u vreme kada naši susedi ulažu ogroman novac u oružje i naoružavaju se, u vreme kada separatisti u našoj južnoj pokrajini se naoružavaju i stvaraju mimo bilo kog zakona i sporazuma neke bezbednosne snage, jedini pravi odgovor države Srbije i država Srbija nema bolji odgovor nego što je jačanje naše vojske.

Naravno, ovde je bilo i kritičara tog procesa snaženja naše vojske. Nažalost najjači i najglasniji kritičari snaženja jesu ljudi koji su nekada nažalost ničim zasluženo bili na čelu naše vojske, pa su svojim postupcima oslabili našu vojsku do nivoa koji je željen ne za Srbiju, već za sve ostale sem za Srbiju.

Naravno bilo je i ovde danas kolega koji su kritikovali taj proces snaženja, ali moram da postavim pitanje, kako ćemo braniti naš teritorijalni integritet, naše građane širom Srbije? Kako ćemo i čime ćemo odvratiti Kurtija od namere da napadne naše građane na severu KiM? Tako što ćemo, kao što je kolega Jovanov rekao, otići sa gitarama i pevati Kurtiju „Giv pis of čense“, naravno da ne. Jeste on nosio u mladosti dužu kosu i imao taj neki hipi izgled, ali Aljbin Kurti nikada, pa ni tada nije bio zastupnik mirovne politike. Naprotiv, nije Aljbin Kurti bio u našim zatvorima zato što je pušio travu i što je glumio Džona Lenona. Ne, Aljbin Kurti je sve vreme od svog početka političkog delovanja do danas bio najekstremniji činilac na albanskoj političkoj sceni. To moramo imati na umu.

Naravno, postoje ovde ljudi, moram da kažem, kolege u ovom parlamentu koji su i pored svih ti činjenica išli kod Aljbina Kurtija i govorili kako se sa njim može dogovoriti, kako sa njim može da se odgovara, ali ja samo kažem to je jedna neodgovorna politika. Jednako neodgovorna je i politika kvazi patriota i ekstremista koji svojim otvorenim pretnjama rukovodstvu države slabe poziciju ne rukovodstva države, već same države, same Srbije. Oni bi hteli da Srbija ne razgovara ni sa kim, oni bi hteli da se Srbija konfrontira sa svima. Oni bi hteli u krajnjoj liniji da Srbija bude aktivni činilac ovog konflikta koji se polako širi svetom. Oni traže od Srbije obe strane u konfliktu, a to je da se svrstamo na jednu stranu i to baš na onu stranu za koju oni rade.

Ta politika ne samo da je neodgovorna, već je i glupa, samim tim i opasna. Srbija mora i može izabrati samo jedan put, a to je srednji put, srpski put, odnosno put razgovora i saradnje. Zato mislim da država Srbija, čitava Vlada mora da nastavi da jača našu vojsku, jer tako ćemo jačati državu Srbiju, sačuvati stabilnost i mir u našoj zemlji, jer tako stvaramo uslov za ekonomsko snaženje naše države i činimo Srbiju boljim mestom za život naših građana. Zato Jedinstvena Srbija će podržati i ovu odluku i podržaće sve tačke dnevnog reda, jer Srbija nema drugi put, do svoj srpski put. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Poštovani članovi Vlade, danas je 25. novembar, Svetski dan borbe protiv nasilja nad ženama. Drago mi je što su većina prisutnih članova Vlade u stvari dame. Mislim da ćemo imati dobre sagovornike za ovo što ja želim da kažem i da pitam.

Prosto, postoji jedna velika svetska akcija – 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama. Mi iz Jedinstvene Srbije, naravno, kao što sam siguran i čitava Vlada Republike Srbije, smatramo da ta borba protiv nasilja nad ženama mora da traje 365 dana u godini, odnosno treba da bude permanentna i stalna. Svedoci smo da nasilje nad ženama je prisutno i u našem društvu. Svakodnevno imamo primere, raznorazne primere u našoj štampi i medijima.

Tako da ovo pitanje mogu da postavim premijerki, ali mogu i potpredsednici Vlade, koja je ujedno i predsednica Koordinacionog tela za ravnopravnost polova, kao i ministarki Kisić, čiji je deo verovatno nadležnosti i njenog ministarstva, ali i svim ministarkama prisutnim ovde. Prosto, koji je plan Vlade u borbi protiv nasilja nad ženama?

Svedoci smo da imamo primere i ljudi koji plediraju da budu lideri jednog dela građana Republike Srbije, koji se predstavljaju kao vođe određenih političkih opcija, grupacija, koji su takođe osvedočeni nasilnici nad ženama, za koje postoji službena beleška u policijskoj stanici na Vračaru da je tukao svoju ženu, da je tukao i njenog oca pred decom. Radi se o Draganu Đilasu. To nije novo, ali smatramo da ta matrica ponašanja od strane nekog ko pledira da bude javna ličnost, ko pledira da bude bitan i uticajan u našem društvu, zaista pruža jedan loš primer i treba ga stalno isticati i ponavljati svuda i na svakom mestu i da je to takođe jedan svojevrstan vid borbe protiv nasilja nad ženama.

Naravno, moje pitanje jeste ono koje sam vam postavljao i u ranijim prilikama. Šta su uradile institucije sistema sa tim slučajem? Gde je zapelo u procesu istrage nasilja nad suprugom koje je izvršio Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde, ako se tako zove njegova stranka, i gde se stalo sa tim slučajem i zašto institucije sistema ne rešavaju to?

Mi iz Jedinstvene Srbije zaista smatramo da nasilje nad ženama jeste krivično delo koje ne zastareva. Mogao je Dragan Đilas da se nagodi sa suprugom, mi tu ženu zaista razumemo, samohrana majka, ali jednostavno institucije ne mogu da se nagode sa bilo kim kada je u pitanju krivično delo, a ovo jeste krivično delo za koje postoje svedoci, za koje postoji službena beleška i za koje postoje svi mogući dokazi. Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.11.2021.

Razumem vas kao predstavnike izvršne vlasti, da ne želite da komentarišete rad institucija koje su nezavisne od izvršne vlasti, ali ja kao narodni poslanik te institucije koje su nezavisne od izvršne vlasti nekako polažu računa Narodnoj skupštini Republike Srbije, pa sebi dajem za pravo da to komentarišem. Prosto, takvi slučajevi nasilja nad ženama, ne vidim reakciju tih zaštitnika građana i ostali nezavisnih institucija, koje najviše što umeju to je da potenciraju tu svoju nezavisnost od izvršne vlasti.

Zašto ovo kažem? Imali smo nedavno jednu situaciju da je inspekcija Poverenika za informacije od javnog značaja, išla u inspekcijski nadzor vinarije u kojoj, eto, slučajnoj, radi i zaposlen je sin predsednika Republike. U toj inspekciji, kasnije, istraživački novinari su otkrili da je jedan od članova te inspekcije, u stvari i član jedne opozicione stranke, i da je bila kandidat na lokalnim izborima te iste opozicione stranke.

Sada postavljam vama pitanje, da li su te nezavisne institucije nezavisne samo i isključivo od izvršne vlasti, od Narodne skupštine Srbije, od države Republike Srbije, a nisu nezavisne od opozicije i opozicionih političkih stranaka?

Prosto je čudno i simptomatično to da nezavisne institucije mešaju lične i privatne političke afinitete sa poslom koji rade. Postavljam pitanje, da li je moguće da neko ko je politički aktivista, i angažovan politički, radi u tim nezavisnim institucijama i kako se boriti protiv toga?

Drugo pitanje je ujedno i pohvala, mi smo mogli čuti od predsednika Republike juče da je napravljen novi program podsticaja za povećanje prirodnog priraštaja u Republici Srbiji. Znamo da je to jedan od najvećih problema naše zemlje i da je država rešena da se bori sa tom situacijom. Takođe, smo imali i podatak da je negde oko 53 hiljade ljudi za godinu dana manje u državi Srbiji nego što je bilo prethodne godine. Ta situacija naravno iziskuje reakciju države i raduje sama činjenica da će, kako je predsednik Republike rekao, da će se za svako prvo rođeno dete izdvajati oko 300 hiljada dinara ili nešto preko 2.500 evra, da će mladi bračni parovi imati čak i neku stimulaciju vezanu za kupovinu stanova.

Ono što je moje pitanje, jeste da li, verovatno ćete celovit program izneti narednih dana, ali da li recimo, država razmatra dodatne olakšice za trudnice i porodilje i za njihov radno-pravni status kada je u pitanju rađanje i stimulacija priraštaja. Hvala.

Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.05.2021.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovana predsednice Vlade Republike Srbije, uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, pre otprilike tri sada na svom fejsbuk profilu Marinika Tepić je postavila sledeće, citiram: „Dok čekamo privođenje Palme zbog podvođenja devojčica i žena, zašto novinari ne pitaju tužilaštvo šta radi, Dačića o blindama za dovoženje devojaka ili Vučića o druženjima u Bokeljki, umesto što prenose pomahnitalog Palmu. Tako se zatrpava ovo zlo“, kraj citata.

Dame i gospodo, da nije bolesno, ovo bi bilo smešno, a svakako je tužno. Možda je i dobro, jer je ova Đilasova seoska opajdara pokazala da jedino što zna jeste da širi podmukle laži po selu i ništa više od toga.

Postavlja se pitanje dokle ide granica bestijalnosti, bezobrazluka i pokvarenosti ove žene? Koje je to dno koje ona ne može dosegnuti? Pa, mi jedva čekamo da se oglasi tužilaštvo, da konačno stavi tačku na sve laži koje je ovo zlo izgovorilo.

Ova žena se sprda sa institucijama, sa ljudima, njihovim porodicama, sa građanima Srbije. Ne postoji niko koga ovaj Đilasov Pinokio neće provući kroz svoje blato. Pa, ona je nedavno ispred Višeg tužilaštva u Kraljevu rekla da je zadovoljna njegovim radom, a sada, pre tri sata, vidimo pita se šta rade. Ona je to isto tužilaštvo naterala da demantuje njene laži izrečene ispred zgrade samog tog tužilaštva o obećanju da će slučaj biti premešten u Tužilaštvo za organizovani kriminal. Jasno nam je da je lagala, da je htela da manipuliše Tužilaštvom u Kraljevu, da mu se naruga, da izvrši politički pritisak na ovu instituciju.

Ona podiže ulogu njenoj partiji pokera, jer su joj u rukama prazne karte. Nema svedoka, nema žrtava, jer je sve izmislila. Pri tome, ona nije tužila Dragana Markovića Palmu, jer zna da bi odgovarala za lažno prijavljivanje, već je Dragan Marković Palma reagujući na gnusne laži sam otišao u Tužilaštvo i tražio da se ispita istinitost njenih laži. Palma je tužio sve te lažove Đilasove i kriminalce i tražimo da institucije postupaju po tim tužbama.

Ova žena se kockarskim igrama ne kocka samo sa Draganom Markovićem Palmom, njegovom porodicom, ne kocka se samo sa emocijama i osećanjima građana Srbije koje je žestoko uznemirila svojim lažima, ona se kocka i sa ugledom naših institucija. Ona blati predsednika države, predsednika Narodne skupštine, ona blati svakog čoveka koji nije na Đilasovom platnom spisku i svakog od njih hoće da provuče kroz to svoje blato.

Moje pitanje vama, predsednice Vlade i vama gospođo Popović, kao ministarki pravde, jeste - da li postoje elementi krivičnog dela u ovoj njenoj izjavi na Fejsbuk profilu? Da li postoje elementi krivičnog dela u njenoj lažljivoj izjavi ispred Tužilaštva u Kraljevu? I, još jednom pitam, da li će nadležne državne institucije postupati po službenoj belešci iz decembra 2014. godine po prijavi Ive Đilas da je Dragan Đilas tukao nju i njenog oca? Ovde postoje žrtve, postoje svedoci, postoji krivac i to što su se oni nagodili, ako su se nagodili, ne oslobađa Dragana Đilasa krivice za porodično nasilje.

Postavljam i pitanje da li nadležni organi istražuju otkud Đilasu računi na egzotičnim destinacijama, da li je plaćao poreze i da li će mu ispitivati poreklo enormno stečene imovine? Mi iz JS smatramo da Đilasa nasilnika i tajkuna treba uhapsiti, da ne utiče na svedoke, da ne bi ponovio krivično delo nasilja u porodici i treba mu oduzeti pasoš da ne bi otišao u države sa kojima nemamo sporazum o ekstradiciji a na kojima je pohranio svoje skrivene milione. Hvala.

Trinaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.05.2021.

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa JS želi ovom prilikom da zatraži informaciju o nadležnim državnim organima o sledećem.

Naime, 7. decembra 2014. godine u Policijskoj stanici Vračar napravljena je službena beleška po prijavi bivše supruge Dragana Đilasa, Ive Đilas, po prijavi da je Dragan Đilas izvršio nasilje u porodici.

Naime, u toj službenoj belešci stoji da je Dragan Đilas 6. decembra oko 18.00 časova došao u stan Ive Đilas i njene porodice, da je napao Ivu Đilas, da je udario tasta, odnosno oca Ive Đilas, svog bivšeg tasta, da mu je naneo teške telesne povrede i da je pretio svojoj supruzi Ivi Đilas da će joj odrubiti glavu.

Po odlasku sa mesta na kome je vršio porodično nasilje i nasilje nad bivšom suprugom, Dragan Đilas je silazeći niz stepenice rekao nekom – pozovi policiju. To nam daje pravo da sumnjamo da je Dragan Đilas tim pozivom želeo da uz pomoć svog političkog i uz pomoć svog ekonomskog uticaja izvrši pritisak na nadležne državne organe i institucije.

Obzirom da je danas 2021. godina, tražimo informaciju da li se nešto po ovoj službenoj belešci radilo i preduzelo, ako nije, zašto nije, i tražimo da u tom slučaju, ako nije, da nadležni organi preduzmu sve zakonom dozvoljene i potrebne radnje.

Naime, radi se o predsedniku Stranke slobode i pravde, čoveku koji je osmislio lično, što preko svog radnika Marinike Tepić, i posejao više laži po Srbiji, nego što su poljoprivrednici posejali žita u poslednjih 10 godina. Oni za farmu kokošaka kažu da je mesto na kome se proizvodi droga. Oni blate funkcionere ove države, direktore javnih preduzeća, lokalne funkcionere, ali im to nije dosta i ništa im nije sveto. Oni nastavljaju u svom maniru da blate predsednika Republike, blate članove njegove porodice, smišljaju najgnusnije laži protiv dece predsednika Republike, a pri tome ne daju ni jedan dokaz i svoje laži plasiraju po medijima kao jednu krajnju istinu, baš kao i u slučaju Drana Markovića Palme.

Kao predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas misli da je sloboda da lažeš koliko hoćeš i šta hoćeš i da pri tom ne odgovaraš. On slobodu vidi kao slobodu da tuče, da preti, ucenjuje, upada i razbija institucije, a da za to ne odgovara. On pravdu vidi tako što su pravda njegove laži. Te laži uzima kao činjenice kojima on podiže optužnicu i po kojima on presuđuje i da nikome pri tom ne da za pravo da se brani. To je Đilasova sloboda i to je Đilasova pravda

E, pa neće moći, neće moći. Pravda je jedino u institucijama države Srbije, a nije ni u Draganu Đilasu, ni u Stranci slobode i pravde, ni u jednoj drugoj političkoj stranci. Tome jednom za svagda moramo stati na put i zbog toga tražimo od organa da reaguju za slučaj porodičnog nasilja i nasilja nad ženama u slučaju gde imamo žrtve, gde imamo svedoka, gde imamo počinioca, odnosno krivca, a to je Dragan Đilas. Pravda za Đilasovu ženu i tasta. Hvala.

Dvanaesta sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.05.2021.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe JS želim da zatražim sledeću informaciju.

Naime, Dragan Marković Palma je danas dao sledeće kratko saopštenje.

„Tebe Dragane Đilase i tvoje izvođače najprljavijih i najpodmuklijih radova, što su me lažno napadali pozivam da idemo na poligraf. Poligraf nije materijalni dokaz za sud, ali poligraf je detektor laži. Đilase, ja sam tebe tužio i tvoje izvođače prljavih radova, kriminalce, lažove i prevarante, a ne ti mene. Tako da ja čekam kada će da započnu sudski procesi, a vi sve vreme lažete u medijima kako sam ja nešto uradio što nisam.

Zato te zovem siledžijo Đilase da idemo na poligraf sledeće nedelje, zarad javnosti i građana Srbije da saznaju da li je to što ste vi sve vreme lagali o meni tačno. Ti si Đilase napravio šemu kako da politički profitiraš na najprizemniji način, pa si pokrenuo svoje kriminalce, lažove i prevarante.

Siguran budi siledžijo Đilase da nećeg politički profitirati, jer tebi je mesto u zatvoru, a ne meni. Ti si tukao suprugu i tasta, sa teškim telesnim povredama i ispred dece i rekao da ćeš da odrubiš sebi glavu.

Treba tužilaštvo i sudstvo da se bavi i time kako si zaradio te tolike pare i da građani Srbije saznaju. Siledžijo, pošto nećeš ti i tvoji izvođači prljavih radova na TV, pa si odbio da imamo duel i na tvojoj televiziji, evo Đilase pozivam te da idemo sutra na poligraf.“

Informacija koju tražim jeste da li su i dokle su stigli organi u istraživanju navoda koje smo svi mi ovde narodni poslanici već mesecima iznosili, ali ne samo narodni poslanici, već i javnost i građani Srbije, da li i dokle su nadležni organi istražili informacije o enormno stečenom bogatstvu Dragana Đilasa i o novcu koji je iznesen na račune raznih egzotičnih destinacija?

Drugo pitanje je da li je pokrenuta istraga u slučaju službene beleške iz decembra 2014. godine u kojoj Iva Đilas bivša supruga Dragana Đilasa je okrivila Dragana Đilasa da je tukao nju i njenog oca, naneo im teške telesne povrede i pretio bivšoj supruzi da će joj odrubiti glavu. Hvala.

Treće vanredno zasedanje , 23.02.2021.

Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, poznato je da je osamdesetih i devedesetih godina Holding industrija kablova - Jagodina bila jedan od zamajaca privrednog razvoja ne samo Jagodine i ne samo Pomoravlja, već jedan od najznačajnijih privrednih subjekata u Srbiji.

Krajem osamdesetih godina, početkom devedesetih u Holding industriji kablova radilo je skoro 10.000 radnika. Naravno, zbog svih dešavanja u našoj zemlji i okruženju, holding industrija kablova je zapala u ekonomske probleme i danas u industriji kablova radi nekoliko stotina radnika.

Mi kao poslanička grupa JS obratili su nam se radnici, odnosno udruženje radnika akcionara Holding industrije kablova – Jagodina, koja broji 2.500 članova i to udruženje je pokušavalo zadnjih godina i obraćalo se raznim institucijama od Privrednog suda u Kragujevcu, preko Ministarstva privrede, do Vlade Republike Srbije, kako bi našli put za ostvarenje prava stečenih iz radnog odnosa, radeći u Holding industriji kablova „Kablovi“ u Jagodini.

Tako da ću kao narodni poslanik iz Jagodine, prosto, želim da postavim pitanje Vladi Republike Srbije i da vidimo koji je to način, odnosno pitanje prvo je koji je organ, institucija, nadležan za sprovođenje UPPR, odnosno unapred pripremljenog plana i programa privatizacije Holding industrije kablova – Jagodine, koji je usvojen pre tri godine?

Drugo pitanje je kom organu, instituciji se radnici Holding industrije kablova – Jagodina treba da obrate u cilju zaštite svojih stečenih prava po osnovu radnog odnosa u ovom nekada veoma važnom i značajnom preduzeću?

Ovom prilikom bih samo hteo da kažem da se radi o više od 2.500 ljudi i da oni, prosto, traže odgovor koji je to put da oni ostvare svoja stečena prava. Hvala.