NINA PAVIĆEVIĆ

Socijalistička partija Srbije

Rođena je 1992. godine. Živi u Nišu.

Po zanimanju je master ekonomista.

Na izborima održanih 21. juna 2020. godine našla se na izbornoj listi "Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije (SPS), Jedinstvena Srbija (JS) – Dragan Marković Palma"

Po prvi put postala je narodna poslanica, a mandat joj je potvrđen 10.11.2020. godine.
Poslednji put ažurirano: 11.12.2020, 10:11

Osnovne informacije

Statistika

  • 25
  • 0
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Osamnaesto vanredno zasedanje , 14.02.2022.

Zahvaljujem, potpredsednice.

Uvaženi ministre, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, danas na dnevnom redu je predlog zakona kojim se obezbeđuje materijalna podrška mladima od 16 do 29 godina.

To je još jedna finansijska pomoć u iznosu od 100 evra. Prvih 100 evra ova grupa mladih je dobila pre samo dve nedelje. Ova mera i jeste zaštitna, jer se odnosi na otklanjanje posledica pandemija Kovid–19, ali je i stimulativna, jer ovim generacijama mladih dosta znači.

Kako su u pitanju mladi koji su uglavnom u procesu srednjoškolskog i visokog obrazovanja, zato će im ova vladina mera biti dodatni izvor prihoda koji može omogućiti i neko dodatno ulaganje u sopstveni standard.

Ono što je pozitivno jeste da se ova pomoć isplaćuje iz realnih izvora, odnosno prihoda budžeta, što govori, pre svega, o ekonomskoj snazi naše države, o njenoj makroekonomskoj stabilnosti, o privrednom rastu, rastu BDP-a sa najboljim pokazateljima u regionu.

Bez mladih nijedno društvo ne može računati na bolju budućnost i razvoj. Mladi su nosioci progresa, novih znanja, inovacija i uz starije, koji imaju spoj znanja i iskustva, sutra će moći da preuzmu odgovornost za budućnost.

Mladi su kreativna snaga i po difoltu su za socijalno pravednije društvo, ali da bi se uključili u društveni život i proces odlučivanja mora im se pružiti šansa. Tu šansu ova Vlada daje mladima kroz niz podsticajnih mera, počev od boljih uslova školovanja i studiranja preko većeg zapošljavanja i uslova za stvaranje porodice.

Ova Vlada i Skupština su se istinski posvetile budućnosti naše države i društva, donoseći zakone koji su dobri i nude perspektive. Na mlade moramo računati, ali ih i stimulisati da budu pokretači pozitivnih društvenih trendova i učiniti društvo boljim, jer mladost sama po sebi nosi drugačiji pogled na svet.

Danas na pretposlednjoj sednici Narodne skupštine u ovom sazivu želela bih najpre da se zahvalim svim kolegama narodnim poslanicima na saradnji. Verujem da zajedno delimo mišljenja da je ovaj saziv bio dinamičan, ali i dovoljno kreativan i odgovoran. O tome svedoči veliki broj usvojenih zakona i drugih akata, ali to potvrđuju i svi drugi oblici parlamentarnog rada - odbori, poslaničke grupe prijateljstva, delegacije u stranim organizacijama.

Naravno, posebno bih pohvalila dinamičnost, energiju, diplomatska iskustva i shodno tome sve rezultate koje smo zahvaljujući njemu postigli kao parlament. U pitanju je, naravno, predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić, koji je dao poseban svoj pečat ovom sazivu, a mi socijalisti smo nastojali da pratimo njegovu dinamiku i nastojali da damo svoj doprinos kao koalicioni partneri i stvaranje boljeg i socijalno pravednije društva.

Socijalisti su uvek na pravoj strani, na strani svog naroda, na strani socijalne pravde i na strani budućnosti.

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije će u danu za glasanje svakako podržati ovaj predlog zakona.

Zahvaljujem.

Šesnaesto vanredno zasedanje, 03.02.2022.

Zahvaljujem potpredsedniče, uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici.

Danas na dnevnom redu imamo više važnih sporazuma, od kojih bih se osvrnula na dva koja su u uskoj vezi a odnose se na upravljanje čvrstim otpadom i sporazum koji se odnosi na program za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji.

Kada govorimo o sporazumima o realizaciji projekta čvrstog otpada, jedan je naša Vlada zaključila sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, a drugi sa Francuskom agencijom za razvoj.

Ukupna vrednost projekta je 150 miliona evra koji je raspodeljen na ravne časti kofinansijera. U svojim dosadašnjim izlaganjima više puta sam ukazala na značaj klimatskih promena i ekologije.

Za prošli vek i savremeno doba karakteristične su ljudske aktivnosti koje su dovele s jedne strane do tehnološkog i ekonomskog progresa, ali sa druge strane degradiciji životne sredine, u meri da je zdrav vazduh postao privilegija. Ovaj problem je globalnih razmera i zahteva reakciju i saradnju svih država na svetskom nivou, ali i rešavanja svakog pojedinačnog lokalnog problema.

Veoma je važna ekološka osvešćenost svakog pojedinca, kako čovečanstvo ne bi bilo osuđeno na nestanak i u skladu sa tim mislimo globalno delujmo lokalno. Dugogodišnji strateški cilj Republike Srbije je i jeste članstvo u EU i veoma nam je važno da napredujemo na tom putu.

Ono što je danas značajno za sve nas jeste da smo krajem prošle godine otvorili „Klaster 4“ zelena agenda i održiva povezanost koja obuhvata četiri poglavlja između ostalog i Poglavlje 27, a to je životna sredina i klimatske promene.

Ovim se Srbiji otvara put da unapredi stanje životne sredine kroz veća ulaganja u zelene projekte. Upravljanje otpadom, što je i naša tema danas predstavlja sprovođenje propisanih mera za postupanje sa otpadom u okviru sakupljanja transporta skladištenja, tretmana, odlaganja otpada uključujući i nadzor nad tim aktivnostima kao i brigu o postrojenjima nakon njihovog zatvaranja.

Veoma je važno uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom koji podrazumeva dalji niz aktivnosti poput prevencije na stanje otpada, smanjenje količine istog, njegov tretman, transport, kao i monitoring. U našoj zemlji donedavno nije se pridavao veći značaj pitanjima sakupljanja odlaganja, a posebno preradi otpada.

Izvestan pomak na ovom planu se ostvaruje se u poslednjih par godina. Danas se još uvek ne može sa sigurnošću govoriti o strukturi i količini i pored velike količine prerađenog otpada smatra se da čak polovina ostaje u našim dvorištima, pored puteva, u koritima naših reka što je složićete se zabrinjavajuće.

Posmatrano u celini reciklaža otpada u našoj zemlji je nedovoljna a to je jedna od problema koji svakako moramo rešiti u bliskoj budućnosti, sa ekonomskog aspekta to je šansa da se u našoj privredi formira jedna posebna privredna grana koja će otvoriti prostor za nova zaposlenja, uvećanja profita i opšteg blagostanja.

Imajući u vidu da su troškovi realizacije ovakvih programa veoma visoki kao i da zahtevaju efikasan i efektivan sistem upravljanja otpadom, značiće nam podrška iskustvo naših partnera, pre svega Evropske banke za obnovu i razvoj kao i Francuske agencije za razvoj.

Ovaj projekat ima za cilj da obezbedi savremene sisteme za upravljanje otpadom, da doprinese višem nivou komunalnih usluga i odgovori na ekološki izazove i situacije u Sektoru čvrstog otpada širom naše zemlje.

Projekat se sastoji iz dva dela. U okviru prvog, predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Kaleniću, Somboru i Novoj Varoši, u okviru drugog dela predviđena je izgradnja još četiri regionalna centra ovog puta u Pirotu, Požarevcu, Inđiji i Sremskoj Mitrovici.

Ovim centrima gravitiraće više od 50 gradova i opština u našoj zemlji. Srbija je posvećena rešavanju pitanja upravljanja otpadom i zelenoj agendi, a otvaranje Poglavlja 27 je dodatni podsticaj u tom pravcu.

Iskoristila bih priliku da pohvalim grad Kruševac u kojem je rešeno jedno veliko ekološko pitanje gde je otvoreno najsavremenije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Ovo je jedna od najmodernijih postrojenja ne u Srbiji već i šire kojim je u potpunosti rešen problem prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda. U okviru ove deponije biće objedinjeno i prikupljanje i sav tretman komunalnog otpada za šest lokalnih samouprava Rasinskog i Topličkog okruga.

Kada govorimo o Sporazumu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i konkretno programu za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji, važno je reći da je Srbija zemlja u kojoj je poljoprivreda izuzetno važna delatnost sa značajnim učešćem o ukupnom BDP sa ukupno 6%.

Klimatske promene, sušni periodi, kao i ostale nepogode odražavaju se negativno na poljoprivredne prinose. Vode je sve manje, pa i u ovom segmentu jedan od ključnih mehanizama za adaptaciju na novonastale okolnosti i klimatske promene, izgradnja infrastrukture za navodnjavanje.

Više od 50% obradive površine je podložno opasnostima od poplava. Daljim radom i unapređivanjem sistema, stvoriće se nove mogućnosti ekonomska dobit i povećanje prinosa od useva. Korišćenje vodenih resursa za navodnjavanje poljoprivrednih površina i od nemerljivog značaja ne samo za poljoprivredu već i za nacionalnu ekonomiju uopšte. Posebno danas kada količina padavina i njihovih vremenski raspored postoji sve više ograničavajući faktor za organizovanje poljoprivredne proizvodnje.

Navedeni projekat između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj predstavlja drugu fazu programa za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji i odnosi se na izgradnju osnovne infrastrukture za navodnjavanje u Rumi i Sremskoj Mitrovici, u ukupnom iznosu od 15 miliona evra. Mogućnost za razvoj sistema navodnjavanja u Srbiji su velike, ali razvoj je u velikoj meri i zavisi od raspoloživih finansijskih sredstava.

Iz tog razloga veoma je važno potvrđivanje ovih sporazuma, jer ekološki biti čist biće imperativ u periodu koji je pred nama.

Iz toga će poslanička grupa SPS u danu za glasanje podržati sve predloge koji su na dnevnom redu. Zahvaljujem.

Četrnaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 22.12.2021.

Zahvaljujem predsedavajući, uvažena ministarka sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, zamenica šefa poslaničke grupe SPS je govorila o skoro svim zakonima koji su na dnevnom redu, a ja ću se ukratko osvrnuti na Predlog zakona o zaštiti intelektualne svojine.

Vreme u kome živimo karakteriše povećanje tempa promena u svim domenima života i rada. Kao što znamo promene u svetu koje veoma utiču na nas najvećim delom ne zavise od nas samih i mi ih ne možemo zaustaviti. Naravno, sve te promene donose sa sobom i probleme, bez obzira da li ih mi prevashodno opažamo kao šanse ili poteškoće, jer i najizazovnija šansa postaje problem koji trebamo rešavati čim sebi postavimo pitanje kako da iskoristimo šansu koja nam se ukazala, a da ona bude i ostane samo naša svojina.

Republika Srbija ima veliki potencijal da stane u red zemalja EU kada je reč o zaštiti intelektualne svojine. Paralelno sa našim institucijama i donošenjem novih izmena i zakona moramo izgrađivati i svest ljudi o samom značaju intelektualne svojine zbog toga danas i govorimo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine, jer većina zakona o intelektualnoj svojini je skori ista u svim zemljama samo se razlikuje u pojedinim detaljima.

Republika Srbija je zemlja relativno duge tradicije, pravne zaštite intelektualne svojine, jer je bila jedna od 11 država, utemeljivača Pariske konvencije za zaštitu intelektualne svojine, još 1883. godine. S obzirom na to da smo mi narod koji je dao takve velikane kao što su Vuk Karadžić, Ivo Andrić, Nikola Tesla, Mihajlo Pupin i mnogi drugi, ne smemo da se odnosimo nipodaštavajuće prema kreativnim ljudima kao i prema njihovim delima.

Kao osnovni razlog za izmene i dopune zakona ima upravo prenošenje nadležnosti utvrđivanja postojanja povrede prava intelektualne svojine, a naročito pravo na računarske programe, softvere i baze podataka, kao i sporedne aktivnosti poreske uprave. Dakle, radi se samo o prenošenju nadležnosti na Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

Imajući u vidu da postojeća aplikacija nije ažurirana od početka pripreme, kao i na veliki broj softvera, unapređenje postojeće aplikacije bi se izvršilo nakon obezbeđivanja sredstava u budžetu 2023. godine. S obzirom na to da je ministar Mali već objasnio koje su izmene i dopune zakona, samo ću podsetiti da je intelektualna svojina jedna civilizacijska tekovina, nastala kao rezultat kreativnih ljudi kao što su pisci, kompozitori, pronalazači, koji se bave stvaralačkim radom i koji prosto moraju biti nadređeni za taj rad, ali da se rezultat njihovog rada štiti normama intelektualne svojine.

Danas je intelektualna svojina razvijena u jednu široku kompleksnu oblast, oblast prava na kojoj počivaju čitave svetske industrije. Ceo ovaj sistem je upravo zamišljen da bi stimulisao stvaralaštvo, istraživanje i razvoj. U procesu u kome se inovacije i ideje pretvaraju u stvarnost, istraživački rad i razvoj intelektualne svojina ima presudnu važnost. Svaki autor ima pravo da uživa u benefitima svog rada, u stvaranju inovacija, odnosno u konačnom uspehu, što znači da svako treba da ima apsolutno pravo da odlučuje ko, kako i na koji način može da koristi njegovu intelektualnu svojinu.

Kao vrsta nematerijalnog ulaganja u biznis, intelektualna svojina obuhvata sve naše ideje, izume, tvorevine i poslovne tajne koje daju prednost u odnosu na konkurenciju na tržištu. Sami smo svedoci i često čujemo da kršenje intelektualne svojine nije samo zločin bez posledica, jer se sa krivotvorenjem i piraterijom susrećemo vrlo često što može da naruši ugled naše zemlje, kao pravne države.

Adekvatna zaštita intelektualne svojine je ključan preduslov ekonomskog razvoja naše zemlje, ali dokaz i posvećenosti Republike Srbije pristupanju EU. Kada se okrenemo iza sebe, sve ono što vidimo je nekada bila ideja, a sada je stvarnost. Budućnost nam nudi neke nove tokove, a mi smo tu da se sa njima hvatamo u koštac. Danas su to vrhunsko unapređeni softveri koji imaju za cilj brže i efikasnije poslovanje. Zato je naš zadatak da se za oblasti intelektualne svojine uspostave pravila koja se moraju poštovati.

Vlada Republike Srbije i svi mi radimo na tome da se jasno definišu granice dozvoljenog i savesnog postupanja u ovoj oblasti. Usvajanjem ovih izmena i dopuna zakona dokazujemo da smo zemlja otvorena za uvođenje visokih standarda zaštita intelektualne svojine jer je Srbija i do sada implementirali veliki broj međunarodnih konvencija iz ovih oblasti.

Na kraju, složićete se da zaštita intelektualne svojine ne štiti samo nečiju intelektualnu svojinu već da ona vredi onoliko koliko doprinosi boljem standardu i životu ljudi, odnosno čitavom društvu. S toga će poslanička grupa SPS u danu za glasanje podržati sve predloge zakona.

Nema govora na sednicama odbora.