MILAN RADIN

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Milan Radin je do sada jednom bio narodni poslanik, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine.

U 12. sazivu bio je član Odbora za evropske integracije, kao i zamenik člana Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo. Takođe, bio je član Pododbora za informatičko društvo i digitalizaciju.

Tokom 12. saziva proveo je 638 sati na redovnim zasedanjima Skupštine, i učestvovao u glasanju o 413 akta i za sve akte je glasao “za”. U plenumu se obratio tri puta, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 73. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE. Član je Odbora za evropske integracije, i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbor za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije.

BIOGRAFIJA

Rođen 1988 u Beogradu, završio Fakultet za evropske pravno političke studije u Novom Sadu. Postdiplomske studije je pohađao na FTN/IMM.

Bio je zaposlen kao izvršni direktor Male Mlekare, i kao ovlašćeni predstavnik osnivača u Skupštini akcionara Elektrovojvodine.

Bio je zastupnik mlekare u Čurugu i Kogitatum centra, a jedno vreme bio je i član nadzornog odbora Novosadskog sajma, te član upravnog odbora Fondacije "Svetozar Miletić".

Polaznik je obrazovnog programa Beogradske otvorene škole "PolitiKAS", generacija 2014/15.

Član je Srpske napredne stranke i član Saveta za privatne preduzetnike gradskog odbora stranke u Novom Sadu. Bio je deo delegacije Unijе mladih Srpske napredne stranke na XII kongrеsu Evropskе narodnе partijе (YEPP) u Atini.
Poslednji put ažurirano: 02.09.2022, 14:00

Osnovne informacije

Statistika

  • 2
  • 22
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2022.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Lično sam protiv ovog amandmana. Donekle bih mogao da razumem da ga je neko drugi podneo, ali mi sada ovde da raspravljamo o potrebi jednog novog ministarstva, s obzirom da jedini razlog za uvođenje takvog ministarstva bi bilo to što je predsednik stranke Vuk Jeremić napravio takve probleme Srbiji da mi sada uopšte moramo da diskutujemo o tome šta je potrebno, jer mi se sada ovde igramo dobrog i lošeg policajca. Šta, Vuk je dobar Šiptarima, onda dobijemo naslovne strane: „Hvala, Vuče“ i on poklanja njima Kosovo, a sada pričamo da ćemo imati ministarstvo koje će ga vratiti.

Takođe ne razumem kako ministarstvo za Kosovo i Metohiju može da se bavi vraćanjem hiljadu vojnika na teritoriju Kosova i Metohije. Malo ste tu ostali nedorečeni. Kada kažem malo, mislim naravno na malo više, jer to je čist populizam koji viđamo ovde u zadnja dva dana. Moram da kažem da ovo više nije ni simulacija politike sa strane opozicije. Ja sam očekivao makar neku simulaciju nečega, neke ideje, a ovo je nešto što je Bodrijar opisao kada pokušavate sa totalnim nedostatkom i prazninom da prikažete neku pojavu. Isprazno, ispraznost. Ne govorimo više čak ni o onoj najgoroj demagogiji, nego govorimo o ispraznosti.

I sad, u redu, kažete – ministarstvo će se time baviti. Kao da se pre niste time bavili. Pa za vreme prethodnih vlasti mi smo imali samo priznanja dela naše teritorije od strane drugih država. Od 2012. godine do sada mi imamo samo otpriznanja. Hoćete da kažete da se niko nije time bavio. A ko je doneo sva ta otpriznanja? Šta, ona su se sama od sebe desila? Hajte, molim vas, razumem potrebu nekad i za ovakvim amandmanima, razumem skroz potrebu da kažete nešto, ali makar to nešto da bude smisleno. Jer ako deo vas iz vaših poslaničkih grupa kaže da ima suviše ministarstava u ovom zakonu, a sad tražite još jedno dodatno.

Juče i danas čitav dan slušam koliko ima ministarstava u Holandiji, koliko ima u Japanu, koliko ima u Austriji, koliko ima u Nemačkoj. Onda se opet izgubite, zaboravljajući da kažete da Japan ima manje ministarstava, ali Japan ima 47 perfektura, svaka ima svoju skupštinu i opet svoju vladu. Austrija ima, ako se dobro sećam, valjda devet saveznih jedinica, gde opet svaka ima svoju vladu i svoja ministarstva. Nemačka ima 16 saveznih država. Čista demagogija gde se uplićete u stvari u koje uopšte ne bi trebalo, u koje jedna opozicija koja pokušava da bude konstruktivna ne bi trebalo da se upliće.

Ja vas molim, pogotovo molim predstavnike stranaka za vreme čije vlasti je deo Srbije proglasio nezavisnost, uz tuđu podršku, koju su tada sakrili, nemojte to raditi, bavite se drugim stvarima, dovoljno ste se vi bavili Kosovom i Metohijom. Nemojte više, molim vas. Ostavite to da se radi sada na jedan ozbiljan i odgovoran način, a ne opet da šaljete negde vojsku. Hoćete li vi ići? Ja ću ići. Ja sam u tim godinama, meni će to možda zapasti i ja ću ići. Ali sad da mi vi govorite, na neki neodgovoran način, hajde malo makar da se uozbiljite kada pričate o Kosovu i Metohiji, da ga ne koristite baš svaki put za jeftino potkusurivanje, za demagogiju i za slično. Suviše je ozbiljna tema, ljudi tamo žive. Srbi tamo žive. Nemojte, molim vas. Hvala vam, predsedavajući.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2022.

Replika predsedavajući, zahvaljujem.

Dosta smo čuli danas od gospodina Aleksića o Kosovarima, a sada opet on još jednom podvlači tu tezu, s obzirom da je to za njega Kosovo. Za mene je to uvek bilo Kosovo i Metohija. Kosovo i Metohija je deo Srbije, Kosovo je ono kako institucija u Prištini oslovljavaju svoju samoproglašenu republiku. To ste očigledno pokupili, slušajući njih.

Ako hoćete da mi kažete da se status promenio, za mene je nepromenjen, za mene je i dalje Kosovo i Metohija deo Srbije, šta god vi uradili. Kada ste vi to izmestili iz UN, iz međunarodnog foruma, gde smo imali značajnu podršku u Brisel, ne obrazlažući zašto. Predsedavajući, oni sada nama o tome pokušavaju da spočitaju, njihove greške. Pokušavate to da inputirate drugima, ja vam kažem, nemojte se više time baviti, pokazali ste svoje.

Nažalost, nažalost mene, na žalost građana Srbije, a najviše nažalost Srba koji žive na Kosovu i Metohiji. Sve ono što ste vi uradili je dovelo do sve teže situacije i bilo kakav vaš predlog ne pokazuje, ni sa čim sadržinskim i suštinskim da može da popravi to, pokazuje ispraznost. Ne pokazuje, čak ni vaše kajanje, jer da biste osetili kajanje morate biti racionalni povodom toga. Vi niste bili, vi ste bili tu racionalni povodom drugih vaših interesa.

Kada ćemo saznati koji su oni bili, a pretpostavljam da će pre ili kasnije opet neki šiptarski list objaviti. Sada, da li su te pare išle preko Patrika Hoja ili nekog drugog, saznaće se. Ako nište drugo istorija će makar pokazati, kao što će i pokazati ko se borio za Srbiju celovitu. Hvala vam.

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.12.2021.

Zahvaljujem se, predsedavajuća.
Slušajući kolege, ne želim da se ponavljam, ali moram da ponovim ono što je i premijerka rekla, da Evropska unija jeste naš najveći spoljnotrgovinski partner, da Evropska unija jeste jedna od najvećih donatora, da Evropska unija jeste nešto ka čemu mi stremimo i ja se nadam, da izrazim svoje nadanje, da tako nešto neće biti još mnogo daleko. Ali opet, s druge strane, moram da kažem da sam pročitao ovaj izveštaj i da ima par stvari koje nisu baš u saglasnosti sa onim što smo slušali i što slušamo od naših evropskih partnera, sa onim što smo mi ovde radili.
Želeo bih samo da skrenem pažnju na stranici 39 gde se kaže, pazite, sada ovde pričamo o zvaničnom Izveštaju Evropske komisije, na stanici 39 gde stoji, Izveštaj koji je rađen na osnovu istraživanja jedne nevladine organizacije, koji kaže da je preko 93% vremena u medijima posvećeno vladajućoj koaliciji.
I sada, ja jesam jedan tvrdoglav čovek, morao sam da nađem koji je izveštaj u pitanju, ko ga je pisao, ko ga je radio, i našao sam. To istraživanje je zapravo osam slajdova u Power Point-u. Meni je vrlo žao što se tako nešto našlo u Izveštaju, zvaničnom Izveštaju, opet podvlačim, Evropske komisije. Ne verujem, stvarno ne verujem da je to nešto što ima veze sa ljudima iz evropske misije, pogotovo da nema veze sa ljudima u Briselu, iz prostog razloga što sam imao priliku tamo i da radim i da komuniciram sa njima i znam sa kakvom predanošću i radom oni prilaze ovakvim izveštajima, da to nije nešto sa čime se olako radi.
S druge strane, a povezano sa ovim, čisto da napomenem, na 107. stranici istog izveštaja, ovo bih stvarno želeo da pročitam, objasniću vam i zašto, kaže: „RTS još uvek ne ispunjava svoju obavezu da kao nacionalni emiter obezbedi dovoljno relevantnog sadržaja za sve nacionalne manjine. Sadržaj namenjen nacionalnim manjinama je ograničen na samo jednu informativnu emisiju na albanskom na RTS2“.
Ja sam iz Novog Sada, i ministarka Čomić je isto, i ja sam odrastao uz RTV, tada se zvao NS Plus, u moje vreme, a pre toga Radio-televizija Novi Sad. Mogu vam reći da to pričamo sada o emiteru koji emituje na deset jezika, od toga su devet jezici nacionalnih manjina – mađarski, slovački, rumunski, ukrajinski, romski, bunjevački, propustio sam neki sigurno, neko će me ispraviti.
Ono što mi je posebno zastrašujuće ovde jeste što se ova ista rečenica u istoj formulaciji našla i u prošlogodišnjem izveštaju, s time da kako je sada u ovom izveštaju na stranici 107, a u prošlogodišnjem je bila na stranici 120, ako se ne varam. Isto ovo sam bio prinuđen da pomenem i ambasadoru prethodnom gospodinu Semu Fabriciju i dobio sam uverenje da će tako nešto biti ispravljeno, jer ja ne mogu da verujem da tako nešto i dalje stoji ovde.
Svi ovde znamo, i ljudi koji su na galeriji i koji ovo slušaju znaju da tako nešto nije istina, ali na našu veliku žalost, to se nalazi u zvaničnom izveštaju. To je ono, gospođo Brnabić, što ste vi pričali o duplim standardima. Da, znam, jasno mi je, nemojte me pogrešno shvatiti, ja ne verujem da ima mnogo većih evrofanatika u ovoj sali od mene, evrofanatika, tako se to zove. Ja stvarno verujem da je naše mesto u Evropskoj uniji i da je to naša budućnost, ali na ovako nekim stvarima moramo svi zajedno raditi.
Bojim se da ovo nisu jedine greške. Recimo, uzmimo primer, stranica 124 Izveštaja, isto kao i stranica 71, što se tiče energetske efikasnosti i prelaska na zelene energije. Ko god da je pisao ovaj izveštaj je definitivno zanemario odluke Evropske komisije s kraja 2016. godine, kada je britanskom „Draksu“, jedna velika elektrana, postrojenje veliko u Velikoj Britaniji, dat carbon neutral status, da nije zagađujući, iz jednog prostog razloga zato što radi na pelet, znači na biomasu. Problem je samo što ta biomasa dolazi iz Kanade i Južne Amerike, prelazi okean brodovima. I opet, ako se ja ne varam, proces sagorevanja je proces sagorevanja, šta god da vi palili, vi palite. Nisam samo ja to zaključio. Na kraju, ako se ne varam, ove godine se saznalo da je zapravo isti taj „Draks“ najveći zagađivač u Velikoj Britaniji.
A opet, ako ćemo da kažemo da je biomasa obnovljiva, mislim, i ugalj je onda obnovljiv, pogotovo imajući u vidu stepen obnove Amazona i ostalih šuma iz kojih dolazi to. Opet, ne verujem da ovako nešto treba da nas obeshrabri. Štaviše, ovako nešto treba da nas natera još malo više da radimo, da radimo sa našim partnerima iz Evropske unije, da radimo sa našim partnerima iz Brisela, sa prijateljima, jer ne verujem da je njihova krivica što se ovako nešto našlo u Izveštaju. Verujem da je to krivica domaćih podizvođača, ako mogu tako da se izrazim. Nadam se da će sledećem izveštaju biti posvećeno malo više pažnje od strane onih koji ga sastavljaju, jer ipak proces priključivanja nije mala stvar.
Proces priključivanja je izuzetno značajan za našu zemlju, jednog dana verujem da će biti značajan i za Evropsku uniju, kada se konačno priključimo, kada dođemo do te faze. Do tada ostaje nam da radimo na tome, ostaje nam da budemo posvećeni svemu tome, a znam da je ova Vlada apsolutno posvećena procesu priključivanja Evropskoj uniji i evropskim vrednostima, što se videlo iz prethodnih izlaganja govornika.
Opet se izvinjavam što sam ja morao da budem taj koji je donosilac, kako da kažem, ne baš loših vesti, ali neko ko je morao malo da uđe više u te detalje i ja se opet nadam da će sledeći izveštaji malo više održavati realnost, opet ne mogu da kažem, da ovde nema toga poglavlje o ekonomije je odlično opisano. Meni je drago da EU prepoznala ekonomski zamah i to se ovde i govori, da je Srbija u globalnoj krizi koja je pogodila svet zbog pandemije Kovid-19, zadržala svoj ekonomski uspeh samo zahvaljujući prethodnom zamahu koji je bio silovit. Drago mi je što prepoznaju ogroman pad nezaposlenosti u Republici Srbiji, kao i rast BDP.
Nadam se da će tako nešto biti vidljivo i u narednim izveštajima Evropske komisije, pogotovo u oblastima ljudskih prava gde su nesumnjivo napravljeni ogromni uspesi i pomaci i koraci, u oblasti slobode medija. Ne bih sada suviše u to ulazio, ima ovde još par stvari koji baš najbolje ne oslikavaju stanje, recimo se piše, opet obeleženo, oko kulture, sloboda umetničkog izražavanja. Tu su date neke zamerke. Tu nije data zamerka na kreativni bes kakav je iskazao gospodin Vidojković. Mislim, opet vidimo tu duple standarde čak i u našem društvu.
Tako da ostaje mi samo da se nadam da će biti prepoznata, opet ponavljam, znam, ali šta ću, da će biti prepoznata sve to u narednom izveštaju Evropske komisije i da će biti značajno, značajno bolji pogotovo što se tiče nekih ovih stvari. Hvala vam puno.

Imovinska karta

(Novi Sad, 08.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 120000.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 120000.00 RSD 01.08.2022 -