MARIJAN RISTIČEVIĆ

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Marijan Rističević je bio narodni poslanik sedam puta do sada. Prvi put je izabran za poslanika 1998. godine, u četvrtom sazivu, a zatim i petom, od 2001. godine. Nakon pauze, ponovo je izabran za narodnog poslanika u devetom sazivu, 2012. godine, a zatim i u naredna četiri skupštinska saziva, tako da je na funkciji narodnog poslanika neprekidno od 2012. godine do danas.

U petom sazivu bio je predsednik poslaničkog kluba KV – Srpski pokret otpora sa Kosova, mandat mu je poništen 2003. godine nakon što je njegova stranka isključena iz Koalicije Vojvodina, čiji deo je bila.

U 11. sazivu bio je predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu lokalnu samoupravu.

U 12. sazivu bio je predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, kao i član Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Tokom 12. saziva redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 600 sati, 126 puta se obraćao u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja nije učestvovao, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovao je jednom. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 343 puta, od čega je za 331 akt glasao “za”, a za 4 se izjasnio kao “uzdržan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 29. na listi Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, član Odbora za zaštitu životne sredine, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Takođe, bio je i član Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 29. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe PS - NSS - USS – RS, da bi po gašenju ove grupe postao deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane. Predsednik je Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i član Odbora za zaštitu životne sredine. Takođe, član je Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i Radne grupe za unapređenje izbornog procesa.


BIOGRAFIJA

Rođen 01. marta 1958. u Novim Karlovcima. Završio je Višu školu organizacije rada.

Od 1979. do 1985. radio je u Industriji motora i traktora (IMT), a od 1986. se bavi zamljoradnjom na svom imanju.

Tokom 2000. godine privođen je dva puta kao aktivista Otpora.

U septembru 2004. godine izabran je za predsednika Skupštine Opštine Inđija, a 5. oktobra 2007. godine je smenjen sa ove funkcije, pošto je optužen da je povredio Poslovnik.

Od osnivanja 1990. godine član je Narodne seljačke stranke, koja je 1996. prerasla u Koaliciju Vojvodina, gde je vršio funkciju sekretara. Godine 2003. iz Koalicije je isključena Narodna seljačka stranka, a sa njom i Rističević. Od 2002. godine predsednik je Narodne seljačke stranke.

Dva puta je učestvovao na predsedničkim izborima u Srbiji. Prvi put na neuspelim izborima u novembru 2003. kada je zauzeo četvrto mesto sa 72.105 ili 2,86 odsto glasova birača, zatim i na predsedničkim izborima u junu 2004. kada je osvojio 10.198 ili 0,33 odsto glasova birača.

Član je Upravnog odbora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Živi u Novim Karlovcima kod Inđije.
Poslednji put ažurirano: 22.09.2024, 15:22

Osnovne informacije

Statistika

  • 192
  • 24
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Dame i gospodo narodni poslanici, pažljivo sam slušao, posebno poslanike sa druge strane.

Ja sam 2014. godine, postao predsednik Odbora za poljoprivredu i nasledio na određen način poljoprivrednu politiku koja se vodila do te godine.

Dakle, IPARD nula. Nula. Zapeli pregovori, ne pitajte. Znači, bez ikakve šanse da se u dogledno vreme ostvare ta sredstva i taj program ali tadašnji premijer uz podršku nekih od nas je uspeo da kvalifikuje zemlju za IPARD.

Šta je problem sa IPARD-om? Problem je u tome što u njihovo vreme nije bilo ni IPARD-a, a ni nekih nacionalnih mera da su one iznosile svega devetnaest milijardi dinara.

Danas su nacionalne mere, a to je jedan od razloga zašto se IPARD manje koristi, nacionalne mere preko milijardu evra, znači 117 milijardi su suvi podsticaji plus iz Ministarstva finansija sredstva za gorivo 5.000 po hektaru.

To je jedan od razloga zašto se IPARD slabije koristi, jer su kontrole velike, a nacionalne mere izdašne, pa se većina milionera opredeljuje za nacionalne mere umesto za IPARD.

Ovde se govori da je mali posed problem. Nije tačno. Evropska unija kada je posmatrate tako treba da znate da dve trećine posreda je manje od pet hektara, a gotovo polovina manja od dva hektara. Dakle, mi moramo da napravimo takmičarsku poljoprivredu koja ima šanse da se takmiči.

Ovde je rečeno da smo mi izgubili neka poljoprivredna gazdinstva ili izgubili smo 9,9 ljudi, stari ljudi umiru, sela su stara, gradovi su prepuni, da se ne lažemo. Dakle, gradovi su upili stanovništvo uglavnom sa sela i uglavnom stanovništvo koje gubimo je seosko stanovništvo.

4/2 JD/IR

Da li znate koliko je Evropska unija izgubila gazdinstava? Od četrnaest miliona izgubila je preko pet miliona, sada ima samo devet miliona.

Dakle, postoje svi uslovi da ukoliko iskoristimo na pametan način nacionalne mere, plus IPARS mere, da možemo da napravimo takmičarsku poljoprivredu i da se takmičimo na evropskom tržištu, kao što se takmičimo na CEFTA tržištu.

Mnogi od njih nas ogovaraju, Albanija, paradajz i tako dalje. Da li znate da odnos uvoza i izvoza poljoprivrednih prehrambenih proizvodima Srbija CEFTA pet ili šest jedan u našu korist. Na svaki dinar uvoza iz Albanije mi izvezemo pet do šest dinara ili evra izvoza. Jedan prema šest u našu korist.

Pojavljuje se tu razni mudraci iz antinarodnog pokreta koji kažu – to sa Albanijom treba raskinuti, sa Makedonijom, iako nam to daje 1,5 milijardi viška.

Mi moramo da specijalizujemo naša poljoprivredna gazdinstva i da napravimo tu poljoprivrednu politiku.

Ali Bože moj, kao što ništa nisu uradili do 2012. godine, tako sada aktivno sprečavaju neku poljoprivrednu politiku koja je bila daleko bolja zato što koriste udruženja građana poljoprivreda koja su njima naklonjena da blokiraju puteve i teraju Vladu da podržava isključivo programe koje ne donose veliki profit, biljnu proizvodnju i tako dalje, koja nam donosi profit u poljoprivredu.

Dakle, na određeni način su smetali ranije, sada smetaju još više „ludovoljavanjem“. Od poljoprivrednika prave drumske razbojnike i to podržavaju.

Govore o sredstvima, kaže – odu naši seljaci i vide milionere u Evropskoj uniji. Okej, odu u Hrvatsku, vide milionere, tako su rekli. Da li oni znaju da oni imaju milionere? Da li znaju koliko je Kokanović dobio novca? Preko dvadeset miliona dinara. To je njihov Kokanović, jel tako? Da li je njihov Pajić dobio preko trideset miliona dinara? Ili onaj iz Knića dobio preko pedeset miliona dinara, oni što su protiv litijuma, veliki zaštitnici životne sredine? Kad smo postavili kontrole ispostavilo se da po pitanju zaštite životne sredine ne ispunjavaju uslove, niti su imali jame za osoku, niti su imali platformu za đubrivo i tako dalje. Nisu ispunjivali uslove da dobiju te milione dinara.

Onda su oni krenuli u zaštitu tih takvih poljoprivrednika koji su njima naklonjeni i svaki čas blokiraju puteve.

Ovde se pozivaju na Martu Kos, na Piculu, na Bartulicu, itd., pred kojima su davali zakletvu u Briselu posle biciklističkih trka i tako dalje.

Kaže – zabrinuta je. Ona zabrinuta. Ja sam zabrinut za Evropsku uniju. Dakle, ona kao kadar Staneta Dolanca, najcrnje državne bezbednosti u vreme komunizma je njima reper. Dakle, ona je zabrinuta za Evropsku uniju. Pa, kada je ona neki funkcioner u EU, ja sam zabrinut i za EU.

Zamislite državne zajednice koje su Hrvatska, Slovenija, zamislite državne zajednice u kome je Marta Kos, Picula, Bartulica, zamislite perspektivu takve EU.

Ja sam zabrinut za EU, tamo gde su Hrvatska i Slovenija državne zajednice propadaju. Zato sam iskreno zabrinut za EU.

Evropski narodi će doživeti ako ovako nastave sudbinu Srba sa Kosova. To mogu da se kladim za dvadeset godina. Vi to znate kao i ja ali ćutite.

Vi znate da bi nas sutra primili u EU da koristimo ove fondove. Sutra bi nas primili samo da priznamo Kosovo, otpišemo Republiku Srpsku i ne brinemo o srpskom narodu u Crnoj Gori i na drugim mestima. Sutra bi bili primljeni.

4/3 JD/IR

Onda se vi pojavite i kažete – jao, pa vi nećete biti na vlasti kada budu ovi fondovi, kada uđemo u EU. Pa, sutra bi mi koristili to da uradimo ono što vi obećavate da ćete uraditi, ali mi nećemo da priznamo KiM, bez obzira što je tu jedan primerak ugovarao datum kada Šiptari treba da proglase nezavisnost. Mi to nećemo uraditi jer nismo Indijanci. Nismo mi vi. Nismo Indijanci da prodamo zemlju za đinđuve. To da vam bude jasno.

Na kraju, ako mislite da na takav način uđemo u EU i da koristimo ta sredstva, mi bi to mogli ali nećemo. Vi to hoćete i kažete – nećemo mi biti na vlasti. I da ne budemo na vlasti, kada budemo koristili kao zemlja te fondove mi nećemo biti sebični. Nećemo kao vi tražiti da se ukinu i zamrznu ti fondovi zato što smo mi opozicija, mi to nećemo, vi hoćete zato što među vama ne da ima izdajnika, ima veleizdajnika. Hvala.

5/1 GD/MP 10.45 – 10.55

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, od 2003. do 2012. godine imali smo tri puta parlamentarne izbore. U poslednjih 13 godina u Srbiji smo imali šest puta izbore parlamentarne i tri puta predsedničke. Ja se sećam 2011. godine da smo samo godinu dana ranije tražili izbore, a da pri tome nismo tražili poverenje Vladi, da sprečimo izbore. Znači, oni koje traže izbore, sprečavaju izbore. Baš mi nešto čudnovato. Mi smo samo godinu dana tražili izbore ranije gde nijedan opozicioni medij nije postojao sem što je Đukanović bio na „Radio Fokusu“, nijedan opozicioni medij. Takvi smo hteli da izađemo na crtu i oni to nisu dozvolili, a danas pominju izbore.

5/3 GD/MP

Što se tiče poljoprivrede, govornik koji je pokušao nešto da replicira, uglavnom je poljoprivredu video kada je vršio veliku nuždu. U suprotnom ne bi znao razliku, recimo, između ječma, pšenice, kukuruza, bilo koje poljoprivredne kulture, ali bože moj. Neznanje ne opravdava. Ono što smo mi uradili u poljoprivredi, da smo sa 19 milijardi došli na 117 milijardi podsticaja. Oni u svoje vreme 117 milijardi nisu dali za 12 godina svoje vladavine.

Tačno je da sam ja podržavao Zorana Đinđića, a bio je i Branko Pavlović tu, pa može da posvedoči. Posle ubistva Zorana Đinđića, koga su ubili da bi napunili džepove divljom predatorskom privatizacijom, da su odma u „Sablji“ prodali DIN, DIV,

„Sartid“, „Bor“ i druge firme, prodali banke, doveli trgovinske lance. Sve su uradili. Divlja privatizacija itd. Ja tvrdim da su oni politička pozadina ubistva Zorana Đinđića. Branko Pavlović, njegova grupa i ja smo izašli iz takve vlade. Nismo hteli više da podržavamo, a oni su nastavili to i napunili džepove, uključujući jednog njihovog lidera koji je vodio tu izbornu listu sa 619 miliona evra.

6/1 TĐ/CG 10.55 – 11.05

Što se poljoprivrede tiče, seosko stanovništvo stari i zbog toga sam zabrinut. Inače sam optimista. Pre ili kasnije, mi ćemo biti članovi EU, ali ponavljam – sutra bi bili kada bi otpisali Republiku Srpsku, srpski narod u Crnoj Gori, kada priznali Kosovo i Metohiju, na šta su oni spremni, jer su sa Šiptarima dogovarali datum kada Šiptari da proglase nezavisnost. Takvi su spremni na sve, spremni su da prodaju zemlju za fotelju, što su već činili te 2008. godine. Mi to nećemo činiti. Ponavljam, mi nismo Indijanci, kao oni, da prodamo svoju zemlju za đinđuve. Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja sam očekivao da po ovom zakonu, recimo gospodin koji je nekada imao neka patriotska obeležja, kaže o trgovini ljudima, kako su to Srbi na KiM u delovima ulazili u EU. Ja sam očekivao da bude malo patriota, ali čovek koji sedi sa ljudima koji kažu da je u Srebrenici bio genocid, koji kažu da je Kosovo jedna lažna država, da treba priznati nezavisnost, čovek koji otpisuje Republiku Srpsku, sedi sa onima koji su protiv Svetog Save, protiv Srpske pravoslavne crkve, koji su protiv patrijarha, nema šta nisu uradili antisrpsko, on danas sedi sa njima i nas za nešto optužuje.

Dakle, rekao je da je, verovatno je mislio na Aleksandra Vučića, diktator. Da je Aleksandar Vučić diktator, ti ne bi tako govorio. Da je on diktator, ne bi vi imali više hiljada javnih okupljanja. Da li vi znate uopšte šta je diktatura? Naravno da ne znate. Vi činite sve da dokažete da je Srbija poslednja zemlja u kojoj diktature ima. Ono što vam je on tolerisao, niko vam na svetu ne bi tolerisao. Mnogi od vas bi bili u nekim apsanama, zatvorima, itd. Vi treba u ruku da poljubite Aleksandra Vučića šta vam sve toleriše. Hvala.

28. sednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 06.04.2026.

E, zahvaljujem ovako. Odbor preporučuje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, još privrede, eh, da posveti maksimalnu pažnju provlečnoj setvi koja je to, u toku i zaštiti useva i voća radi postizanja što boljih prinosa. To je predlog zaključka. Glasamo. Molim?

Ma, nije bilo više nikog prijavljeno. Devet za. Protiv?

Nema, uzdržanih?

Nema. Saopštavam da smo usvojili zaključak. Zahvaljujem svima. Zaključujem, koja je sednica? Dvadeset osma sednica.

28. sednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 06.04.2026.

Zahvaljujem. E, sad ovako. Prekoračili ste vreme, ali vas neću kazniti, nego ovako. Ne ide nafta iz Hrvatske, nego kroz Hrvatsku. To da je jasno.

To naša je nafta. Oni nama naplaćuju transportne troškove i još šta i nafta je ovde sagrađena s parama SRPRJ, znači zajedničkim novcem svih jugoslovenskih tadašnjih republika. E sada, pošto ja neću dugo da diskutujem, ja ću samo s obzirom da su gospoda ili drugovi, ah zainteresovani za zdravlje ljudi. Ja toliko to cenim. Toliko to cenim tu brigu za zdravstvenu zaštitu našeg stanovništva, za bezbednost hrane, za zakon koji smo mi usvojili, jel tako, o bezbednosti hrane i tako dalje.

Ali, čisto treba da se ograde od neke stvari, pa ću ja navesti jedno, kaže. Veštačko đubrivo je uvezeno od 2009. do 2011. godine. Imalo je tri puta veći nivo radioaktivnosti od dozvoljenog đubriva.

Eh, kaže, verovatno je završilo na njivama, a gde će drugo. Nisu ga sigurno sipali u političke stranke, a posledice će se tek će se utvrditi. Ovo je vest iz, eh, tih godina kaže, a posledice će se tek utvrditi. Agencija za zaštitu od jona, jonizuj, jonizujućeg zračenja mimo zakona izdavala mišljenje za uvoz takvog đubriva, kažu u nadležnom ministarstvu. U poslednje dve godine i tako dalje i tako dalje.

'nači uvezeno je sto četrdeset hiljada tona đubrivaČija je radioaktivnost bila tri puta veća. Jer imate potrebu da se ogradite od vlasti koje su vladale do 2012. godine od Ministarstva za privredu. Koje sve ministarstvo bilo upleteno u sve to, ali sam ja čuo zanimljivo da je to vest RTS da ne bude da neki Kurir, Informer i tako dalje. Ono što je meni interesantno kažu da ste, eh, Krde Dragi nešto mućkao sa tim pravilnikom.

To će gospodin Starenovac da proveri. Tako što se ta radioaktivnost, eh, po pravilniku uvećavala tri puta dozvoljeno. Danas je, recimo jedan, sutra dozvoljeno tri kad se uveze đubrivo oni onda vrate na jedan. Izuzetna sposobnost i izuzetna briga za bezbednost hrane. Dakle, ako krenemo da se to baci po njivama, koliko ta radioaktivnost traje hiljada godina?

Ja baš sam poljoprivrednik, pa baš nisam siguran u to, ali prava je šteta, a, odnosno prava je sreća. Razumem i što šteta nije prevelika zato što u to vreme su podsticaji bili negde na nivou devetnaest, eh, devetnaest milijardi, pa upotreba tog đubriva je bila selektivna, odnosno nije se, eh, kako to mi seljaci kažemo bacalo i upotrebljavalo petsto do šesto kilograma po hektaru, već je to bilo po sto. Pa pošto je đubrivo upotrebljeno tri puta manje, tako smo sačuvali njive zahvaljući sirotinjskom agrarnom budžetu smo, smo sačuvali njive zato što je tri puta bila manja upotreba, a radioaktivnost bila veća tri puta. Tako da smo sticajem okolnosti zbog siromaštva sačuvali, sačuvali svoje zemljište. Ali bi bilo dobro da se kao predstavnici tih stranaka koje su nekada vladale, kažete, mi se ograđujemo od upotrebe mineralnih đubriva, čija je radioaktivnost bila tri puta veća, a sad gospodin Starenovac, pošto smo iscrpili, eh, šef kabineta, pošto smo iscrpeli listu. Eto, ja sam bio kratak

28. sednica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 06.04.2026.

Evo vidite kako predsednik mene seče na tačno deset minuta, a vama daje minut više kad vi dajete repliku Kako Isto ta klima jedna.

Imovinska karta

(Novi Karlovici, 30.01.2018.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 103000.00 RSD 03.06.2016 -
Član odbora Republički fond za zdravstveno osiguranje Republika Mesečno 40500.00 RSD 12.01.2015 -