Hvala vam, uvažena predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, u uslovima ovako složene društveno-političke situacije nije nimalo lako ispoštovati Poslovnik u punoj meri i držati se dnevnog reda. Tako da razumem kolege koje odstupaju, ali ja ću se zaista potruditi da ostanem na liniji onoga što nam je danas tema.
Međutim, odstupiću od onoga što sam planirala da pričam. Prethodni govornik je izneo mnogo teških optužbi i sizifovski posao je konstantno na takve optužbe odgovarati, ali ja ću se setiti jednog drugog događaja u kom smo zajedno učestvovali. Naime, pre nekoliko godina smo zajedno putovali u Brisel kao delegati Narodne skupštine u Evropskom parlamentu, koji je za poslanike Zapadnog Balkana organizovao različite debate i radionice. Na jednoj od tih radionica imali smo zadatak da simuliramo postizborni dijalog, a da pri tome poslanici vlasti zamene uloge sa poslanicima opozicije i da istupaju iz te uloge. Tako da, ja sam bila u opozicionoj grupi, kolege su me ovlastile da tamo govorim. I šta sam drugo mogla da kažem, kao politička opcija koja i posle izbora ostaje opozicija, nego da kažem – pokradeni smo, oni su pokrali izbore itd? To je bilo beskrajno tamo simpatično, svi su se smejali. Zapravo, poslanici iz svih zemalja su prepoznali tu parodiju. Zapravo, to je uobičajeno ponašanje političkih stranaka koje i posle izbora ostaju opozicija u svim zemljama.
Međutim, koliko god da je to tamo bilo simpatično, u stvarnosti mislim da nije ni smešno ni simpatično da vam konstantno iz izbornog ciklusa u izborni ciklus neko podriva legitimitet izborne pobede, pozivajući se na neke propuste, u kojima zapravo traži opravdanje za sopstveni neuspeh.
Budući da je u nekoliko prethodnih izbornih ciklusa tačka razdora među učesnicima na izborima bio baš birački spisak, pozdravljam ove zakonske izmene koje predviđaju potpunu transparentnost biračkog spiska, maksimalnu ažurnost, kao i formiranje komisije koja će kontrolisati tačnost i ažurnost biračkog spiska.
Stav Ivice Dačića, stav partije kojoj pripadam, taj stav je u više navrata iznela i ministarka Paunović, jeste da izbori treba da budu redovni, da se održavaju na svake četiri godine, kako to zahteva i Ustav, s čim se ja apsolutno slažem.
Međutim, s obzirom na stvarno izražene tenzije koje srećemo u razgovoru sa ljudima, s obzirom na veliku ostrašćenost koja postoji, koju i vidimo čim izađemo iz vrata ovog doma, ja onako lično, pomislim dajte da raspišemo izbore, dajte da probamo na taj način da prekinemo ovu atmosferu koja i te kako iscrpljuje i deli ljude i to što pre. Evo, čim ove zakonske izmene stupe na snagu.
Opet mislim i da će posle izbora, odnos političkih snaga ostati isti, opet će pobediti vladajuća koalicija i opet će neko da priča kako izbori nisu bili fer, oni koji na njima neće pobediti.
Tako da, ministarka Paunović, njeno ministarstvo, gospodin Kasalović, džabe će na svakih sedam dana da ažuriraju birački spisak, da instaliraju softver, da objavljuju podatke, kada će opet biti onih koji će reći da je bilo propusta. Prosto, to im je valjda po službenoj dužnosti zadatak. Retko ko ume da gubi dostojanstveno.
Danas je na dnevnom redu pored ovog Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, još sedam predloga zakona. Juče je jedan od kolega iz opozicije, kada je govorio rekao danas je na dnevnom redu samo dva zakona koji su vredni pažnje, pri čemu među tim zakonima nije mislio na Predlog zakona o stavljanju na tržište drveta i drvenih proizvoda. To me je donekle iznenadilo, budući da je do nedavno glavna tema opozicije bila upravo ekologija. Na to su možda zaboravili, ali eto, ima ko nije. Nisam stručna za tu oblast, ali svakako mogu da prepoznam veliki iskorak u tome da se jedna oblast koja do sada bila uređena samo podzakonskim aktima, sada podiže na zakonski nivo, sa ciljem da se spreči nelegalna seča šuma i obezbedi da se u promet može staviti samo drvo čije se poreklo zna i prati od odobrenja za seču pa do ugrađivanja u finalni proizvod.
Dakle, cilj zaštita životne sredine i dostizanje 41,4% Srbije pod šumama. Mislim da je to lepo i pozitivno. Reč je o temi koja ne može da se politizuje, pa, je verovatno iz tog razloga niko ni ne pominje. Ja sam izdvojila malo vremena za nju, zato što smatram da je važno, mada verujem da sada ovo pominjanje zvuči kao isečak sa neke druge sednice, ali ne, to je današnji dnevni red. I, ja sam puki legalista, ja se držim onoga što je dnevni red.
Hoću samo još da pomenem tri važna bilateralna sporazuma koji su takođe danas na dnevnom redu. Reč je o sporazumima sa prijateljskim zemljama sa kojima prijateljstvo čuvamo još iz vremena nesvrstanih. Jedan od tih sporazuma je zaključio i predsednik naše partije Ivica Dačić, kada je bio ministar spoljnih poslova. Izuzetno su važni zato što je reč o zemljama koje, ili nikad nisu priznale nezavisnost tzv. Kosova, ili su povukle priznanje. Mislim da borba za očuvanje teritorijalnog integriteta je uvek i dalje izuzetno važna tema koja zaslužuje da bude pomenuta u izlaganjima poslanika.
Ostaviću vreme mojoj koleginici Dijani. Ona će sada govoriti. Hvala vam na pažnji.
Zahvaljujem, uvažena potpredsednice.
Vrlo kratko bih obrazložila amandman. Neću privući ničiju pažnju, niti ću nekog uvrediti, niti ću nekog neosnovano optužiti, niti ću se osvrnuti na neosnovane optužbe, neću pričati o nečemu o čemu ama baš ništa ne znam, već o onome o čemu znam, što i jeste naš posao narodnih poslanika.
Naime, moja koleginica Dijana Radović i ja smo pripremile amandman u želji da damo doprinos kvalitetu ovog predloga zakona, predloga koji nudi potencijalna rešenja za ona imovinskopravne situacije kojima nedostaje samo neki mali korak da dobiju svoje epilog u urednom vlasništvu.
Naime, mi smo amandmanski reagovale na član 9. stav 1. tačka 2. i predložile smo da se ta odredba dopuni na način da se njome obuhvate ne samo one situacije u kojima je površina objekta koja je navedena u ispravi koja služi kao osnov za upis manja od površine koja je već upisana u katastar nepokretnosti, već da se obuhvate i situacije kada je ta površina veća od upisane.
Naime, baš kod stare gradnje koja se ovom odredbom i tretira često je dolazilo da se upis vršio po osnovu osnovnih projekata, a da je kasnije, tokom izgradnje, dolazilo do odstupanja u smislu veće površine. U tom smislu neretke su situacije u kojima je potrebno da i građani koji imaju objekte veće površine od površine koja je upisana mogu da reaguju i izvrše upis.
U tom smislu smatram da će ova dopuna, koju je Vlada prihvatila, na čemu se zahvaljujem što ste imali sluha za ovu našu amandmansku reakciju, pružiti rešenje za veći broj situacija i da će značiti većem broju građana.
Hvala vam.
Hvala vam uvažena predsednice.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, dugo nisam diskutovala u parlamentu. Tek nedavno sam se posle više od godinu dana vratila i onda, negde mislim kada se vraćate, treba da se setite odakle ste počeli. Ne treba u stvari nikada ni da zaboravite.
Za nas, socijaliste sve počinje od našeg programa, od prava na besplatno, svima dostupno obrazovanje. Od ovoga sam se odvikla, od ovih dobacivanja i tenzija. Ali, hoću da kažem, za nas su prioriteti - pravo na besplatno obrazovanje, tema koja je u prethodnom periodu bila aktuelnija, nego nikada. Na državne fakultete zbog blokada nije moglo, ni da se uđe, pa su svi pohitali na privatne, kojima se baš nešto i nismo divili u prethodnim godinama, gde su školarine i te kako veće nego na državnim fakultetima, pa ako se ovakva negativna atmosfera na državnom univerzitetu nastavi opet ćemo doći do toga da mogu da se školuju samo bogati.
Pravo na zdravstvenu zaštitu - oblast koja se uvek može i mora unapređivati. Stalno i sigurno zaposlenje - mlađim generacijama ne toliko atraktivno, ali i dalje smatram da je to forma radnog odnosa koja najbolje štiti zaposlenog. Dostojanstvena starost. Na kraju - siguran krov nad glavom. Tema na kojoj se poslednjih meseci najviše radilo i gde su postignuti značajni rezultati.
Pred ovim domom 15. decembra 2021. godine ja sam postavila pitanje - kako mlad čovek da stekne stan, ako ga ne nasledi kada sa pozicije privremeno zaposlenog o stambenom kreditu može samo da mašta?
Ja sam na ovaj govor ponosna, a danas sam srećna što imamo odgovor na to pitanje - kroz program kredita za mlade, jer zaista znam da je mnogo mladih ljudi na taj način rešilo svoje stambeno pitanje.
U tom maniru i sa tim ciljem je i danas na dnevnom redu Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnosti. Jedan ambiciozan zakon koji je doneo potpuno novu motivaciju, koji je postao glavna tema i to u meri da stičem utisak kao da svi imaju po neki nelegalan objekat, jer zaista nema ko me nije pitao poslednjih dana o tome. Verujem da ovaj zakonski predlog ima potencijal da reši brojne probleme, kojima se građani suočavaju.
Daću primer, zastupala sam ženu, ona je htela da se razvede. Međutim, htela je da to bude sporazumno, bez obraćanja sudu, uložili smo ogroman napor da postignemo dogovor sa njenim, sada bivšim suprugom. Međutim, deo tog odgovora morao je da bude sporazum o deobi imovine koji pred nadležnim notarom nije mogao da bude overen zato što porodična kuća, koja je trebala da pripadne njoj, gde je trebala da nastavi da živi, sa svoje dvoje male dece, nije upisana u Katastar nepokretnosti, odnosno nije legalizovana.
Dakle, ona svoje pitanje nije na taj način uspela da reši. Mi smo podneli zahtev za legalizaciju. To je bilo pre nekih godinu i po dana. Čini mi se, o tom zahtevu do danas nije rešeno. Znači, zaista mislim da je sramota da imamo postupke legalizacije koji tako dugo traju. Podaci koji su navedeni u Predlogu zakona, dakle zvanični podaci gore o tome da postupci traju između tri i sedam godina. Mislim da je takva sporost nedopustiva, da je jako opasna. Em je štetna sama po sebi, em otvara ogroman prostor za zloupotrebe. Mi stvarno neretko čujemo kako se traže veze da se postupak ubrza, što je meni i razumljivo sa aspekta ljudi kojima je hitno da reše neki svoj problem – hoće hitno da prodaju nepokretnost, stave hipoteku da bi dobili kredit ili kao ova žena kojoj je urgentno da osigura krov nad glavom za sebe i svoju decu.
Međutim, ne smemo dopustiti drugoj strani, onima nadležnima za sprovođenje postupka legalizacije da te delikatne situacije zloupotrebljavaju tako što ćemo ih jasno obavezati na prontno postupanje u svako slučaju. Verujem da je to intencija ovog zakonskog predloga.
U tom smislu pred Agencijom za prostorno planiranje i urbanizam, koja će snositi najveći teret ovog novog zakonskog rešenja, je zaista težak zadatak. Ja im želim puno sreće u radu. Rada će nesporno biti mnogo, s obzirom na ogromno interesovanje i s obzirom na kratak rok u kome građani to interesovanje mogu da iskažu podnošenjem prijave.
Ali, njihov najvažniji zadatak i svih nas i svih nadležnih i svih koji imaju poslove u sprovođenju ovog novog rešenja jeste da ovaj zakon ne bude razočarenje, već da zaista ispuni očekivanja i da ostvari benefite koje legalizacija objekta ima za građane, da taj postupak bude daleko brži, jeftiniji, transparentniji i da građani budu svoj na svome, da imaju svoj pravno čist krov nad glavom.
Kada je reč o krovu nad glavom njega osiguravaju i dopune Zakona o izvršenje i obezbeđenju. Dakle, sada imamo eksplicitnu garanciju da niko zbog neplaćenog računa za struju ne može da izgubi svoju kuću. Mislim da je takva garancija i te kako korisna i naravno da je podržavamo.
Dakle, reč je o zakonima koji su utemeljeni, u skladu su sa našim programom, onim koji nas izdvaja iz kataloga pretežno bezidejnih političkih opcija.
O drugim zakonskim predlozima pričaće moja koleginica Dijana Radović, a ja bih za kraj uputila još jednu poruku. Naime, jedna od mojih najboljih drugarica je, neću da kažem, blokaderka, ali ide na proteste, ali je isto tako i aplicirala za kredit za mlade i isto tako njeni roditelji imaju vikendicu koju će sada moći da legalizuju za 100 evra. Hoću da kažem, imaju vikendicu, moći će da je legalizuju i zvala me je da me pita da joj dam objašnjenje. Kaže – Dubravka, kakva su to nova rešenja, šta je to novo i ja sam joj zaista sa zadovoljstvom sve objasnila, sa zadovoljstvom ću svakome pomoći i sa svakim ću se i družiti i popiti kafu i izbegavati ono o čemu se ne slažemo dokle god postoje teme o kojima se slažemo.
Moramo da se složimo da je ovo dobra šansa za Srbiju, da je prilika za korenite promene u oblasti koja jeste ranjiva. Svi koji vole ovu zemlju, mislili o nekim temama na ovaj ili na onaj način treba da imaju iskrenu želju da imamo odlučniju borbu protiv divlje gradnje i postupak koji će se približiti građanima. Ove zakonske izmene to donose. Ostavljam vreme svojim kolegama koji pričaju posle mene, a od mene poruka – da se ne udaljavamo jedni od drugih zbog toga što različito mislimo, jer pre politike smo svi ljudi i treba, bre, da budemo drugovi i kada se ne slažemo. Hvala vam.
Zahvaljujem predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, postavljam pitanje koje interesuje najmanje 200.000 ljudi koji prema zvaničnoj statistici žive u vanbračnoj zajednici. Upućujem ga Ministarstvu pravde, a odnosi se na mogućnost izmene Zakona o nasleđivanju u smislu da se i u tom propisu vrši usklađivanje sa Ustavom koji predviđa ravnopravnost bračne i vanbračne zajednice, pri čemu kada kažem vanbračna zajednica naravno mislim na trajniju zajednicu života muškarca i žene između kojih nema bračnih smetnji.
Kao što sam rekla, Ustav Republike Srbije propisuje da su vanbračna i bračna zajednica ravnopravne. Taj princip je razrađen u nizu propisa, počevši od Porodičnog zakona, preko krivičnog procesnog zakonodavstva, Zakona o obligacionim odnosima, pa sve do Zakona o PIO.
Recimo, prema Porodičnom zakonu, imovina koju su vanbračni partneri u toku trajanja te vanbračne zajednice stekli radom, jeste njihova zajednička imovina i u slučaju eventualnog razlaza imaju pravo na deobu te imovine, odnosno jedan partner ima pravo da potražuje udeo u imovini drugog. No, u slučaju njegove smrti prema zakonskom rešenju nema pravo ni na šta, jer prema Zakonu o nasleđivanju vanbračni partner nije u krugu zakonskih naslednika, odnosno nema pravo na nasleđivanje.
Dame i gospodo, dopadalo se to nama ili ne, bilo to dobro ili ne, trend zajedničkog života bez sklapanja braka jeste realnost koju Zakonom o nasleđivanju moramo da uvažimo zato što postoji niz primera parova koji godinama žive zajedno i imaju zajedničku ženu, ali se iz ko zna kojeg razloga nisu venčali, što ne sme da bude prepreka deljenju imovinske sudbine.
Daću jedan primer koji sam nedavno čula, to je primer muža i žene koji su se venčali, dobili dete, živeli par godina srećno, posvađali se, razveli se, nakon toga se pomirili, dobili još dvoje dece, živeli zajedno još deceniju, zatim je vanbračni suprug preminuo i nakon toga njegova vanbračna supruga nije imala pravo da ga nasledi, što svakako složićemo se da jeste apsurd o kome gospodin Fila i ja već mesecima razgovaramo.
Kada smo to rekli, mnogi su bili iznenađeni, jer zapravo ni ne znaju da je tako, ni ne znaju da vanbračni partner nema pravo na nasleđivanje, koje smatramo da bi trebalo priznati. Dakle, ovo i jeste za čuđenje, posebno kada se uzme u obzir da je usaglašavanje sa Ustavom izvršeno Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, prema kom vanbračni partner ima pravo da nasledi penziju preminulog partnera.
Potpuno sam svesna teškoća u dokazivanju, potpuno sam svesna da su zloupotrebe moguće, ali mislim da se dobrim normativnim rešenjem te teškoće mogu prevazići. Evo, dokaz je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Smatram da isti princip treba predvideti i Zakonom o nasleđivanju, jer ovakvo rešenje kakvo je sada dovodi do nepravičnih situacija, eto dala sam i primer. Ovakvo stanje demantuje ustavni princip o ravnopravnosti bračne i vanbračne zajednice. Tek kada se to uradi, tek onda bi moglo da se razmišlja o priznavanju naslednih prava nekim drugim parovima. Hvala vam.
(Zrenjanin, 09.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (plata) | Republika | Mesečno | 93478.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Odbornik | Skupština grada Zrenjanina | Grad | Mesečno | 34094.00 | RSD | 21.08.2020 - |